U zadnjih par dana digla se velika prašina zbog navodne izjave lidera SDA, Bakira Izetbegovića, da su “Srbi loš narod”. Ako pogledate sporni razgovor, vidjet ćete da se gospodin Izetbegović mogao bolje izraziti, ali da… Više
Zašto obnova Zagreba ide tako sporo?
Niti deset mjeseci nakon razornog potresa nema konkretnijih pomaka u Zagrebu.
Gradonačelnik Bandić kao da ništa ne radi, i jedino je najava konferencije za medije zagrebačke oporbe dovela do toga da se na ulicama pojave vatrogasci, koji će raditi na najopasnijim fasadama.
Vlada RH, tj. Ministarstvo prostornog uređenja, graditeljstva i državne imovine napravili su program pomoći građanima, na osnovu zakona o obnovi, ali čini se da sve ide jako sporo.
Nastavi čitati “Zašto obnova Zagreba ide tako sporo?”
O Baniji, Banovini i “helihopterima”
Zoran Ferić, poznati pisac (i gimnazijski profesor) gostovao je u emisiji Pressing N1 televizije. Bilo je zanimljivo i poučno ako vas interesira odnos jezika i politike u nekim segmentima hrvatskog društva.
U prvih petnaestak minuta govorilo se o forsiranju jezičkih podjela, o “dubokim kompleksima” o “glasanju” i glasovanju”, nepismenosti i drugo. Ferić je između ostalog ustvrdio da je trenutna isforsirana kontroverza oko Banije ili Banovine takva da se čini “kao da nam se iz zemlje ruga pokojni Ivo Brešan”.
Nastavi čitati “O Baniji, Banovini i “helihopterima””
Bogatstvo i život u izobilju uništavaju planet
Želite li biti bogati? Šanse su da je vaš odgovor: “Naravno! Tko ne bi želio biti bogat? ” Jasno je da se u društvima u kojima se novcem može kupiti gotovo sve bogatstvo doživljava kao nešto dobro. Ono podrazumijeva više slobode, manje briga, više sreće i viši društveni status.
Ali tu je kvaka: bogatstvo doslovno razara sustav za održavanje života. Štoviše, izobilje također ometa prijeko potrebnu transformaciju prema održivosti, tako što pomjera odnose moći i normi potrošnje. Otvoreno rečeno: bogati rade više štete nego koristi.
Nastavi čitati “Bogatstvo i život u izobilju uništavaju planet”
Suočavanje s grubom stvarnošću
Na sam Badnjak, 24. prosinca, Velika Britanija i Europska unija konačno su postigle sporazum kojim su regulirani budući trgovinski odnosi Londona i Bruxellesa. Dogovorom, sklopljenim doslovce u zadnji čas – s obzirom na to da 31. prosinca završava prijelazni period – Britanija napušta carinsku uniju i zajedničko tržište EU-a. Trgovinski sporazum garantira da će Ujedinjeno Kraljevstvo i dalje imati povlašteni položaj u odnosu na EU – naime, neće biti carina ni kvota, što je značajno jer je u 2019. obujam trgovine između UK-a i EU-a iznosio gotovo 740 milijardi eura, a Britanija je treći najveći trgovinski partner Unije, nakon Sjedinjenih Država i Kine. Britanija se na posljetku pristala obvezati da će u svoje propise ugraditi standarde EU-a po pitanjima državnih poticaja, radnih i socijalnih prava, kao i zaštite okoliša – iako je kao ustupak Bruxellesa izborila da u slučaju spora oko implementacije propisa neće biti nadležan Sud EU-a, nego arbitražna komisija. Međutim, britanski poduzetnici zasigurno će se suočiti s povišenim troškovima i novim birokratskim procedurama, s obzirom na uvođenje graničnih kontrola. Istovremeno, za većinu britanskih građana prestaje sloboda kretanja unutar Unije. Sporazum ima ukupno gotovo 1250 stranica, no poneka pitanja, poput sigurnosnih i razmjene informacija, još uvijek nisu riješena.
