Europa ključa tijekom dugotrajnog ljetnog toplinskog vala. Međutim, pažnja političkih lidera sve je više usmjerena na nadolazeću zimu. Kao što je naglašeno u nizu nedavnih upozorenja Međunarodne agencije za energiju (IEA) i drugdje, energetska kriza na razini one s cijenom nafte iz 1970-ih mogla bi nastupiti kad zahladi.

Vladimir Putin nastoji natjerati Zapad da plati za svoju potporu Ukrajini, pa je Moskva pojačala ograničenja izvoza plina u Europu. Rusija je u ponedjeljak zatvorila svoj glavni plinovod prema Njemačkoj, nakon što je prethodno smanjila protok plina kroz njega za 60%. Navodno je Sjeverni tok 1 zatvoren kako bi se omogućili planirani radovi na održavanju, ali njegovo ponovno otvaranje kasnije ovog mjeseca nije sigurno. Isporuke plina Italiji smanjene su za još trećinu. Ukupno 12 zemalja EU-a potpuno je ili djelomično isključeno iz opskrbe ruskim plinom. Sukladno tome, zalihe se smanjuju prije razdoblja u kojem će biti najpotrebnije. Osim toga, usred nestašica i prekida, europske cijene plina gotovo su deset puta više nego u SAD-u.

Stvari bi se mogle i pogoršati. IEA je upozorila da bi racioniranje goriva za industriju, pa čak i kućanstva, moglo postati neophodno ako se Putin odluči na potpuni prekid opskrbe plinom tijekom zime. Dok ruske trupe šire svoju okupaciju istočne Ukrajine, Kremlj ima za cilj izvršiti ekonomski utjecaj na Europu kroz jedan vid energetske ucjene. Prošlog tjedna Putin je zaprijetio  “katastrofalnim posljedicama” za tržišta ako zapad uvede daljnje sankcije, poput odluke o maksimalnoj cijeni nafte.

Ledena zima, naglo rastuća inflacija i kriza troškova života mogli bi milijune obitelji dovesti do ruba, što bi potkopalo potporu sankcijama Rusiji i zapadnu solidarnost s Ukrajinom. Bez značajne intervencije da se zaštite ranjivi ljudi i olakšaju poteškoće, postoji rizik da će, kao što je potpredsjednik Europske komisije Frans Timmermans rekao Guardianu prošli tjedan, zemlje upasti u “vrlo, vrlo ozbiljne probleme i sukobe”.

Stoga je hitno potreban usklađeni odgovor. Nakon što su kasno prepoznale opasnost ovisnosti o ruskoj nafti i plinu, vlade prije svega trebaju ubrzati tempo prijelaza na obnovljive izvore energije i promicati energetsku učinkovitost. Ali, to će biti proces koji traje godinama a ne mjesecima. U međuvremenu se pokazalo da su alternative ruskoj energiji teško dostupne u dovoljnim količinama. Trenutni problem preživljavanja zime zahtijevat će odlučnu akciju u kratkom roku, uključujući kontrolu potrošnje radi stvaranja zaliha plina za zimu. Ozbiljnost trenutka ilustrira odluka njemačkog ministra za klimatske akcije Roberta Habecka (iz stranke Zelenih) da ponovno aktivira zatvorene elektrane na ugljen. Na hitnom sastanku krajem ovog mjeseca čelnici EU-a zajednički će raspravljati o zimskim planovima za izvanredne situacije. Paneuropski energetski “plan solidarnosti” morat će osigurati pravednu raspodjelu zaliha plina u slučaju velikih nestašica i uspostaviti zajednička pravila za utvrđivanje prioriteta.

Prije invazije na Ukrajinu, europske vlade nadale su se povratku u neki oblik političke i ekonomske normalnosti nakon covida. Umjesto toga, suočene su s drugom egzistencijalnom prijetnjom koja zahtijeva hitne mjere. Kako bismo se suočili s Putinovim prijetnjama ove zime i održali ujedinjenu frontu u potpori Ukrajini, trebat će poticati osjećaj kolektivne solidarnosti kao u jeku pandemije. Neće biti jeftino.

The Guardian