Posljedice zajedničke američko-izraelske operacije protiv Irana, koja je započela 28. veljače, osjetit će se globalno na načine koje još ne možemo predvidjeti. Financijska tržišta negativno reagiraju na ofenzivu, a cijena sirove nafte porasla je za… Više
Avraham Burg, bivši predsjednik izraelskog Knesseta, napisao je članak za britanski The Observer o ratu koji ovih dana gledamo na svojim ekranima. Opet avioni na nebu, sirene, borbeni komentatori u studijima, mnoštvo klišeja opasnih za… Više
Priopćenje “Arbeitsgemeinschaft der Bibliotheken und Dokumentationsstellen der Ost-, Ostmittel- und Südosteuropaforschung (ABDOS) e.V.” (Radnog kruga biblioteka i dokumentacijskih centara s fokusom na istočnu Europu) o situaciji Nacionalne i univerzitetske biblioteke Bosne i Hercegovine (NUBBiH) Izuzetno… Više
Mnogo je tinte već proliveno o tome kako bi umjetna inteligencija (UI) mogla utjecati na svjetsko gospodarstvo. Prema nedavnom izvješću agencije UN-a za trgovinu i razvoj (UNCTAD), vrijednost globalnog tržišta umjetne inteligencije mogla bi do 2033. dosegnuti 4,8 bilijuna američkih dolara. Pobornicima UI-ja ova procjena potvrđuje da će tehnologija donijeti boljitak svim zemljama. Međutim, spomenuta organizacija donijela je drugačiji zaključak, ističući da će od rasta ovog sektora ponajprije profitirati globalni sjever. Brojne prepreke, od neadekvatne tehničke infrastrukture do manjka obrazovnih prilika, sprječavaju zemlje globalne većine u iskorištavanju prednosti revolucije koju donosi UI. Iza velike pompe krije se stvarnost u kojoj bi se taj jaz mogao dodatno produbiti. Vrijedi razmotriti na koje bi načine umjetna inteligencija mogla podijeliti svijet na privilegirane i zakinute.
Na mikro razini, primjena umjetne inteligencije u raznim industrijskim sektorima predstavlja ozbiljan problem radnicima u zemljama s niskom razinom prihoda. Preciznije, automatizacija ponavljajućih ili rutinskih zadataka mogla bi dovesti do masovnog gubitka radnih mjesta, čime bi se ozbiljno ugrozila egzistencija tisuća ljudi diljem zemalja globalne većine. Izazovi koje UI postavlja pred globalnu većinu ne staju samo na gospodarskim poremećajima. Gledajući širu sliku, mnogi alati umjetne inteligencije koji se danas koriste u javnom prostoru razvijeni su u zemljama globalnog sjevera te odražavaju potrebe i prioritete tek nekolicine odabranih korisnika. Posebno zabrinjava činjenica da su ti sustavi često trenirani na podacima prožetim predrasudama prema globalnoj većini, čime se digitaliziraju stoljetni stereotipi i klišeji. U konačnici, ne poduzmu li se konkretni koraci, procvat umjetne inteligencije mogao bi se pokazati potpunim promašajem za zemlje s ograničenim resursima.
Nastavi čitati “Može li umjetna inteligencija zaista promijeniti živote globalne većine nabolje?” →
Na današnji dan prije 45 godina objavljen je jedan od najboljih i najutjecajnijih albuma u tadašnjoj Jugoslaviji.
Paket aranžman glazbeni je album objavljen 1981. u izdanju Jugotona.
Izvođači su tri beogradske rock grupe: Idoli, Šarlo akrobata i Električni orgazam. Smatra se jednim od najboljih i najznačajnijih albuma tadašnje YU rock scene čime je započeo novi val.
Nemamo namjeru pisati ono što je već napisano, a dobro je napisano dosta toga (recimo OVDJE, i OVDJE). Želimo podsjetiti na jednu važnu kulturnu činjenicu, kojoj se vrijedi vraćati, redovito.
Nastavi čitati “Legendarni “Paket aranžman” slavi 45. rođendan” →
SDA je posljednja koja može da bilo što spočitava trenutnoj vlasti, s obzirom koliko dugo su sami vladali Kantonom, u kojoj je GRAS bio jedan od bastiona ove stranke, čiji rukovodioci su godinama sistematski uništavali i pljačkali ovo preduzeće, a zauzvrat su obezbjeđivali finansiranje stranke i zapošljavanje njima podobnih.
Može izgledati paradoksalno, no ostavci premijera sarajevskog kantona Nihada Uka ponajmanje su se obradovali u Stranci demokratske akcije. Njihov narativ da je ovoj vladi važnija fotelja od brige za sigurnost građana tako je postao deplasiran.
