Vedad Hasanović: Moje prvo svjetsko prvenstvo

Za ratnu historiju važi maksima da je pišu pobjednici. S druge strane, fudbalska historija svjetskih prvenstava je, pak, ispisana pobjednicima. Fudbalska povijest svjetskih prvenstava bilježi da je u vremenskom rasponu od 88 godina bilo 8 pobjednika, 16 zemalja domaćina i 20 svjetskih prvenstava. Aktuelno prvenstvo u Rusiji je 21. po redu, a Rusija 17. organizator. O devetom putniku u pobjedničku povijest teško je govoriti, ali bi bilo lijepo da se ta lista proširi. Nastavi čitati “Vedad Hasanović: Moje prvo svjetsko prvenstvo”

Oglasi

Ivan Lovrenović: Stopama Ivana Frane Jukića, o 200-godišnjici rođenja

„Velike su nezgode po Bosni putovati“

Prije dva stoljeća, u srijedu 8. srpnja 1818. godine, rodio se u Banjoj Luci, u mahali zvanoj Gola, u majke Klare i oca Joze Jukića sin Ivan. Ulica je kasnije prozvana Anđeoskom, a od 1957. godine do danas nosi naziv Ulica Ivana Frane Jukića Banjalučanina. Te je godine dostojno obilježena stota godišnjica Jukićeve smrti i postavljena njegova bista, rad kipara Ahmeda Bešića, prema portretu koji je 1953. naslikao Gabrijel Jurkić. Nastavi čitati “Ivan Lovrenović: Stopama Ivana Frane Jukića, o 200-godišnjici rođenja”

Djelić zaboravljene prošlosti: Židovi u Bugojnu

U kompleksu memorijalnog centra Yad Vashem, posvećenog žrtvama holokausta, nalazi se i tzv. Dolina zajednica. Taj spomenički kompleks iskopan je u stijeni te su od dijela kamenih ploča iz kamenoloma, povezanih u labirint prostorija, simbolički predstavljene židovske općine koje su se suočile sa strahotom genocida. Preko pet tisuća židovskih zajednica desetkovano je u holokastu, a imena tih zajednica ugravirana su na 107 zidova. (Prema podacima iz Yad Vashema, na prostoru tzv. NDH živjelo je oko 40 tisuća Židova, manje od četvrtine ih je preživjelo ustaški režim.) Jedna prostorija s nekoliko zidova posvećena je židovskim općinama u bivšoj Jugoslaviji, a na jednom zidu popisane su židovske općine u BiH. Tako čitamo da su prije Drugog svjetskog rata židovske općine postojale u Bihaću, Sanskom Mostu, Derventi, Travniku, Doboju, Banjoj Luci, Zavidovićima, Zvorniku, Tuzli, Vlasenici, Brčkom, Bijeljini, Zenici, Visokom, Žepču, Višegradu, Sarajevu i Mostaru. (Iz većine ovih općina ustaški režim je genocidom iskorijenio Židove. Strahote okrutnosti toga režima našle su svoje mjesto u yadvašemskom mozaiku nepojmljivog užasa i strahote ljudskog zla s jedne strane, te beskrajne patnje i stradanja nevinih ljudi s druge strane.) Nastavi čitati “Djelić zaboravljene prošlosti: Židovi u Bugojnu”

Od Željke Markić do Donalda Trumpa: prema svijetu bez ljudskih prava?

Otkad je prije otprilike pet godina na hrvatsku političku scenu na velika vrata stupio ultrakonzervativni i klerikalni pokret pod neformalnim vodstvom Željke Markić, brojni domaći komentatori optimistično zaključuju kako je riječ o tendenciji suprotstavljenoj toku povijesti. Klerikalci nas žele vratiti u period prije 18. stoljeća, odnosno prije prosvjetiteljstva i koncepta ljudskih prava, mnogi su ispravno upozorili. Njihova “vandeja” se možda poziva na zaštitu života, ali usput sasvim otvoreno npr. vezuje politička prava uz etnokonfesionalnu pripadnost ili nameće samo jedan prihvatljiv oblik identiteta ili seksualnog morala. Drugim riječima, za Željku Markić i njezinu ekipu ljudska prava možda počinju začećem… ali završavaju rođenjem. Nastavi čitati “Od Željke Markić do Donalda Trumpa: prema svijetu bez ljudskih prava?”

