Koronavirus: kako bi se situacija mogla odvijati ove godine

Cjepiva protiv COVID-19 počela su se uvoditi, ali u nekim dijelovima svijeta ova je dobra vijest pokvarena pojavom novih, potencijalno zaraznijih sojeva virusa. Kako će se točno razvijati pandemija postalo je neizvjesnije. Sigurno je to da će sljedeća tri mjeseca ili više predstavljati izazov, a život bez virusa vjerojatno je daleko od nas. Neke se stvari možda nikada neće vratiti u prijašnje stanje.

Teško je predvidjeti kako će se situacija razvijati, ali postoje neke stvari koje možemo predvidjeti s relativnim stupnjem pouzdanosti. Imajući to na umu, evo što možemo očekivati od naredne godine.

Kakav će utjecaj imati novi soj virusa?

Trenutno imamo ograničeno znanje o novom soju. Iako još uvijek nije potvrđeno, čini se da je zarazniji ali da ne dovodi do težeg oblika bolesti i da ne može narušiti imunitet dobiven cjepivom. Međutim, pojava novog soja sugerira da je virus u stanju proizvesti značajne mutacije, što znači da bi dodatne mutacije mogle promijeniti tijek pandemije. Suzbijanje je stoga postalo još hitniji zadatak.

Pooštrena ograničenja na svakodnevni život vjerojatno će potrajati do duboko u idućoj godini, a možda će nam trebati i daljnja ograničenja za kontrolu virusa ako se ipak pokaže da je zarazniji.

Koliko dugo dok ne vidimo učinke cjepiva?

Osiguravanja dovoljnih doza cjepiva veliki je zadatak, a proizvodnja bi mogla postati nedostatna. Čak i pod pretpostavkom da možemo proizvesti sve što nam treba, za imunizaciju će nam trebati mnogi mjeseci.

Primjerice, u Velikoj Britaniji liječnici opće prakse počeli su s cjepljenjem, u situaciji kada prosječni engleski liječnik brine o gotovo 9000 ljudi. Pod pretpostavkom da liječnici opće prakse rade osam sati dnevno, da im treba deset minuta da nekoga cijepe a svakom pacijentu trebaju dvije injekcije, trebalo bi im više od godinu dana da vide sve svoje pacijente. Doktori će, naravno, imati ispomoć, ali ovo nam pokazuje veličinu zadatka . Kašnjenja će biti neizbježna .

Uz to, dvije doze cjepiva Pfizer moraju se dati u razmaku od 21 dan, dok puni imunitet dolazi sedam dana nakon druge doze. Druga cjepiva, poput AstraZenece, zahtijevaju još dulji period između doza. Trebat će najmanje mjesec dana (ako ne i više) da se vidi puni učinak kod svake cijepljene osobe.

U zemljama koje su popustile pravila socijalnog distanciranja za Božić, mogli bismo vidjeti povećan broj zaraženih. U tom slučaju, malo je vjerojatno da će se cjepiva u početku puno toga promijeniti – bolest će imati previše zamaha početkom 2021. Takav će vjerojatno biti slučaj i u Velikoj Britaniji zahvaljujući novom soju virusa, iako ograničenja nisu olakšana za veliki broj ljudi. Potrebna nam je javna svijest o zamahu bolesti kako bi se izbjegao gubitak povjerenja u cijepljenje.

Kako će se odvijati pandemija?

Nakon što su ljudi preboljeli COVID-19 ili primili cjepivo, postaju imuni (barem kratkoročno). Oni koji se zaraze kasnije sve više će dolaziti u kontakt s imunim osobama a ne s onima kojima mogu prenijeti bolest. Prijenos virusa stoga pada i na kraju se bolest prestaje širiti, što je poznato kao imunitet krda.