SDA ne odgovara da ostavka bude čin vlasti. Planirali su kompromotovati proteste, pokrenute iz dobrih namjera.
Nastavi čitati “Zahvaljujući reakciji suda i policije: Protesti se odvijaju bez nasilja, opozicija razočarana zbog ostavke Vlade KS” →
I u ranijim vremenima mislioci su nastojali da anticipiraju budućnost čovječanstva u cjelini ili barem neke njene aspekte (npr. kraljevstvo Božje na zemlji, besklasno društvo itd.), i da predvide neposredne faze kroz koje će svijet navodno proći, ali ta proročka djelatnost naročito se razvila u drugoj polovini proteklog stoljeća.
Neka od predviđanja su se ostvarila, naprimjer ono koje dugujemo Marshallu McLuhanu, koji je sredinom 1960-ih skovao pojam »globalnog sela« u koje se svijet pretvara zahvaljujući elektronskim medijima, prije svega televiziji (a to možemo, s boljim razlozima, proširiti na internet). Još jedno obistinjeno predviđanje, danas zaboravljeno, sažeto je u naslovu knjige francuskog esejista i diplomata Alaina Peyrefittea Kad se Kina probudi… svijet će zadrhtati, što se na francuskom još i rimuje: Quand la Chine s’éveillera… le monde tremblera (1973).
Nastavi čitati “Da, sukob civilizacija” →
S obzirom na ogromne izazove s kojima se europski političari suočavaju u eri Donalda Trumpa, možda je i razumljivo da žele pobjeći od svega. Ovog tjedna, u zabačenom dvorcu u jednom belgijskom selu održava se summit EU o konkurentnosti. Ovo pastoralno okruženje možda će popraviti raspoloženje prisutnih šefova država, ali ne može otkloniti hitnost rasprave koju je potrebno voditi.
U poslijeratnom razdoblju Europa se nikada nije osjećala ovako nesigurno. Trumpova administracija (na čelu pokreta “America first”) jasno je dala do znanja da Europu namjerava ekonomski maltretirati, putem tarifa i prijetnji, te da se kontinent na transatlantski vojni savez više ne može oslanjati za svoju obranu. Visokotehnološka konkurencija iz Kine prijeti da će razbiti pokušaje europske industrije da održi korak u ključnim područjima poput zelene tranzicije. Diljem Europske unije raste podrška krajnjoj desnici.
Nastavi čitati ““Made in Europe”: ideja čije je vrijeme došlo” →
Izborna kampanja kada je riječ o tome tko će ući u Predsjedništvo BiH očito (i nažalost) već je uveliko počela, iako bi se Opći izbori u Bosni i Hercegovini trebali održati 4. oktobra, tek za osam mjeseci.
Prvi je u trku službeno ušao sredinom decembra prošle godine Slaven Kovačević iz Demokratske fronte (DF), koji želi biti novi hrvatski član Predsjedništva BiH te naslijediti svojeg stranačkog šefa Željka Komšića, kojemu je i službeno savjetnik u Predsjedništvu.
DF NIKADA NIJE IZAŠLA SA BOŠNJAČKIM KANDIDATOM
DF njegovom kandidaturom nastavlja borbu za građansku BiH standardnim sredstvima, pucajući na mjesto hrvatskog člana, za kojega u pravilu treba najmanji broj glasova, što je u Komšićevom slučajuviše puta omogućilo da pobijedi pretežito glasovima Bošnjaka. Indikativno je da DF nikad nema kandidata za bošnjačkog (ili srpskog) člana Predsjedništva BiH u svojoj borbi za građansku državu, iako o svemu prilično radikalne stavove svakodnevno iznose Zlatan Begić, Dennis Gratz, Mahira Mešalić i ostali DF-ovci aktivni na društvenim mrežama.
Nema sumnje da je Kovačević osobni Komšićev izbor, te da treba očekivati kako će mu on izdašno pomagati u kampanji. Drugačije on nema nikakve šanse za pobjedu.
Nastavi čitati “Ravno do dna: osam mjeseci pred izbore počela utrka za Predsjedništvo BiH” →
Ove godine navrša se deset godina otkako nas je prerano napustio David Bowie, te pedeset godina od izlaska albuma Station to Station.
Station to Station je deseti studijski album engleskog glazbenika Davida Bowieja, objavljen 23. siječnja 1976. od strane RCA Recordsa . Smatra se jednim od njegovih najznačajnijih djela. Album je predstavio Bowiejev alter ego pod imenom Thin White Duke. Station to Station, koji su koproducirali Bowie i Harry Maslin, uglavnom je snimljen u Cherokee Studios u Los Angelesu krajem 1975., nakon što je Bowie završio snimanje filma The Man Who Fell to Earth. Na naslovnici albuma je slika iz filma. Tijekom snimanja albuma Bowie je patio ovisnosti o raznim drogama, ponajviše kokainu, te je naknadno izjavio da se gotovo ničega ne sjeća iz produkcije.