Konsocijacija ne znači podjelu zemlje, kako tvrde neuki

Piše: Mile Lasić

U mojemu komentaru KAS-va projekta „Ustavna, pravna i faktička pozicija hrvatskog konstitutivnog naroda“, uvrštenog u znanstvenu studiju „Analiza implementacije ustavnog i pravnog okvira na terenu“ (KAS, Europska akademija, Sarajevo, 2014., objavljenom i na b-h-s-cg i engleskom jeziku), napisao sam kako je „hrvatsko pitanje“ u BiH toliko kontaminirano da autori studije i ne kriju nelagodu što se njime bave. (1) Nijedno nacionalno pitanje u BiH, pak, ni hrvatsko, ni bošnjačko, ni srpsko nije takozvano, čak nije ni „bosansko“, ma koliko bili brojni i u BiH i u međunarodnoj zajednici oni koji tvrde da je samo hrvatsko takvo, ili da ono i ne postoji. Radi se o tome da u funkciji projekta građanske Federacije BiH, na posve pogrešan i nasilan način, brojni pseudograđanski nasilnici postaju izravni protagonisti protusustavne transformacije Federacije BiH u bošnjački entitet, a cijele BiH u (kon)federaciju srpskog i bošnjačkog entiteta. Nastavi čitati “Konsocijacija ne znači podjelu zemlje, kako tvrde neuki”

Ako je cjepivo opasno, zašto pedijatri cijepe svoju djecu?

Opće nepovjerenje u informacije etabliranih medijskih i institucionalnih izvora, jačanje svijesti o beskrupuloznoj jurnjavi za profitom multinacionalki, posebno u energetskom, farmaceutskom i bankarskom sektoru, strastvena polarizacija i popratno vrijeđanje s moralno ili intelektualno superiornih pozicija, nikad dostupnija “druga mišljenja” i alternativni izvori, kao i pronalazak kruga istomišljenika i zatvaranje u isti, sve su to stvari koje roditelji današnjih roditelja nisu imali u svojim dnevnim boravcima, nadohvat jednog klika miša. Nastavi čitati “Ako je cjepivo opasno, zašto pedijatri cijepe svoju djecu?”

Nema plaže za sirotinju

Hrvatskim je medijskim prostorom sedmoga lipnja odjeknula vijest o kontroverznoj odluci Grada Crikvenice. Naime, tamošnja je vlast odlučila zabraniti parking autobusima koji u grad tijekom ljetnih mjeseci dovode jednodnevne izletnike. Naknadno je odluka “prilagođena”, pa smo u večernjim satima saznali kako će prijevoznici morati kupiti vinjetu po cijeni od 40.000 kuna, a koja vrijedi za period od 15. lipnja do 15. rujna. Nastavi čitati “Nema plaže za sirotinju”

Povodom 90. obljetnice rođenja Branka Mikulića

Piše: Mile Lasić

Vratio se da umre u onom što je od Grada ostalo, da zauvijek bude sa svojim umrlim iluzijama i nadama

Da me nije Facebook neki dan podsjetio da mi je književnik Grgo Mikulić (Priče i legende iz Hercegovine, I i II) prije točno dvije godine rekao: “Samo da znadete profesore da je rodna kuća Brankova oca Jure sada moja izba…”, možda i ne bi bilo podsjećanja na rođenje Branka Mikulića 10. lipnja 1928., prije točno 90 godina u Podgrađu mjestu blizu Uskoplja/Gornjeg Vakufa.   Nastavi čitati “Povodom 90. obljetnice rođenja Branka Mikulića”

Kuda ide SDP?

