Sedam modernih filozofa pomažu da izgradimo bolji svijet nakon pandemije

Kada će se stvari vratiti u normalu? Čini se da to svi žele, što je i razumljivo s obzirom na bol i žrtvu koji su mnogi pretrpjeli u proteklih 18 mjeseci. Međutim, trebaju li se stvari vratiti u normalu? Neki s razlogom tvrde da je to “normalno” jedan neuspjeli ekonomski model, odgovoran za stvaranje neprihvatljivih razina nejednakosti koje su pokvarile društvenu i moralnu strukturu našeg društva. 

 Prijete nam i novi i stari izazovi. Srećom, tu je nekoliko filozofa koji nas mogu voditi kroz sljedeću fazu pandemije i dalje. O nekima od njih govorim u svojoj nedavno objavljenoj knjizi o filozofskim lekcijama lockdowna. Ovdje govorim o njih sedmero čije nam ideje mogu pomoći u izgradnji boljeg svijeta tako što bi riješili problem nejednakosti, preokretom privatizacije i jačanjem demokracije. 

Nastavi čitati “Sedam modernih filozofa pomažu da izgradimo bolji svijet nakon pandemije”

The Guardian: vrijeme je za promjene u odnosima SAD-a i Izraela

Jedan od najmračnijih aspekata sukoba koji se odvijao do prije nekoliko dana je činjenica da je on svima tako poznat – naravno, posebno onima koji ga proživljavaju. Čak su se i najmlađe generacije već previše puta suočile s nasiljem. Norveško vijeće za izbjeglice izvijestilo je da je 11 djece ubijene u izraelskim zračnim napadima u Gazi sudjelovalo u njihovom psihosocijalnom programu kako bi im se pomoglo da se nose s traumama. Ukupno 228 Palestinaca poginulo je u pojasu Gaze, od toga najmanje 63 djece, dok je 12 ljudi u Izraelu, uključujući dvoje djece, ubijeno raketama palestinskih militantnih skupina. Obje strane zanemaruju živote civila, ali ogromna većina žrtava su palestinska djeca koja su poginula, izgubila roditelje, braću i sestre, i čiji su domovi, škole i zdravstvene ustanove bombardirani.  

Nastavi čitati “The Guardian: vrijeme je za promjene u odnosima SAD-a i Izraela”

Nova lica liberalnog centra

Najdugovječnije stranke liberalnog centra, HNS i HSLS, polako gube utjecaj, a njihove birače preuzimaju nova lica, ali i odmetnuti bivši članovi

Rezultati prvog kruga lokalnih izbora, osim što su pokazali da Hrvatska demokratska zajednica (HDZ) i dalje pobjeđuje u najviše jedinica lokalne samouprave, donijeli su i uspjeh relativno novih političkih aktera u dva najveća hrvatska grada.

Nastavi čitati “Nova lica liberalnog centra”

Zagrebu treba jak zaokret

Svaka promjena je korak naprijed u odnosu na dvadeset godina vladavine Milana Bandića. Provincijalizacija i klijentelizam mogli bi dugoročno ostaviti traga ukoliko se ne ide u radikalne, korjenite promjene.

Kako stvari stoje, Tomislav Tomašević je favorit da bude osoba koja će uvesti i implementirati te promjene. Naravno, predstoji drugi krug izbora i sve je još uvijek moguće.

To je veliki izazov za osobu bez konkretnog iskustva vladanja i bez razgranate stranačke mreže.

Nastavi čitati “Zagrebu treba jak zaokret”

1.775.716 razloga za otvorena pisma

Sva umjetnost ovih pisama jeste u autorovoj zamisli, sličnoj mađioničarskom triku ili optičkoj iluziji, da on, pišući, ih podnosi najveću žrtvu, te da tu žrtvu treba kompenzirati dobro plaćenim funkcijama. Međutim, kako je to u iluzijama, najveću žrtvu podnijeli su radnici, obezbjeđujući gotovo 1.8 miliona KM tokom dvadesetčetverogodišnje vrlo neefikasne budžetske karijere doktora za državu Bosnu i Hercegovinu.

