Piše: Viktor Ivančić Evo pitanja za kviz: Kada novinarka Media servisa Andrea Barać upita Kolindu Grabar-Kitarović zašto je na Facebooku objavila fotografiju osuđenoga ratnog zločinca Slobodana Praljka povodom dvogodišnjice njegove smrti, a ova odgovori da ne želi odgovoriti, kako šuti… Više
Nastavak teksta: Novi život starih tekstova (I) S druge strane, Vejzalajbegovićev tekst »SDA rezolucija – ko sanja Republiku BiH?«, upravo zato što je oslobođen polemičarske strasti koja i prečesto preraste u animozitet, pruža priliku za analizu… Više
Piše: Nedžad S. Hadžimusić Izvod iz 5. dijela, updated: (…) izbor Ursule von der Leyen (UVL), prve žene ikad za kormilom Komisije EU, potom i njenog tima od 27 u EU Parlamentu potvrđenih komesara ispred… Više
Piše: Dietrich Bonhoeffer
Glupost je opasniji neprijatelj dobra nego zlo. Protiv zla možemo protestirati, možemo ga raskrinkati, možemo ga, ako ustreba, silom spriječiti. Zlo nosi vazda u sebi klicu samoraspadanja, budući da ostavlja u čovjeku barem nelagodu. Protiv gluposti smo bespomoćni. Ni prosvjedima ni silom tu se ništa ne da učiniti; razlozi tu ne pomažu; činjenicama koje proturječe vlastitoj predrasudi jednostavno ne treba vjerovati – u takvim slučajevima i glupan postaje kritičar – pa iako su činjenice neizbježne, mogu se jednostavno zaobići kao beznačajni pojedinačni slučajevi. Nastavi čitati “O gluposti” →
Piše: Neven Šimić
Vrijedi li uopće javni angažman u jednoj nacionalističkoj žabokrečini, sigurno se često ovih godina pitao Franjo Šarčević, glavni urednik Prometeja. Obrazovan i kritičkom mišljenju sklon, Franjo je kao takav prirodan antipod nacionalističkom pojednostavljivanju stvarnosti. Nastavi čitati “Crtica o Franji” →
Piše: Haris Ćutahija
Patriotizam je zajebana stvar ako živiš ovdje. Kompleksna i evolutivna kategorija. U širem značenju, patriotizam je ljubav prema domovini i tu nastaje konfuzija. Kojoj domovini? Bosni i Hercegovini? Republici Srpskoj? Herceg-Bosni? Srbiji? Hrvatskoj? Osmanskom Carstvu? Autonomnoj pokrajini Vikendica Breza (skontaće oni malo stariji)? Kombinaciji više navedenih opcija? Nastavi čitati “Budžetski patriotizam ili kako je kod vas dole u Bosni?” →
U povodu zagrebačke promocije monografije o Hajrudinu Krvavcu: ‘Hajrudin Šiba Krvavac je drsko podsjećao da film ne pravite zarad autorskog dokazivanja, nego da biste zabavili publiku. Za to je platio i visoku cijenu: de facto nikada nije uvršten u kanon jugoslavenskog filma’, kaže Nebojša Jovanović, urednik monografije o Krvavcu, redatelju filmova ‘Most’ i ‘Valter brani Sarajevo’ Nastavi čitati “Das ist Šiba” →
Prof. dr. sc. Mile Lasić: Prolegomena u kritičku teoriju europskih integracija
U iščekivanju moje nove knjige “Zašto nam izmiču europski horizonti?”, koja bi se trebala – zbog obimnosti, kako mi je objasnio gosp. Dragan Marković, prvi čovjek “University Pressa” iz Sarajeva, pojaviti u dva toma tek početkom iduće godine – skrećem pažnju zainteresiranim na sažetak koji sam proljetos pripremio za znanstvenu konferenciju Filozofskog fakulteta Univerziteta u Istočnom Sarajevu, održanu 18. svibnja 2019. godine na Palama, ali sam bio spriječen sudjelovati, pa sam potom odustao i od razrade iznijetih hipoteza. U produžetku podsjetit ću iz aktualnog povoda i na raspravu u knjizi „Mostarsko-europske priče“ (Art Rabic, Sarajevo 2018.), u kojoj je objavljen i prilog „Kritička teorija europskih integracija“… Nastavi čitati “Metodološke preporuke onima koji p(r)oučavaju europske i euroatlantske integracije” →
Piše: Vedad Hasanović
Naš životni početak je u rodnom kraju.
Globalno zagrijavanje nas navlači na tanak led.
Fakultetska diploma ne vrijedi mnogo. Može se kupiti po sniženoj cijeni.
Slijepi narodi imaju bezočne političare.
Naši političari ne ubiru orahe nego političke poene. A orasi su im u džepu. Nastavi čitati “Slijepi narodi imaju bezočne političare” →
Piše: Esad Delibašić
Konstituiranje političke teorije i prakse na metafizičkoj osnovi danas bi trebalo biti stvar prošlosti. Političko mišljenje formirano na ovakav način počiva na uvjerenju da postoji transhistorijska, metafizička zbilja koja se pojavljuje kao osnovna paradigma – kako za formiranje političkog mišljenja tako i za uređenje društva i države. Platonova filozofija je primjer konstituiranja političkog mišljenja na metafizičkoj osnovi: na temelju svoje ontološke pozicije, ovaj filozof izgrađuje idealnu državu i društvo. Nastavi čitati “Kritika esencijaliziranja bosanskohercegovačkih identiteta u djelu Ivana Lovrenovića” →
Piše: Nedžad S. Hadžimusić
Izvod iz prvog dijela: (…)Macronova ‘presuda’ utoliko više boli jer su upravo Hrvatska i BiH prije 15 godina bile istinske vedete Solunskog samita EU – Jugoistočna Europa, dakle nesporno na čelu regionalne kolone na euro-atlantskom putu!
