Goran Pavlić: Suverenizam – trend, brend ili politička nužnost?

Nastavljajući se na zapažen svjetski trend, hrvatski su politički akteri počeli koketirati s konceptom “suverenizma”. Premda se posljednjih mjeseci, povodom histerije oko Istanbulske konvencije, suverenizam znao zazivati i na ekstremnoj desnici, licencu za hrvatsku suverenističku opciju ipak je prigrabio Živi zid. Nastavi čitati “Goran Pavlić: Suverenizam – trend, brend ili politička nužnost?”

Oglasi

Mile Lasić: Philip Roth, „Profesor požude“ iz New Jerseya

U povodu smrti književnika Philipa Rotha (1933. – 2018.)

Američki književnik Philip Roth, rođen 1933. godine u New Jerseyu, pripada bez sumnje najznačajnijim američkim pripovjedačima. O tomu svjedoče kako brojne nagrade za knjige s visokim tiražima, tako i mnogobrojni prijevodi u svijetu. U Americi je, naime, Roth stvarna veličina, o čemu svjedoče, izmedju ostalog, dodijeljene mu National Book Critics Circle Avard, PEN/Faulkner Award, National Book Award, te Pulitzerova nagrada. Nastavi čitati “Mile Lasić: Philip Roth, „Profesor požude“ iz New Jerseya”

Hana Imširović: Uloga Richarda Holbrooka u pregovaračkom procesu u Daytonu

Mirovne sporazume (Cutiliero, Vance-Owen, Owen-Stoltenberg) predložene sa svrhom okončavanja rata u Bosni i Hercegovini, konfrontirane strane nisu prihvatile. Ovi dokumenti i u njima iznešene zamisli nisu bili dovoljno ubjedljivi za odustajanje od rata. Cijeli proces predlaganja i odbijanja mirovnih sporazuma je ukazao na kompleksnost u oblasti međunarodnih pregovora. Uloga Richarda Holbrooka u pregovaračkom procesu je veoma značajna. Bez analiziranja sadržaja potpisanog sporazuma, zaobilazeći glorifikaciju ili osuđivanje Holbrooka i njegovog djelovanja, vrijedi priznati činjenicu da je finalni mirovni sporazum postignut dvadeset prvog novembra u Ohio-u, a da je isti potpisan četrnaestog decembra u Parizu 1995. Ovim događajima se završio najkrvaviji evropski sukob od Drugog svjetskog rata. Holbrook je imao historijski bitnu ulogu za koju su izuzetne pregovaračke vještine bile neophodne. S tim u vezi, vrlo je interesantno analizirati proces pregovora, te prepreke koje su se pojavljivale, kao i načine na koje su se one otklanjale.  Nastavi čitati “Hana Imširović: Uloga Richarda Holbrooka u pregovaračkom procesu u Daytonu”

Bernard Lewis: „Kuran ne poznaje samoubilačke atentate“

Povodom jučerašnje smrti profesora Bernarda Lewisa, doajena „islamskih znanosti“, uostalom i autora sintagme “clash of civilization”, neopravdano pripisane Samuelu Huntingtonu, mora se kazati kako ga se, u pravilu, na Zapadu obožava, a na Orijentu apriori odbacuje, jer ga se nije čitalo i ne razumije. U nastavku slijedi njegov interview za vodeći njemački tjednik za društvena pitanja (Die Zeit, No.13/2004), od prije 14 godina. Nastavi čitati “Bernard Lewis: „Kuran ne poznaje samoubilačke atentate“”

Ante Pavić: Zagreb daje milijune za održavanje Bandićeve strasti

Strast gradonačelnika Zagreba Milana Bandića za fontanama nadaleko je poznata. Stoga ne čudi što mu je toliko stalo da te raskošne građevine kroz koje protječe voda na točno 50 lokacija u Gradu Zagrebu budu uređene i funkcionalne pa je Gradsko stambeno komunalno gospodarstvo potpisalo okvirni sporazum o javnoj nabavi s čak tri ponuđača za održavanje i popravak fontana sljedeće četiri godine (Narodne novine). Nastavi čitati “Ante Pavić: Zagreb daje milijune za održavanje Bandićeve strasti”

Mile Lasić: O „dječijim bolestima“ politologije u BiH!

Izlaganje profesora Mile Lasića na  svečanosti povodom Dana Europe i 10. obljetnice Studija politologije na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Mostaru, 09. svibnja 2018.

Politolog se ne rađa, nego postaje  mukotrpnim studijima i politoloških i nezaobilaznih sestrinskih znanosti kakve su povijest, filozofija, sociologija i druge, s ambicijom da politologija konačno izađe iz množine u jedninu, ili barem nadiđe “unutarnju okupaciju” srodnih disciplina. Nastavi čitati “Mile Lasić: O „dječijim bolestima“ politologije u BiH!”