Bez obzira na raznorazne stranke „ljevice“ koje su im navodno konkurencija, SDP Bosne i Hercegovine ipak je jedina lijeva stranka sposobna postići važniji izborni rezultat i utjecati na prilike u zemlji, koje su daleko od dobrih. Ova stranka napravila je u zadnje vrijeme nekoliko dobrih i dugoročno korisnih poteza koji će ih odmaknuti od onoga što je bilo prije. To je svakako dobar put za buduće jačanje Stranke, a ovakvoj Bosni i Hercegovini treba učinkovitija i razboritija ljevica. Nastavi čitati “Kuda ide SDP?”

Diktatoru gori pod petama

Kada je turski predsjednik Recep Tayyip Erdoğan prošlog mjeseca “na prepad” sazvao izbore, činilo se da su sve karte u njegovim rukama. Pomicanjem datuma izbora za godinu i pol unaprijed planirao je iz utrke eliminirati barem jedan dio opozicije, odnosno prije svega Dobru stranku (İyi parti) koja se osnovala tek nekoliko mjeseci ranije. Osnivanje te stranke ujedno je označilo kraj Erdoğanove dominacije na desnici. Posljednjih mjeseci postalo je jasno da su čak i dijelovi šovinističke, protukurdski orijentirane javnosti, kao i neki islamistički krugovi, okrenuli protiv predsjednika te da su u njegovim ratovima protiv Kurda te neprestanim čistkama i progonima opozicije prepoznali tek pokušaj konsolidiranja osobne diktature. Nastavi čitati “Diktatoru gori pod petama”

Hrvatske žene – izgubljene u prostoru i vremenu?

Piše: Matea Šimić

Udruga Kulturtreger pokrenula je početkom svibnja peticiju ‘Park književnicama!’ kojom želi potaknuti Grad Zagreb da “ispravi diskriminaciju i nepravdu prema zaslužnim i znamenitim ženama koje su ostavile traga na književni i kulturni život” glavnoga grada i nazove park u Martićevoj ulici imenom književnice. Nastavi čitati “Hrvatske žene – izgubljene u prostoru i vremenu?”

Mile Lasić: I ove su godine opojno zamirisale lipe u Mostaru!

Na kraju 20.og, jubilarnog „Mostarskog proljeća“ ljubitelje likovne umjetnosti u gradu na Neeretvi obradovat će istinska poslastica: retrospektivna izložba Safeta Zeca pod nazivom „Svjetlost“  – retrospektiva slika, crteža i grafika iz sarajevskog ateljea i zbirke Zec“. Ona se svečano otvara u utorak, 05. lipnja 2018., u 19 sati, u Galeriji kraljice Katarine Kosače i ostat će dostupna Mostarcima sve do sredine ovoga ljeta. Nastavi čitati “Mile Lasić: I ove su godine opojno zamirisale lipe u Mostaru!”

Tomislav Marković: Dobar dan, mirdita – šta albanska kultura traži u Beogradu?

Festival “Mirdita, dobar dan”, koji se već pet godina održava u Beogradu i predstavlja kosovsku kulturnu scenu, postao je pravi trn u oku srpskim desničarima. Prošle godine su samo pripadnici Srpskog sabora Zavetnici upali u Dom omladine i ometali otvaranje festivala, a ove godine u borbu protiv kulturne razmene uključio se znatno veći broj organizacija.  Nastavi čitati “Tomislav Marković: Dobar dan, mirdita – šta albanska kultura traži u Beogradu?”

Samah Jabr: U Palestini, naša prošlost proganja našu budućnost

Jedan francuski kolega pitao me jednom prilikom: “Zašto se Palestinci ne mogu ‘osloboditi’ Nakbe (na arapskom ‘katastrofa’, godišnjica progona Arapa iz novouspostavljene države Izrael, op. prev.)? Prisjećaju se sela koja više ne postoje na kartama, a svojoj djeci ostavljaju ključeve domova koji su davno napušteni. Zašto se ne okane svega toga i gledaju u budućnost? ” Nastavi čitati “Samah Jabr: U Palestini, naša prošlost proganja našu budućnost”