Nastavi čitati “Album “Station to Station” slavi 50. rođendan” →
Kako se Grenland mijenjao kroz povijest i tko o njemu odlučuje? Zašto je Trump naumio zauzeti ili kupiti Grenland? Može li ga uopće kupiti? Kakvu ulogu u svemu tome igraju klimatske promjene?
Mnogi su odahnuli kada je Donald Trump u govoru na Svjetskom ekonomskom forumu u Davosu kazao da neće koristiti silu u pokušaju da Grenland pripoji SAD-u.
Odmah potom vjerojatno su opet uzdahnuli; američki predsjednik dodao je da Sjedinjene Američke Države “nikad ništa nisu tražile”. Kroz mnoga desetljeća, pojasnio je, nesebično su pružale sigurnost. U usporedbi s tim, zahtjev je “vrlo malen” – traže samo Grenland.
“Ono što tražim jest komad leda, hladan i loše pozicioniran, koji može odigrati ključnu ulogu u svjetskom miru i svjetskoj sigurnosti”, izložio je Trump svoju poziciju, iako je koju minutu ranije tvrdio da je pozicija Grenlanda zapravo strateški ključna.
Budući da nema prostora da ukažemo na sve nelogičnosti iz Trumpovog govora u Davosu, u 55. broju F-zina bavimo se Grenlandom. Kako se mijenjao kroz povijest i tko o njemu odlučuje? Zašto je Trump naumio zauzeti ili kupiti Grenland? Može li ga uopće kupiti? Kakvu ulogu u svemu tome igraju klimatske promjene?
Nastavi čitati “Grenland: kratka povijest “komada leda”” →
Martin Luther King Jr. rekao je da “nitko zapravo ne zna zašto je živ sve dok ne sazna za što bi bio voljan umrijeti”. U slučaju većine bh. političara, odreda velikih vizionara i lidera svojih naroda, odgovor je lagan. Radi se o fotelji, uhljebljenju, paušalu, pisanju saopćenja i otvorenih pisama, Facebook statusa, dijeljenju baklava i drugih slastica, trčkaranju u čast svoga entiteta i sveopćem osjećaju važnosti. Nažalost, puno toga im priušte njihovi glasači, za koje je teško ustvrditi da pomno promišljaju svijet oko sebe i posljedice glasanja za uvijek iste šarlatane-populiste.
Nermin Nikšić, predsjednik SDP BiH, napravio je nešto neobično: najavio je kraj svoje političke karijere nakon ovog mandata. Na pitanje novinara BHRT o kandidaturi za izbore odgovorio je: “Ja sam napunio 65 godina, moja je želja da nakon okončanja ovog mandata završim sa svojim političkim djelovanjem, da idem u penziju, tako da nemam namjeru da dalje…”.
Nastavi čitati “Ovi dinosauri trebali bi slijediti primjer Nermina Nikšića i otići u penziju” →
Kanadski premijer Mark Carney održao je 20.01 govor na Svjetskom ekonomskom forumu u Davosu, koji je dočekan ovacijama i koji je precizno i nadasve hrabro secirao stanje svijeta, te ponudio konkretna rješenja za njegovu zemlju, ali i za druge. Ovaj govor sigurno će ući u anale i preporučujemo ga svima koji su zgroženi i zabrinuti onim što proživljavamo na globalnom planu.
Zadovoljstvo je, i dužnost, biti s vama u ovoj prekretnici za Kanadu i za svijet.
Danas ću govoriti o raspadu svjetskog poretka, kraju jedne lijepe priče i početku brutalne stvarnosti u kojoj geopolitika velikih sila nije podložna nikakvim ograničenjima.
Ali također vam tvrdim da druge zemlje, posebice srednje sile poput Kanade, nisu bespomoćne. One imaju sposobnost izgraditi novi poredak koji utjelovljuje naše vrijednosti, poput poštovanja ljudskih prava, održivog razvoja, solidarnosti, suvereniteta i teritorijalnog integriteta država.
Nastavi čitati “Ovo je antologijski govor koji je održao kanadski premijer Mark Carney” →
Zašto se čini da je Europa uvijek u krizi? Je li uvijek u krizi? Kada, ako ikada, nije bila u krizi? I o kojoj Europi i o kojoj krizi govorimo? U našoj nedavnoj studiji bavimo se tim pitanjima.