U proteklih nekoliko mjeseci prisustvujemo vječnom ponavljanju istog – ono podsjeća na one nelagodne situacije kada nekome želite nešto da poklonite, ili ga iznenadite a taj neko, slučajno, vidi iznenađenje prije vremena, pa mu onda kažete da se pravi iznenađeno kad bude trebalo. Takve su scene utrkivanja ko će prije stati na “branik otadžbine” ili “babovine” u potpuno poznatoj situaciji već skoro 30 godina: država je ugrožena, prijeti joj raspad – bilo mirni ili nemirni, pa će je zato biti potrebno braniti, opet.

Nastavi čitati “1.775.716 razloga za otvorena pisma”

Route 666

Zajahao si omiljenu oktansku zvjerku. Kliziš legendarnom cestom. Zrake sunca agresivno te napadaju, ali se nemoćno odbijaju o tamna stakla tvojih rejbanki. U njima se, kao na dva minijaturna ekrana, odvija projekcija. Rejbanke su imaginarno filmsko platno, dokumentaristički prikaz tvojih putešestvija: od usputnih gradskih četvrti i urbanih toponima američkog suburba, preko slikovitih ruralnih pejzaža i hipi komuna u pustinjskim zabitima, do bivših indijanskih rezervata i obale Pacifika. Ploviš tako mitskom cestom, na omiljenom oktanskom ljubimcu, dok se svijet oko tebe razlaže na pokretne slike u tvojim rejbankama. Život je lijep.

Nastavi čitati “Route 666”

Prince: zašto i dalje dominira, pet godina nakon smrti

Čini se neobično karakterističnim za Princea da, unatoč smrti prije pet godina, izgleda kao da nas nikada nije napustio. Osim brojnih hitova na radijskim listama i streaming platformama, njegovi živi nastupi jedan su od uobičajenih sadržaja medija koji povezuju i kombiniraju prošlost i sadašnjost. 

Ima neke ironije u tome što je njegov vjerojatno najpopularniji nastup, s blizu 100 milijuna pregleda samo na jednom YouTube kanalu, u tuđoj pjesmi, gdje krade show gitarističkim solom u “While My Guitar Gently Weeps” od Beatlesa, na događaju posvećenom Georgeu Harrisonu. Taj trenutak savršeno pokazuje zašto se čini da je i dalje prisutan, sve ove godine kasnije i desetljećima daleko od svoje dominacije glazbenim top listama. 

Nastavi čitati “Prince: zašto i dalje dominira, pet godina nakon smrti”

“Veliki reset” i dalje je mamac za teorije zavjere

Facebookom se širi video ‘Veliki reset objašnjen u pet minuta’, izvorno snimljen na engleskom i titlovan na hrvatski. Video je podijeljen više stotina puta (arhivirano ovdje), a u njemu se iznosi teorija zavjere o velikom resetu kreiranom od strane globalnih elita.

U videu se između ostalog navodi:

“Nećemo se vratiti u normalnost, zato neprestano slušamo o novom normalnom (…) Demokracija i slobodno poduzetništvo izlaze kroz prozor, totalitarna vladina kontrola klizeći ulazi na stražnja vrata.”

Nastavi čitati ““Veliki reset” i dalje je mamac za teorije zavjere”

Od danas do sutra, od sutra do prekosutra

Predstavljamo vam novi album „Od danas do sutra, od sutra do preksutra“ autora kojega nazivaju „Čovjek sa 1000 lica“ – Romano D. Franto. Radi se o akustičnom albumu u trajanju od 56 minuta, gdje se kroz 18 pjesama i isto toliko žanrova upoznajemo s putujućim glazbenikom, filozofom i cirkuskim artistom. 