Nastavi čitati “Suočavanje s grubom stvarnošću”
Bez očekivanja
Dočekala sam sama Novu godinu. Pod dekom. Bez alkohola i sa vrlo malo suza. Ustvari, ja uopšte nisam dočekala ponoć. Probudila sam se 1. januara. Pokraj mene je bio laptop koji je vrtio Sinatrin Christmas Mix dok se baterija nije ispraznila, sabrana poezija Konstantina Kavafija i dvije bilježnice, koje sam kupila za posljednje pare koje sam imala.
Nastavi čitati “Bez očekivanja”
Otkrivanje života
“Nedostaje mi jutarnji, blagi vjetar dok završavam dnevni kardio… zajednica u Chicagu, udobnost kafića gdje sam planirao svoje nove projekte, druženje sa momcima iz teretane, duge vožnje do Južne Karoline i Floride. Ukratko, nedostaje mi sve u vezi Amerike. Tamo sam otkrio život.”
Gore navedeno je odgovor mog druga iz Rijada o tome šta mu najviše nedostaje nakon što se, nakon pet godina, vratio u Saudijsku Arabiju iz Amerike. Odgovor je bio vrlo jednostavan i lijepo sročen, ali posljednja rečenica me je navela na razmišljanje. To što je on izrekao u formi rečenice je zapravo jedan veliki koncept.
Nastavi čitati “Otkrivanje života”
Ovo su naši najčitaniji tekstovi u 2020.
Iza nas je iznimno teška godina, iz svima poznatih razloga. Naših top 5 (a i dosta šire) u prošloj godini bili su uglavnom vezani za političke i pandemijske teme. Mislimo da ih se vrijedi podsjetiti i nanovo pročitati.
Ove godine bilježimo značajniji porast čitanosti, što nas posebno raduje, jer znamo da teme koje obrađujemo nisu uvijek atraktivne najširem krugu čitatelja. Plus, naš mali tim ograničenih je vremenskih mogućnosti u smislu pisanja i prevođenja.
Sretna nova godina i idemo dalje. DD
Nastavi čitati “Ovo su naši najčitaniji tekstovi u 2020.”
Muslimanski rezolucionari (II)
Piše: Tarik Haverić
(Ovaj tekst čini drugi dio drugog poglavlja knjige Bošnjaštvo kao promašen projekt. Kako suditi (o) povijesti, koja treba da se pojavi do kraja 2021.). Prvi dio možete pročitati ovdje.
Nastavi čitati “Muslimanski rezolucionari (II)”
The Fall – unikat u moru konfekcije
“Legendarni” i “alternativni” su pridjevi koji se previše i prečesto koriste u glazbi. Međutim, u slučaju grupe The Fall sasvim su na mjestu.
Grupa je nastala davne 1976. godine u Prestwichu (Manchester). Jedini stalni član bio je Mark E Smith, neponovljivi lik: simpatičan i, čini se, težak u jednakoj mjeri.
Nastavi čitati “The Fall – unikat u moru konfekcije”
Koronavirus: kako bi se situacija mogla odvijati iduće godine
Cjepiva protiv COVID-19 počela su se uvoditi, ali u nekim dijelovima svijeta ova je dobra vijest pokvarena pojavom novih, potencijalno zaraznijih sojeva virusa. Kako će se točno razvijati pandemija postalo je neizvjesnije. Sigurno je to da će sljedeća tri mjeseca ili više predstavljati izazov, a život bez virusa vjerojatno je daleko od nas. Neke se stvari možda nikada neće vratiti u prijašnje stanje.
Nastavi čitati “Koronavirus: kako bi se situacija mogla odvijati iduće godine”
Brojat ćemo naše mrtve zbog vlastodržačke neodgovornosti
Vakcina protiv COVID-a 19 stigla je u naše najbliže susjedstvo, prvo u Srbiju, a potom u Hrvatsku. Iako se radi o malim količinama, one pokazuju da tamošnje vlasti, bez obzira na sve njihove ogromne mane, ipak imaju, makar minimalnu, brigu za zdravlje svojih građana. Za razliku od njih, osobe koje obnašaju vlast u Bosni i Hercegovini prepustile su građanstvo na milost i nemilost Koroninoj pošasti, nadajući se, po ko zna koji put od rata na ovamo, nekoj milostinji iz Evropske unije. Međutim, državni nacionalizam proistekao iz borbe s pandemijom presudno određuje današnje ponašanje svjetskih političkih elita i pokazuje da visoko razvijene zemlje prvo čiste u svom dvorištu, pa tek onda u susjedstvu. Ustaljena praksa ovdašnje vlasti oslonjena na čekanje svjetskih donacija, pogotovo ako se ima u vidu njena sklonost kleptomaniji i kriminalu, ne dotiče u ovom trenutku vlade zapadnih zemalja. Naprotiv, one u tome vide problem protiv kojeg se treba boriti, a ne razlog za bezrezervnu podršku i pomoć. Imajući to u vidu ne preostaje ništa drugo osim skeptičnog zaključka: stanovništvo BiH prepušteno samo sebi i ne treba očekivati brzu pomoć EU.
