Zamislite svijet u kojem se svi mogu savršeno razumjeti. Prijevod se obavlja dok govorimo, a oni neugodni trenuci kada se pokušavamo sporazumjeti s nekim a ne ide nam postali su stvar prošlosti. Ovaj nedostižni ideal nešto je što programeri već godinama pokušavaju ostvariti. Besplatni alati poput Google Translate (koji se koristi za prevođenje preko 100 milijardi riječi dnevno), te druge aplikacije i sprave za koje se tvrdi da strane jezike prevode instantno postale su dostupne, ali nešto još uvijek nedostaje.
Da, sada možete kupiti nešto što podsjeća na obične slušalice a što navodno radi sličan posao kao i obučeni, profesionalno iskusni višejezični prevoditelj. Ali to baš nije tako jednostavno.
Unatoč vrlo zanimljivoj tvrdnji iznesenoj 1958. da je prijevod rimski izum, prevođenje vjerojatno postoji jednako dugo kao i pisana riječ, a tumačenje vjerojatno i duže. Postoje dokazi da su tumače zapošljavali i u drevnim civilizacijama. Grčka i Rim su kao i mnoga područja drevnoga svijeta bili višejezični te su im trebali i prevoditelji i tumači.
Jednako stara su i pitanja o tome kako nešto prevesti. Rimski pjesnik Ciceron držao je da prijevod mora biti neverbum verb, sed senzum exprimere de sensu – ne prevoditi riječ po riječ već smisao. Ovo kratkotrajno putovanje u svijet teorije ima jednu jednostavnu svrhu: naglasiti da se kod prijevoda ne radi samo o riječima, te da automatiziranje procesa zamjene jedne riječi drugom nikada ne može biti zamjena za ljudski prijevod. Prijevod se odnosi na značenje riječi, na njihovo konotativno i denotativno značenje, te kako izraziti taj smisao na čitljiv i razumljiv način.
Od značenja do dekodiranja
Zašto onda neki i dalje smatraju da bi tehnologija mogla adekvatno prevoditi? Još 1930-ih, kada je istraživanje mehaničkog prevođenja tek počelo, programeri su vjerovali da će prosta, automatska zamjena jedne riječi s drugom, za početak s minimalnim sintaktičkim redoslijedom, biti prihvatljiv način prevođenja. Čini se da je dobar dio svijeta i danas pod tim dojmom.
Programeri koji su radili na ovim strojevima bili su briljantni u svojim poljima, ali nisu bili lingvisti. Warren Weaver, talentirani znanstvenik i matematičar, sažeo je ovo razmišljanje 1949. godine: “Pitam se da li se na problem prevođenja može gledati kao na problem kriptografije. Kada vidim članak na ruskom, kažem ‘ovo je zapravo napisano na engleskom ali je kodirano nekim čudnim znakovima. Idem ih dekodirati “. Za Weavera, prijevod je naprosto zamjena jednoga simbola drugim. Stvarno značenje tih ‘čudnih simbola’ smatrao je nevažnim.
Prevoditelji i istraživači ove struke često mogu čuti kako je automatizacija budućnost prevođenja. Neki vjeruju da se to već i dogodilo, baš kao i na mnogim drugim područjima, međutim još uvijek nismo ni blizu neke moguće ili utopijske nepogrešive tehnologije. Primjerice, u Walesu postoji dosta primjera gdje su osobe koje ne govore velškim jezikom koristile usluge online prevođenja, i to što su dobili objavili su bez mnogo provjere. Rezultati su najčešće bili komični, doveli bi do zbrke i trebalo je dovesti prevoditelja koji će riješiti problem.
Međutim, to ne znači da automatizacija nema svoje mjesto u prevođenju. Strojevi pomažu odvjetnicima, liječnicima i nastavnicima u njihovom poslu. No nisu ih zamijenili. Isto tako, strojevi mogu pomoći da prevoditelji rade bolje i mogu pomoći u točnosti prijevoda. Međutim, osim ako se ne ostvari neki nevjerojatan tehnološki napredak strojevi neće zamijeniti prevoditelje. Strojevi su postali prilično dobri pri prevođenju teksta, ali kada je riječ o ‘tekstu iza teksta’, o značenju – trebaju pomoć.
Ispravljači strojeva
Moja vlastita teza o prevođenju s engleskom na velški, koja će biti objavljena ove godine, pokazuje da prevoditelj koji radi na ispravljanju automatskog prijevoda ima veću produktivnost i brže prevodi. Dodatna istraživanja također su pokazala da ovaj proces korekcije proizvodi tekstove koji su jednako prihvatljivi kao i prijevodi proizvedeni od nule. U društvima poput Walesa gdje je prijevod jedan od glavnih načina pružanja dvojezičnih usluga taj rast produktivnosti jako je važan. Danas više od 350 000 ljudi govori velški, dok lokalne vlasti diljem Velike Britanije prevode i na brojne druge jezike. Iznimno je važno da se brzo i učinkovito razumiju.
Prevođenje uz pomoć aplikacije ili hardwarea može napraviti zadovoljavajuće grube nacrte relativno jednostavnog jezika, a istraživanja pokazuju da je ispravljanje ovakvog nacrta obično učinkovitije nego čovjekov prijevod od nule. Mašine ipak ne mogu, a upitno je i hoće li ikada biti u mogućnosti zamijeniti prevoditeljev mozak. Bez obzira na to koliko je složen kod koji mašina posjeduje, automatizirani sustav bi se namučio odgonetnuti smisao riječi.
Ben Screen
Izvor: The Conversation
Foto: Google
digitalnademokracija.com 