Po prvi puta nakon raspada Jugoslavije, sakupljači nogometnih sličica u Sjevernoj Makedoniji imaju priliku vidjeti svoju nogometnu reprezentaciju u albumu samoljepljivih sličica za europsko prvenstvo. Sudeći po reakcijama na društvenim mrežama i redovima u trgovinama i na… Više
Jedna od boljih stvari koju su nacionalisti napravili za sebe jeste učinkovito neutraliziranje opozicije, u svim dijelovima Bosne i Hercegovine. Ujedno je to, socijalno i politički gledano, jedna od najpogubnijih stvari koja se desila ovoj… Više
Mislilo se do sada da je o Ivi Andriću čaršija „znala“ sve: za hrvatsko-katoličku bio je nacionalni prebjeg i vjerski konvertit, posrbica i prodana duša, za građansku srpsku – fra Ivan-beg, politički suncokret koji je… Više
Labirint uličica i staza u starom dijelu grada Suzhou krije tajnu: fragmente duge povijesti islama u Kini. Učestale priče u međunarodnom tisku, koje govore o tretmanu muslimana u Ujgurskoj autonomnoj regiji Xinjiang, imaju tendenciju prikriti činjenicu da su kineski carevi nekoć visoko cijenili islam.
Nastavi čitati “Grad izgubljenih džamija: kako Suzhou govori o islamskoj prošlosti Kine” →
AstraZeneca trebala je biti kompanija čije će cjepivo spasiti svijet od Covida-19. Umjesto toga našli su se usred skandala, iako su uspjeli razviti kvalitetno cjepivo.
Središnja tema javnih rasprava diljem Europske unije zadnjih tjedana je farmaceutska kompanija AstraZeneca i njeno cjepivo protiv Covida-19, razvijeno u partnerstvu s britanskim Sveučilištem Oxford.
Nastavi čitati “Kako je AstraZeneca došla na loš glas” →
Znam Čovjeka. Jer, Sudbina je opetovano počastila potpisnika ovih redova da sarađuje, lijepo se podruži i razgovara sa plemenitim Bogićem Bogićevićem – u onom i ovom životu. Prvo u Beogradu, potom u Briselu i Den Haagu, pa drugdje, na onim pustim konferencijama uoči i tokom raspada SFR Jugoslavije. Dakle, iz prve ruke znam detalje o onome što ga je zadesilo i kako je sve tantalovski izdržao, jer se tada i tada nije priklonio Planu A, njenog pomahnitalog vojnog i političkog vrha. U poratnom Sarajevu vazda smo bili dobri, a jedno vrijeme smo i radno-poslovno dijelili prostore u zgradi Unitica na Marijindvoru. Savršeno obnovljenoj i deset puta modernijoj od originala koji je s početka opsade Sarajeva skršila artiljerija bivše JNA u sklopu odabranih ciljeva poput sarajevskih twin-towersa, u domaćem žargonu poznatih pod Momo i Uzeir. Prisjetimo se, po Carlu Jungu, simbolika je bitna, nije tek kolateralna šteta.
Nastavi čitati “Bogić i (pre)duboka Miljacka” →
Nacionalizam, nesposobnost vlasti i sramoćenje grada, ne samo u najnovijem slučaju oko Bogića Bogićevića, doveli su Sarajevo, usprkos velikom broju dobrih ljudi najboljih namjera, na rub moralnog sunovrata. Jesu li promjene moguće ili je kasno?
Svaki grad, pogotovo grad poput Sarajeva, nemoguće je opisati i odrediti na jedan način. Postoji više dimenzija i više lica Sarajeva. Postoje činjenice i događaji koji mu daju ključne karakteristike.
Nastavi čitati “Je li vrijeme da se Sarajevo pogleda u ogledalu?” →
Kada se kaže da su Bošnjaci, Srbi i Hrvati konstitutivni narodi u Bosni i Hercegovini, to znači da svaki od njih ravnopravno sačinjava tu državu i da imaju jednaka prava na nju na svakom njezinom dijelu, dakle da svaki dio Bosne i Hercegovine, osim što pripada svakom svom građaninu, jest i srpski i hrvatski i bošnjački. To se ogleda i u nacionalnoj zastupljenosti unutar različitih nivoa vlasti. Ta ideja nije potekla jučer niti na Dejtonskom sporazumu: ta formula utkana je u temelj bosanskohercegovačke državnosti kroz ZAVNOBiH-ovski proglas o Bosni i Hercegovini koja „nije ni srpska ni hrvatska ni muslimanska nego i srpska i hrvatska i muslimanska“. ZAVNOBiH, koji se ne može gledati izvan konteksta AVNOJ-a i činjenice da je Bosna i Hercegovina njime formirana kao federalna jedinica unutar socijalističke Jugoslavije, prožeo je principe „konstitutivnog“ i „građanskog“, pomirio građansko i etničko. Konstitutivnost je, skupa s građanskom ravnopravnošću, također utkana u temelj nezavisnosti BiH kroz referendumsko pitanje „Jeste li za suverenu i nezavisnu Bosnu i Hercegovinu, državu ravnopravnih građana, naroda BiH – Muslimana, Srba, Hrvata i pripadnika drugih naroda koji u njoj žive?“.