Nastavi čitati “Od danas do sutra, od sutra do prekosutra”

Priznanje genocida

Američka administracija nastojala je da Bidenov potez – pokolj nad Armencima službeno je nazvao genocidom – prođe bez težih posljedica za odnose s Turskom, a da istodobno Bidena predstavi kao borca za ljudska prava u svijetu

U službenoj izjavi na Dan sjećanja na žrtve genocida nad Armencima, koji se obilježava 24. aprila, američki predsjednik Joe Biden osudio je masovni pokolj i izgon armenskog stanovništva koji su između 1915. i 1923. organizirale osmanske vlasti. Ova dugo očekivana izjava privukla je veliku pažnju međunarodne javnosti jer su u njoj prvi put s mjesta još uvijek najmoćnije osobe svijeta ti događaji nazvani genocidom. Da je doista riječ o genocidu već je dugo stvar konsenzusa među historiografima, no ovoj se klasifikaciji grčevito protivi Turska.

Nastavi čitati “Priznanje genocida”

Aida veća od Oskara

Jutro poslije

Nekad najglamuroznija večer u godini (‘And the Oscar goes to…!’) je iza nas. Zbog planetarne pandemije, jače od tradicije u fabrici snova, ista nije bila ni nalik na nekadašnju sebe. Ne samo tehnički, holivudsko finale sa proglašenjem pobjednika više je ličilo na *Eurosong. I neka je, sve opravdano.

Kakogod, visoki međunarodni žiri Best Foreign Film Academy Awardsa je rekao svoje. Jutro poslije, potom dan za danom po dežurnim medijima u BiH i šire po Jugolendu, svjedočimo manje-više očekivanim, apsurdnim komentarima domaćeg ‘stručnog i žirija publike’. Po televizijama, portalima i tiskovinama osvanuli su i izdominirali kvazi-žurnalistički, nedotupavni, kladioničarski naslovi i komentari poput: ”Jasmilin Quo vadis Aida i p a k (!?) nije dobio Oskara” ili onaj ”Nažalost, bh. film je poražen(?!), ostaje nam utjeha da je Aidu pobjedio odlični danski konkurent, film ‘Another round”.

Nastavi čitati “Aida veća od Oskara”

Koalicija na nivou cijele BiH budi nadu u bolju budućnost

Nekada čujete vijesti i pomislite da zvuče isuviše dobro da bi bile istinite. Pogotovo imate pravo biti skeptični u Bosni i Hercegovini gdje se, s manjim varijacijama, već 25 godina vrte iste teme i vodi ista politika zastrašivanja građana. 

Ovaj put možda i nije tako. Sudeći po izjavama koje dolaze s relevantnih mjesta, Bosna i Hercegovina bi mogla dobiti “široku političku platformu na nivou cijele države”. To bi bio prvi put da se oporbene stranke iz cijele zemlje udruže i zajedno izađu na opće izbore, u ovom slučaju iduće godine.  

Nastavi čitati “Koalicija na nivou cijele BiH budi nadu u bolju budućnost”

Dan planete Zemlje: protiv kolektivne krivnje

Dan planete Zemlje predstavlja onu vrstu obljetnice ispunjene ispraznim simboličkim gestama, hinjenjem velikodušnosti i brige za stanje svijeta koji nas okružuje. To je onaj dan kada se pravimo da ideja naše dominacije nad prirodnim svijetom nije tvrdo utkana u nas, i dan čije čestitke i simbolika zapravo otkrivaju kako je Dan planete Zemlje tek dan za čišćenje prljave savjesti, i dan za disperziju odgovornosti – kao kada nas predsjednik države sa svog fejsbuka podsjeća na to da nam ovaj planet svima treba za egzistenciju.

Nastavi čitati “Dan planete Zemlje: protiv kolektivne krivnje”

Halabuka oko non-papera pokazuje jedino sramotnu nesposobnost i skretanje pažnje

Cijela priča oko non-papera Janeza Janše, koji možda jeste a možda nije poslan Europskoj Uniji, nepotrebno je gubljenje vremena i skretanje pažnje. Bosna i Hercegovina ima daleko veće probleme koje dežurni kvazipatrioti pokušavaju zataškati, zajedno s onima koje navodno smatraju protivnicima.  

Šanse da bilo koja ozbiljna adresa u EU podrži suludu ideju raspada Bosne i Hercegovine ravna je nuli. Sama Slovenija negirala je slanje dokumenta, i tu bi priča trebala biti završena.

Nastavi čitati “Halabuka oko non-papera pokazuje jedino sramotnu nesposobnost i skretanje pažnje”