Uzoriti građanin Komšić i dobri Hrvat Pavelić

Šta se dogodi kada frontmen jedne nacional-šovinističke agende dobije dio lijevog i antinacionalističkog medijskog prostora da pegla svoj politički profil? Dogodi se, recimo, materijal za dobru satiru ili komediografska građa za montipajtonovski tip skeča. Mimo tih literarnih zakonitosti, desi se i da jedan istaknuti proponent spomenute agende, formalno ugodno ušuškan u lijevo-građanski outfit, odista dobije priliku da popegla svoj imidž na mediju koji baštini lijevu i antinacionalističku tradiciju. I tu više nemamo posla s književnom vrstom ili televizijskom komikom, nego sa realnošću koja kazuje da je nacionalistički vrag odnio medijsku šalu. Imamo posla s novinarima koji, vođeni površnošću, golim neznanjem, propagandnim motivima koji fingiraju pluralizam, ili nečim sedamnaestim, ne bitno suvislijim, zbilja ustupe dio lijevog medijskog prostora istaknutom nacionalističkom eksponentu koji simulira građansku uljuđenost.

Nastavi čitati “Uzoriti građanin Komšić i dobri Hrvat Pavelić”

Bilježnica Robija K.: Drama sa ocjenama

Tata je sidijo na desnoj strani stola i mrgodijo se. Mama je sidila na livoj strani i mrgodila se. Ja sam sidijo u sredini i snuždijo sam se. Tata je rekao: „Još dvi šetemane do kraja škole, a ti od sedan predmeta imaš četri asa! To je čista katastrofa!“ Mama je rekla: „Lani si od sedan predmeta nakupija pet asi! A priklani si ima najbolji prosjek, šest od sedan!“ Tata je rekao: „Znači, svake godine ideš sve gori i gori!“ Mama je rekla: „Šta si stariji, to si lošiji! Umisto da bude obratno!“ Tata je pitao: „Jel moš bar ovu duju iz prirode ispravit u asa? Da si spustiš prosjek?“ Ja sam pitao: „Kako ću je ispravit?“ Tata je rekao: „Pa pitaj učiteljicu da te pita za lošiju ocjenu!“

Nastavi čitati “Bilježnica Robija K.: Drama sa ocjenama”

O rezultatu i posljedicama francuskih izbora

Francuski predsjednik Emmanuel Macron i njegova stranka, La République En Marche! (odnedavno pod novim imenom, Renaissance) izgubili su većinu u parlamentu te države.

O posljedicama govori bivši bh. diplomat i ambasador u Francuskoj, Slobodan Šoja.

Nastavi čitati “O rezultatu i posljedicama francuskih izbora”

Legalizacija kanabisa u medicinske svrhe u BiH?

Evo napokon jedne manjinske teme, koja nije političko prepucavanje i proizvodnja mržnje.

Treba li legalizirati korištenje kanabisa u medicinske svrhe?

O ovoj temi zapravo se malo zna, pa je svaki ozbiljan medijski istup dobrodošao. N1 je priredio jedan takav.

Nastavi čitati “Legalizacija kanabisa u medicinske svrhe u BiH?”

Udruga koja normalizira različitosti na fakultetu

U Bosni i Hercegovini ne postoji udruga preko koje bi se studenti i studentice borili protiv nasilja i diskriminacije nad LGBT+ osobama. Iako je inicijativa „Nisam tražila“ odškrinula vrata za tu problematiku još uvijek ništa nije formalizirano. Kao primjer pozitivne prakse može poslužiti udruga ZA-Pravo LGBTIQ+ (ZA Pravo) osnovana u Republici Hrvatskoj prije dvije godine na zagrebačkom Pravnom fakultetu, koja se bori protiv diskriminacije i radi na vidljivosti kvir osoba u fakultetskom i sveučilišnom prostoru.

Nastavi čitati “Udruga koja normalizira različitosti na fakultetu”

O događanjima u Washingtonu: Istinom protiv “alternativnih činjenica”

Unatoč imenu, Povjerenstvo Predstavničkog doma koje istražuje događanja u Washingtonu 6.1.2021.  ne istražuje samo napad na američki Kapitol. Ono s pravom ispituje širu kampanju za poricanje volje građana. Prva javna rasprava u četvrtak istaknula je užas ovoga dana, koji je prouzrokovao smrt najmanje sedam osoba i 140 ozlijeđenih policajaca. Gomila, naoružana vezicama za kablove i pištoljima omamljivačima, mahala je jarbolima za zastave kao palicama. Uznemirujući snimci i svjedočanstvo policajca na službi taj dan (“Klizao sam po ljudskoj krvi … To je bio pokolj”) podsjetili su gledatelje u udarnom terminu koliko su ovi događaji bili šokantni i zastrašujući. 

Nastavi čitati “O događanjima u Washingtonu: Istinom protiv “alternativnih činjenica””

Tito i rešeto

Zagrebački SDP podnio je prošli tjedan prijedlog Skupštini grada Zagreba da se sadašnjem Trgu Republike Hrvatske vrati prethodno njegovo ime, odbačeno prije šest godina – Trg maršala Tita. Bila je to možda i zgodna prilika da se na urudžbiranih pet, a gusto otipkanih stranica prijedloga, napomene ponešto relevantno o zacijelo najutjecajnijoj ovdašnjoj povijesnoj ličnosti, ali cijenimo da je ta mogućnost ispuštena, i ne samo to. S rezignacijom konstatiramo da je SDP ovime nanio štetu uspomeni na Josipa Broza veću i ozbiljniju od one za koju se 2016. godine u istoj skupštini pobrinuo Zlatko Hasanbegović.