Povezivanje Europe i krize aktualno je već nekoliko desetljeća. Međutim, sama činjenica da se pojam „kriza“ dugo koristi u vezi s nekom često generičkom idejom „Europe“ trebala bi nas navesti na razmišljanje.
Doista, ubrzo se pojavljuje interpretativna dilema između rizika prekomjerne upotrebe pojma „kriza“ za opisivanje praktički svega u vezi s Europom, i alternativne mogućnosti da sve što spada pod oznaku „europsko“ ostane inherentno povezano s konceptom krize.
Nastavi čitati “Zašto se čini da je Europa uvijek u krizi?” →
U zadnjih dvadeset i pet godina teško je objektivno promatrati Venezuelu. U političkom smislu, na tu zemlju često se gleda više kao na simbol nego kao društvo: za desnicu ona je stalni argument za diskreditiranje ljevičarske politike, a za ljevicu neugodna tema koju je najbolje izbjegavati.
Obje ove perspektive previđaju autoritarni trend zemlje i njegove ljudske posljedice, što nam otežava da razumijemo zašto je veliki dio venezuelanske dijaspore američku intervenciju od 3. siječnja dočekao s olakšanjem, pa čak i srećom.
Nastavi čitati “Venezuelanski paradoks: američki napad predstavlja flagrantno kršenje međunarodnog prava – koje je mnogim Venezuelancima ulilo nadu” →
Veliki jezični modeli poput GPT-a, Geminija ili Llame (skraćeno LLMs odnosno Large Language Models) – napredni sustavi umjetne inteligencije trenirani na ogromnim količinama podataka, sve više postaju dio ljudske svakodnevice.
Prema najnovijim podacima Eurostata, objavljenim sredinom prosinca, više od trećine Europljana koristilo je AI aplikacije u prošloj godini, najčešće u privatne svrhe.
Jedna prošlogodišnja anketa pokazala je da više od 50 posto Amerikanaca koristi AI jezične modele, dok je druga pokazala da 54 posto američkih ispitanika koristi ChatGPT da bi dobilo preporuku za neke financijske odluke, poput odabira kreditnih kartica, osiguranja ili brokera. Štoviše, veliki broj ljudi sve češće ih koristi kao pomoć pri donošenju razne vrste odluka, postavljajući pitanja čiji odgovori ne zahtijevaju samo deklarativno nabrajanje informacija, već i prosudbu. Jezični modeli sve češće klasificiraju sadržaj, procjenjuju njegov kredibilitet i preporučuju akcije te općenito mijenjaju način na koji pretražujemo podatke na internetu i vrednujemo njihovu pouzdanost.
Nastavi čitati “Veliki jezični modeli ne prosuđuju poput ljudi, samo stvaraju iluziju znanja” →
Prošla godina bila je “prosječna” za našu malu ali postojanu stranicu. Daleko najviše klikova i ovaj put došlo nam je putem pretraživača, i drago nam je znati da ne ovisimo o algoritmima društvenih mreža i njihovih vlasnika. Nadamo se da ćemo ove godine napraviti jači iskorak i više se angažirati, jer bit će potrebno.
Ovo su naši najčitaniji tekstovi u prošloj godini:
Nastavi čitati “Ovo su naši najčitaniji tekstovi u 2025.” →
Nalazimo se usred krize istine. Povjerenje u javne institucije znanja (škole, tradicionalni mediji, sveučilišta i stručnjaci) je na najnižoj razini ikada, dok očiti lažljivci dobivaju političku podršku diljem svijeta. Čini se da smo kolektivno prestali mariti za istinu.
Nervoza demokrata pred ovom epistemološkom krizom djelomično se temelji na raširenoj pretpostavci da ideja demokracije ovisi o vrijednosti istine. Međutim, čak i ta pretpostavka ima svoju cijenu. Nažalost, demokratska tendencija prenaglašavanja vrijednosti istine sukobljava se s drugim demokratskim zahtjevima. To nas vodi u proturječja koja postaju hrana za neprijatelje otvorenih društava.
Filozofi su iznijeli nekoliko argumenata za vezu između istine i demokracije. Najrašireniji je ujedno i najgrublji: demokracija predstavlja sve stvari koje volimo, a istina je jedna od njih.
Postoje i sofisticiraniji načini da se to dokaže. Njemački filozof Jürgen Habermas tvrdi da zdrava demokracija ima deliberativnu kulturu, a deliberacija iziskuje „tvrdnje valjanosti“ . Kada govorimo o politici, moramo se potruditi da se uvjerimo da je ono što govorimo istina.
Nastavi čitati “Je li demokracija uvijek stvar istine? Trebamo li olabaviti svoje stavove kako bismo zacijelili podjele?” →
digitalnademokracija.com