Nastavi čitati “Bosanski bukvar: Konstitutivnost” →
Sadržaj:
Uvijek nam je drago prezentirati i promovirati nove glazbene projekte, pogotovo u ovim teškim vremenima, koja vjerojatno neke inspiriraju, ali koja sigurno iziskuju i dodatne napore, logističke i druge.
Autorske pjesme kojima zagrebački bend Heidi šeće psa posljednjih pet godina osvaja publiku našle su se na njihovom debitantskom albumu objavljenom u izdanju diskografske kuće Menart. Uz singlove ‘Još sam tu’, ‘Reći ćeš mi sutra’, ‘Vuk’, ‘Njegova mačka’, ‘Uzalud’, ‘Avantura’, ‘Uzbudljivo i sjajno’, ‘Grad’, ‘Probudi me’ i ‘Božić kao nekada’, na CD izdanju su i tri sasvim nove pjesme, među kojima je i ‘Proljeće’ kojom promoviraju album.
Nastavi čitati “Proljeće je, Heidi šeće psa” →
A šta je to sporno u govoru mržnje? Pa ne znam odakle da počnem, ali sporno je sve. Ako govorimo konkretno o državama nastalim na ruševinama SFRJ (bez Slovenije), a u kontekstu pojave kao što je govor mržnje u javnom prostoru, nije teško zaključiti da je to skoro pa svakodnevnica.
Nastavi čitati “Mržnja koja govori” →
A ja kažem A, a gde je Amerika… A ja kažem A, a gde je Amerika… ♫ ♩ ♪ ♬
Tijesno mi je ovdje. Osjećam se klaustrofobično i uskraćeno. Niko kao ja ne razumije šta se dešava u i Oko moje glave. Razmišljam o odlasku, jer odlazak je zapravo povratak. Svijetu, nomadstvu, samom sebi. Možda odem u Ameriku. Tamo su moji istinski Idoli, a ne ove prikaze od Plastike. Amerika ima dobru scenu i dobru klimu. Tamo će biti ona, barem se nadam da hoće. Rekla mi je jednom da sanja Ameriku.
Nastavi čitati “Šarlova akrobatika” →
Prema izvješću koje je objavila administracija Joe Bidena, saudijski prijestolonasljednik Mohammad bin Salman “odobrio je operaciju … hvatanja ili ubijanja saudijskog novinara Jamala Khashoggija”. Međutim, predsjednik Biden kaže da SAD neće sankcionirati saudijsku vladu, računajući da bi bilo kakva izravna kazna mogla riskirati suradnju Saudijske Arabije u sučeljavanju s Iranom i u protuterorističkim naporima.
Nastavi čitati “Zašto je Saudijska Arabija i dalje saveznik SAD-a” →
Regionalni su komentatori dolazak Joea Bidena na vlast i špekulacije o “novoj ulozi” SAD-a u regiji dočekali zaglavljeni u devedesetima. Izvlačile su se njegove izjave o Tuđmanu i Miloševiću, a zanemarivale promjene u međunarodnim odnosima i interesima SAD-a u tih 30 godina. Kao rasprava o politici na obiteljskom ručku: e, rek’o je amidža još tada…
Nastavi čitati “Kod amidže Džoa” →
Ovogodišnji izborni ciklus će nam reći mogu li se politički sustavi u regiji nositi s društvenim napetostima koje je pandemija dodatno pogoršala
Niz izbora u Latinskoj Americi ove godine, koji su održani ili tek trebaju biti održani, testirat će snagu demokracije u regiji. Rezultati će pokazati mogu li se povećane društvene tenzije, nastale djelomično kao rezultat pandemije, rješavati kroz postojeće političke sustave.
Nastavi čitati ““Sistematski pregled” demokracije u Latinskoj Americi” →
U jednom od njegovih bestselera, prvi put objavljenom 2017. pod naslovom Did I Make Myself Clear? (Jesam li bio jasan?), Sir Harold ‘Harry’ Evans, bard anglo-američkog žurnalizma, nudi more primjera, navigacija i putokaza vrijednih autorske i uredničke pažnje u beskrajnoj paleti modernih medija. Dakle, ne samo onih printanih. Makar, za razliku od klasičnih sacrosanct novina uz jutarnju kafu, koje se još od prije pandemije koronavirusa lagano gase, dobra je vijest da se papirnate knjige nadalje solidno drže.
Nastavi čitati “Učimo od najboljih, ostale držimo na oku i razmaku” →
Velike sile poput SAD-a, Rusije i Kine koriste dezinformacije kao alat geopolitičke borbe, pokušavajući oslabiti ugled i utjecaj protivnika.
Nastavi čitati “Dezinformacije kao alatka geopolitičke borbe tijekom pandemije” →
Mnogi ljudi su nostalgični spram glazbe koju su slušali u mladosti. Ako ste bili tinejdžer 1970-ih, velika je vjerojatnoća da volite Queen, Stevie Wondera ili ABBA-u. A ako ste bili mladi devedesetih, Wannabe od Spice Girls vjerojatno vas još uvijek vodi na plesni podij.
Ali zašto je to tako? Mislimo li iskreno da je glazba u prošlosti bila bolja, ili to ima neke veze sa sjećanjima koja imamo na to vrijeme? Naša nedavna studija, objavljena u časopisu Music and Science, dala je intrigantan odgovor.
Nastavi čitati “Zašto smo opsjednuti glazbom iz mladosti?” →