Nastavi čitati “Brojat ćemo naše mrtve zbog vlastodržačke neodgovornosti”
Novi načini poticanja promjene
Borba za ravnopravan pristup javnim dobrima te kvalitetan i priuštiv život u gradu bez obzira na vjeru, naciju i socioekonomski status traje i nakon zaokruživanja nečijeg imena na izbornom listiću. Grad i njegov društveni život neprestano se mijenjaju, a ključ razvoja leži u prepoznavanju novih zahtjeva za drugačijim upravljanjem i idejama o javnom prostoru – na korist zajednice, a ne pojedinačnih interesa. Ključne poluge u procesu održive promjene predstavljaju politička aktivacija i stvaranje aktivnih zajednica koje odlučuju o svojoj okolini i okolišu, svjesne prava na grad.
Nastavi čitati “Novi načini poticanja promjene”
Pametnom dosta
Znam da je nategnuto, ali hajmo na tren pretpostaviti da tzv. “virusi” zapravo postoje.
Opće je poznato da se oni prenose na prepad, odnosno, zaraziti se možete samo od vama nepoznatih osoba, nikako od obitelji, prijatelja, poznanika, radnih kolega ili tete Slavice koja radi na blagajni lokalnog dućana. Zato je i tako teško, ako ne i nemoguće zaštititi se od zaraze. Stoga nema smisla nositi maske, prestati kopati nos i čačkati zube, lizati tuđe žličice i kašikice, prati ruke, zube ili noge. Nadalje, tzv. “virus” (kojeg, da utvrdimo, prenose isključivo stranci neuglednog izgleda) posebno je podmukli soj jer su ti stranci često sakriveni u žbunju, iz kojeg iskaču povremeno tek da bi pljunuli u usta njima nepoznate prolaznike-nesretnike.
Nastavi čitati “Pametnom dosta”
Kao kanarinac u rudniku: presuda za smrt uzrokovanu zagađenjem
Zagađenje zraka uzrokovalo je smrt devetogodišnje djevojčice koja je bolovala od astme. Zaključak je to jednog suda u Londonu u Velikoj Britaniji. Mrtvozornik Južnog Londona kojeg je sud ispitivao dva tjedna, kako piše Guardian, “ušao je u povijest” svjedočenjem na sudu da je zagađenje zraka dovelo do smrti djevojčice. Mišljenje mrtvozornika bilo je da je “neuspjeh u smanjenju razine onečišćenja do zakonskih granica mogao doprinijeti njezinoj smrti, kao i propust da se majci žrtve pruže informacije o mogućnosti zagađenja zraka da pogorša astmu.”
Nastavi čitati “Kao kanarinac u rudniku: presuda za smrt uzrokovanu zagađenjem”
Što je to erdoganizam?
Ovaj članak temelji se na predavanju koje je autor održao tijekom prvog sastanka NORIA -e o Turskoj, održanog 19. i 20. listopada 2020
Trenutni režim u Turskoj autokracija je po mjeri jakog vlastodršca. Ovaj režim može se nazvati erdoganizmom. To je izrazito predsjednički režim koji obesmišljava razdvajanje ovlasti i djeluje s vertikalnom strukturom moći. Taj termin, koji Vladimir Putin koristi kao opis arhitekture moći u Rusiji, savršeno je pogodan za opis političke i institucionalne arhitekture erdoganizma. Ovo je vertikala moći u turskom stilu, puno je neurednija i primjenjuje se više metodom pokušaja i pogrešaka. Slijedom toga, proizvoljnost i slučajnost mnogo su prisutniji nego u klasičnim autokratskim režimima.
Nastavi čitati “Što je to erdoganizam?”