Razina imuniteta u populaciji potrebna za zaustavljanje širenja virusa nije precizno poznata. Smatra se da je između 60% i 80%. Trenutno nismo ni blizu toga, što znači da će milijarde širom svijeta trebati cijepiti da bi se zaustavilo širenje virusa. Ovo također ovisi o tome mogu li cjepiva sprečiti prijenos virusa, što još nije dokazano . Ako se pokaže da je tako, zabilježit ćemo pad broja slučajeva COVID-19, možda već u proljeće 2021. Međutim, i dalje će biti potrebne karantena i druge mjere kako bi se ograničio prijenos dok cijepljenje izgrađuje imunitet stanovništva – pogotovo tamo gdje je zarazniji soj virusa uzeo maha.

Suprotno tome, ako cjepivo samo spriječi da zaražene osobe ozbiljno obole, ovisit ćemo o zarazi kao metodi dobivanja imuniteta krda. U ovom bi scenariju cijepljenje ranjivih kategorija smanjilo stopu smrtnosti, ali ozbiljne bolesti i dugotrajni COVID koji utječu na mlađe ljude vjerojatno bi ostao prisutan.

Što će se vjerojatno promijeniti?

Cjepiva nisu rješenje za sve: određene mjere predostrožnosti trebat će održavati mjesecima. U područjima u kojima je rasprostranjen vrlo zarazan soj, ograničenja na visokoj razini mogu trajati sve dok se ne završi cjepljenje. Sve će promjene doći polako, posebno u smislu posjeta staračkim domovima i ponovnog otvaranja bolnica za redovito liječenje.

Vremenom će putovanja postati jednostavnija, iako bi zrakoplovne tvrtke mogle početi zahtijevati potvrde o cijepljenju. Iako neke zemlje zahtijevaju cijepljenje protiv žute groznice za ulazak u njih, traženje potvrde o imunitetu na COVID-19 vjerojatno će se pokazati kontroverznim .

Osim toga, nošenje maske moglo bi postati globalna društvena navika kao što je to sada slučaj u Aziji – na primjer kada se netko ne osjeća dobro ili je zabrinut za svoje zdravlje.

Gledajući unaprijed

Može li cijepljenje dovesti do iskorjenjivanja virusa? Još uvijek ne znamo koliko traje imunitet na bazi cjepiva, a dugoročni imunitet bit će ključan. Potpuno iskorijeniti virus bit će vrlo teško i zahtijevat će globalni napor. Iako smo se približili iskorjenjivanju dječje paralize, male boginje ostaju jedina ljudska bolest koju smo u potpunosti uklonili, a to je trajalo gotovo 200 godina. Na primjer, iako su u mnogim zemljama gotovo iskorijenjene, ospice se i dalje pojavljuju.

Neka cjepiva, poput onog protiv ospica, pružaju gotovo doživotnu zaštitu, dok druga treba ponoviti, poput tetanusa. Ako COVID-19 redovito i značajno mutira – a upravo je pokazao baš takav potencijal – možda ćemo povremeno trebati ponovno cjepljenje, kao što je slučaj s gripom. Dugoročno gledano, također bismo trebali cijepiti i djecu kako bismo održali imunitet krda.

Društvene i gospodarske posljedice pandemije vjerojatno će biti dugotrajne. Život se možda nikada više neće vratiti na ono što je bio prije. Međutim, na nama je da ga učinimo sigurnijim tako što ćemo se bolje pripremiti za buduće pandemije.


Adam Kleczkowski, The Conversation

Autor je profesor matematike i statistike na sveučilištu Strathclyde

Foto: Pixabay

Komentiraj

Popunite niže tražene podatke ili kliknite na neku od ikona za prijavu:

WordPress.com Logo

Ovaj komentar pišete koristeći vaš WordPress.com račun. Odjava /  Izmijeni )

Google photo

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Google račun. Odjava /  Izmijeni )

Twitter picture

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Twitter račun. Odjava /  Izmijeni )

Facebook slika

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Facebook račun. Odjava /  Izmijeni )

Spajanje na %s