Ostavimo Europskom vijeću da čim prije prizemlji Macronove akrobacije oko datuma otpočinjanja pristupnih pregovora EU sa jedinim odlikašem, ali i najranjivijom državom na Zapadnom Balkanu. Nastavi čitati “Emmanuel Macron, l’enfant terrible u EU i NATO (2. dio)” →
Problem kupovine srednjoškolskih i univerzitetskih diploma jedan je od razvijenijih “sektora” korupcije i nepotizma u Bosni i Hercegovini. Diploma je potrebna za zaposlenje, ali i za društveni prestiž i ugled. Pod uvjetom da imate podršku važnog političara ili ako takvog imate u srodstvu, diploma se dobije bez gubljenja vremena, bez truda, ali i bez znanja. Nastavi čitati “Kupovina diploma” →
Piše: Andrea Milat
Stotine ljudi, izbjeglica, spava pod otvorenim nebom na autobusnom kolodvoru u Tuzli. Iako klimatske promjene “pomažu” ovim ljudima bez krova nad glavom, s obzirom na to da je oktobar bio najtopliji 10. mjesec u povijesti mjerenja, vrijeme se mijenja, i prije snjegova stigle su nam izrazito obilne jesenske kiše. Pljusak koji je noćas i jutros padao u Tuzli “oslikava jad i bijedu u kojoj borave ljudi iz raznih krajeva svijeta, među kojima ima djece i starijih maloljetnika. Sklupčani u deke, ležali su pod nadstrešnicom zgrade dok su se pored njih slijevali potoci vode”, piše portal Avaz.ba. Nastavi čitati “Izbjeglice su ljudi, tretirajmo ih tako!” →
Piše: Nedžad S. Hadžimusić
Tempirana kao melem na ranu džaba okrečenog dijela europskog predsoblja, Inicijativa predsjednika Srbije Aleksanda Vučića o tzv. malom Schengenu nije polučila neki razdragrani entuzijazam na prostoru Jugolenda, ali ide dalje. Unatoč predvidivim komentarima dežurnih skeptika kontra ovog ‘surogata’ legitimnih europskih aspiracija Zapadnog Balkana ili kolumbo-pretjerivanja cinika koji u svakom panbalkanskom konceptu prepoznaju opasnost od restauracije Jugoslavije, ili čak – Dušanovog carstva! Nastavi čitati “Emmanuel Macron, l’enfant terrible u EU i NATO” →
Piše: Dražen Šimić
Politički proces i sukobi koji su u Kataloniji počeli zabranjenim referendumom iz 2017. godine kulminirali su uličnim nasiljem prije par tjedana. Ova kriza pretvorila se u problem ne samo za Španjolsku nego i za EU, koja se nalazi u osjetljivom političkom trenutku. Nije pretjerano reći da svjedočimo jednoj od “najozbiljnijih institucionalnih kriza s kojom se suočio španjolski demokratski sustav proizašao iz Ustava iz 1978.”. Nastavi čitati “Pomilovanje separatističkih čelnika može biti rješenje za krizu u Kataloniji” →
Riječ Dragana Banjca na promociji knjige Mile Lasića „Demokrature i neuspjele tranzicije u post-jugoslavenskim zemljama“ u Centru za kulturnu dekontaminaciju, u Beogradu, 04.11.2019.
Dobro veče, hvala što ste došli,
U prostoru smo gde predugo već čuvamo ovo malo duše i nikako da s tim prestanemo. Nastavi čitati “Voćka na vrhu kolača” →
Piše: Nedžad S Hadžimusić
21. Aktivacija MAP-a – hold your horses*
U svojstvu nekad prvog bh. diplomate akreditovanog uoči i tokom Trećeg balkanskog rata u sjedištu NATO (Bruxelles, Belgija), potom redovnog gosta-predavača u čuvenoj NATO School za visoke i najviše oficire Zapadne Alijanse (Oberammergau, Njemačka), te bivšeg pomoćnika ministra vanjskih poslova za Multilateralnu saradnju i ko-predsjedavajućeg Državne komisije BiH za saradnju sa NATO-om itd., potpisnik ovih redova srdačno pozdravlja u četvrtak potvrđenu vijest o pozivu upućenom nadležnim u BiH da ponude namjenski Nacionalni (državni) program, kao preludij sine qua non za aktivaciju MAP-a sa NATO-om (Membership Action Plan). Nastavi čitati “Odbrojavanje (10): Aktivacija MAP-a i žuti prsluci” →
Piše: Neven Šimić
Godina je 2022. Novi optimizam rađa se na horizontu. Balkanom teku med tolerancije i mlijeko suživota. Zapuhali su neki novi vjetrovi. Politike konflikta i društvena trvenja više ne postoje. Politike prijateljstva nova su realnost. Prošlost polako blijedi, sadašnjost je vrckavo dinamična, budućnost ružičasta. Eho novog doba odjekuje balkanskim društvima stvarajući ugodu u uhu, viziju u oku, spokoj u misli. Život je lijep. Nastavi čitati “Jedna gay pričica za laku noć” →