Nastavi čitati “Tito i rešeto”

Naftni embargo EU-a: povećana cijena Putinovog rata

Uoči summita Europske unije u Bruxellesu, njemački ministar gospodarstva i zamjenik kancelara Robert Habeck upozorio je da se jedinstvo oko sankcija Rusiji “počinje urušavati”. Ako je ta procjena trebala potaknuti čelnike EU-a u ključnom trenutku, čini se da je manje-više uradila svoj posao.  

Nastavi čitati “Naftni embargo EU-a: povećana cijena Putinovog rata”

Ako ne tražim previše: Volio bih glasati da i meni bude bolje, ne samo političarima

Ne znam što mi je to trebalo, ali pročitao sam nekoliko analiza trenutne političke situacije. Uočio sam da su one uglavnom iste. Zajedničko im je to što su dosadne i neinventivne, i što se sve svode na teorije da treba glasati za ovog da ne bi pobijedio ovaj, pa da onda onaj uđe u koaliciju s ovim, koji će spriječiti koaliciju onih s onim, što će pojačati poziciju ovih. Sugerišu nam da bi bilo dobro da glasamo za ovoga kako ne bi pobijedio ovaj, pa će onda taj da uzme još jedan mandat tokom kojeg neće raditi ama baš ništa izuzev što će nastaviti ugodno stariti. Analitičari nas uvjeravaju da ako glasamo za ove onda će biti dobro, jer će sve ostati isto, dakle nikakvo, ali ipak sadržajnije nego što je nesretnicima u Mariupolju, recimo.

Nastavi čitati “Ako ne tražim previše: Volio bih glasati da i meni bude bolje, ne samo političarima”

Europska unija se mora obračunati s Orbánom

Prezir koji mađarski premijer pokazuje prema normama EU zahtijeva odgovor

Posljednjih godina, dok je Viktor Orbán učvršćivao svoju vlast nad mađarskim političkim sustavom, stekao je kult sljedbenika među američkom republikanskom desnicom. Taj status potvrđen je prošli tjedan kada su američki konzervativci organizirali posebnu konferenciju u Budimpešti, čiji je vrhunac bilo obraćanje od strane ponovno izabranog premijera. Govoreći o temi konferencije “Bog, domovina, obitelj”, samozvani stjegonoša “neliberalne demokracije” nije se suzdržavao. Delegatima je rečeno da “ideološki obučeni birokrati” u Washingtonu i Bruxellesu, u dosluhu s progresivnim liberalima i “neomarksistima”, nastoje potkopati tradicionalne zapadne vrijednosti. Gospodin Orbán potom je objasnio strategiju koju je poduzela Mađarska za iskorijenjivanje ove prijetnje. “Prva točka u mađarskoj formuli,” rekao je, “je igranje po vlastitim pravilima.”

Nastavi čitati “Europska unija se mora obračunati s Orbánom”

Crveni Denis

I mi konja za utrku imamo. Za izbornu utrku za Predsjedništvo BiH.

Saopćila je, ne baš ovim riječima, Trojka. Kandidata za člana Predsjedništva tj. TROjanskog kandidata – zajedničkog kandidata političke skupine zvane Trojka. Kao što se i pretpostavljalo, kandidat je zvanično postao Denis Bećirović, ”crveni” Denis.

Nastavi čitati “Crveni Denis”

Voljeti Senidah

Gotovo da ne postoji pjevačica postratne/milenijal generacije, koja je tako munjevito stekla slavu i ovladala clubbing scenom kao što je to učinila slovenačka pjevačica crnogorskih korijena Senidah. Svojim eklektičnim stilom muzike, koji se opire kategorizaciji i izaziva mnogobrojne rasprave i kontroverze, tako da je njena muzika postala neka vrsta mjerne jedinice za neukus. Odricanje i zgražavanje od Senidah vas stavlja u red pravovjernih, urbanih onih koji zgroženo kukaju nad moralnom propašću današnje omladine.

Nastavi čitati “Voljeti Senidah”

Zašto potraga za srećom može biti loša (i čime biste se trebali baviti umjesto toga)

Sreća je jedan od najvažnijih ciljeva u životu . Tijekom pandemije bila je najtraženija riječ na Googleu. Međutim, evo zašto potraga za srećom može biti loša za vas.

Može nas učiniti egocentričnim. Aktivna potraga za srećom može pojačati individualističke tendencije traženja užitaka na račun drugih (npr. prekidanje prijateljstva jer nije dovoljno zabavno), na račun društva (brza vožnja može vas usrećiti, ali ugrožava živote ljudi) ili okoline (npr. držanja klima uređaja uključenog cijele noći). Ironično je, ali ta egocentričnost, osim što ne pomaže drugima, čini ljude koji traže sreću još usamljenijima. Usredotočeni na to da sami sebe učinimo sretnima, zaboravljamo osnovno načelo sreće, a to je da istinsku sreću treba tražiti izvan sebe.

Nastavi čitati “Zašto potraga za srećom može biti loša (i čime biste se trebali baviti umjesto toga)”