Sam Haselby: Živimo u vremenu koje bi trebalo označiti kraj američkog patriotizma, ali…

Patriotizam je strast koja upravlja modernim političkim životom u Sjedinjenim državama, ali njegova vitalnost prkosi očitim objašnjenjima. Država nema nacionalni obrazovni sustav. Nema obavezne vojne niti državne službe. Nijedna državna agencija ne distribuira sveprisutne američke zastave niti nadgleda poštivanje rituala iskazivanja časti državi koji se izvode u školama i na sportskim i političkim događajima diljem zemlje. Unatoč nedostatku klasičnog stroja za poticanje i širenje domoljublja, američki patriotizam je norma u pravom smislu riječi: barem u SAD-u on postoji bez ikakve sumnje ili propitivanja. Nastavi čitati “Sam Haselby: Živimo u vremenu koje bi trebalo označiti kraj američkog patriotizma, ali…”

Mile Lasić: O antifašizmu i manipulacijama

Na Partizanskom groblju u Mostaru, spomen obilježju proglašenom nacionalnim, obilježio se Dan Europe i Danpobjede nad fašizmom. Dok su na “Partizansko” došli svi ministri Bošnjaci iz SDA i SBB BiH, a poseban značaj dao je i šef Izaslanstva EU u BiH Lars Gunnar Wiegemark, kratka svečanost i polaganje vijenaca protekla je bez ijednog hrvatskog političkog predstavnika u vlasti. Nije bilo niti mostarskog gradonačelnika Ljube Bešlića, koji je, kako se moglo protumačiti iz njegovih istupa, potpuno ignoriran. Tzv. hrvatska strana tvrdi da su posrijedi manipulacije antifašizmom i Partizanskim grobljem, a postavljaju i pitanje i netransparanetnih finacijskih tokova u samoj obnovi ovog nadaleko poznatog spomenika mostarskim i hercegovačkim antifašistima. Nastavi čitati “Mile Lasić: O antifašizmu i manipulacijama”

Pobuna sarajevskih prosvjetnih radnika

Više hiljada prosvjednih radnika iz osnovnih i srednjih škola jučer se okupilo na protestnom maršu kroz centar Sarajeva. Protest, odnosno “štrajk upozorenja”, se održao unatoč tome što ga je kantonalna vlada ranije pokušala zaustaviti najavljujući da će prihvatiti zahtjeve. A jedan od ključnih tiče se prevelikog opterećenja nastavnika administrativnim poslovima do kojeg je došlo zbog pokušaja da se u školama provedu uštede. Ministar Elvir Kazazović je uz smanjenje tog posla prosvjetarima obećao i puno više: smanjenje broja učenika po razrednom odjeljenju, uvođenje psihologa i sociologa u sve škole te “mobilni tim za inkluziju”. Velika je to žrtva, požalio se funkcioner koji raspolaže javnim novcima, ali on bi ju bio spreman podnijeti u ime građana, samo sindikati nisu bili raspoloženi za dogovor. Nastavi čitati “Pobuna sarajevskih prosvjetnih radnika”

Hrvatska: uplitanje politike u pravosuđe narušava diobu vlasti

Načelo diobe vlasti na zakonodavnu, izvršnu i sudsku sadržano je u nizu međunarodnih, regionalnih i nacionalnih izvora (Francuska deklaracija o pravima čovjeka i građanina iz 1789. godineOpća načela o neovisnosti sudstva UN-aEuropska konvencija o zaštiti ljudskih prava i temeljnih sloboda Vijeća EuropePovelja Europske Unije o temeljnim pravimaUstav Republike Hrvatske (NN 56/90, 135/97, 8/98, 113/00, 124/00, 28/01, 41/01, 55/01, 76/10, 85/10, 05/14). Europska komisija za demokraciju putem prava (Venecijanska komisija) u svojem je mišljenju ukazala kako procedura izbora sudaca općenito, ali i u kontekstu ustavnih sudaca treba imati za cilj osiguranje neovisnosti suda od političkih utjecaja, izbor sposobnih i iskusnih sudaca, uravnotežen i legitiman sastav suda, kao i zastupljenost različitih vidova obavljanja pravne profesije (sudački, upravni, znanstveni, obrazovni i dr.). Nastavi čitati “Hrvatska: uplitanje politike u pravosuđe narušava diobu vlasti”

Fra Ignacije Gavran: dolazak prvih franjevaca u Bosnu

Znatno ranije nego u Bosnu, franjevci su došli u Dalmaciju. Zna se da je sv. Franju g. 1212, kad je on krenuo na Istok, vjetar bacio na sjever pa se lađa morala zaustaviti u nekom mjestu jadranske obale. Budući da odatle nije bilo lađe kojom bi krenuo na Istok, Franjo se morao vratiti u Italiju. Tada nije zasnovana neka franjevačka zajednica na našoj obali; to se dogodilo tridesetih godina 13. st., kad je osnovana tzv. Slavonska (u značenju: Hrvatska) provincija, koja je imala sjedište u Splitu, a i druge samostalne duž jadranske obale, npr. u Dubrovniku, Trogiru, Zadru, Puli. Nastavi čitati “Fra Ignacije Gavran: dolazak prvih franjevaca u Bosnu”