Piše: Ante Pavić
Hrvatska vlada pogazila je Ustav Republike Hrvatske odajući u petak 14.9. službenu vojnu počast pripadnicima ustaške, odnosno domobranske vojske tijekom ukopa njihovih posmrtnih ostataka na mjesnom groblju u Vagancu. Continue reading “Hrvatska vlada pogazila je Ustav odajući vojnu počast ustašama”
Piše: Neven Šimić
Razložno je posumnjati da polovna društva i polovne države uređuju polovna pamet i polovna etičnost. Poluinteligent, jedna nelijepa kovanica koju koristimo kad govorimo o umno i moralno podkapacitiranim osobama, o ideološkim mračnjacima i ambicioznim skorojevićima, o duhovno osiromašenim karijeristima i šarlatanima koji imaju mišljenje o svemu. Kreatori politike, medijskih sadržaja, akademskih narativa, društva u konačnici – mogu li oni biti poluinteligenti? Naravno da mogu. Continue reading “Etnointeligenti”
Riječ Mile Lasića na predstavljanju knjige akademika Ivana Cvitkovića „Ganga – pjesma o životu u Hercegovini“ (University Press, Sarajevo, Plejada, Zagreb, prosinac 2017.) na prvom „Salonu akademske knjige“ u Mostaru, 22. rujna 2018. godine Continue reading “Više od „sociologijskih marginalija“ o životu u Hercegovini!”
Piše: Boris Postnikov
Nedavno potpisana “Šibenska deklaracija o uspostavi Ujedinjene ljevice” govori nam puno više o nedavnoj povijesti i sadašnjosti lokalne ljevice nego o njenoj budućnosti. Continue reading “Šibenska deklaracija: Odraz stanja na hrvatskoj ljevici”
Piše: Dejan Ilić
Kada sledeći put poseti Kosovo, Vučić će objasniti šta je rekao ovaj put. A onda će posle toga, u jednoj novoj poseti objasniti svoje objašnjenje. A to novo objašnjenje će pak objasniti – kada bude ponovo došao na Kosovo… I tako, ako se on pita, u nedogled. Pitanje je krajnje jednostavno: čemu služe govori koje naknadno treba objasniti, iako su najavljeni upravo kao govori u kojima će sve biti objašnjeno? Reklo bi se da je i odgovor prost: ničemu. Ali, to nije tačan odgovor. Continue reading “Cliffhanger”
Piše: Mile Lasić
Na moj prvi komentar u Dnevnom listu prije godinu i pol dana me ponukalo povlačenje potpisa s “Deklaracije o zajedničkom jeziku” iznimno važne osobe ne samo za hrvatsku i njemačku kulturu, nego i sve južnoslavenske kulture – književnice i prevoditeljice, doktorice znanosti Alide Bremer. Pri tomu se i u njezinom i u mojemu slučaju ne radi o protivljenju duhu “Deklaracije…”, nego o mogućim zlouporabama. Continue reading “O manjkavoj svijesti o istosti i različitosti b-h-s-cg jezika”
Piše: Mario Kikaš
Premda se cijelu godinu špekuliralo o održivosti vladajuće koalicije, sve je izglednije da Hrvatskoj predstoji nova runda previranja u opoziciji. Donosimo pregled situacije u strankama i inicijativama na političkom centru.
Nema više SDP-a? “Dobro je i izduro”, bio bi jedini mogući komentar na povijest ove stranke koju je nešto kasnije od svojih sestrinskih stranaka po Europi (čast izuzecima u specifičnim nacionalnim, organizacijskim i kriznim kontekstima: Laburisti u Britaniji i Socijalistička partija u Portugalu) anketno i kolumnističko općinstvo poslalo u prošlost. Continue reading “Mapiranje kaosa: hrvatski centrizam nakon vrućeg političkog ljeta”
Piše: Matt Field
U nedelju, 7.oktobra, građani Bosne i Hercegovine će imati priliku da odluče o pravcu kojim će se njihova zemlja kretati u naredne četiri godine. Ujedinjeno Kraljevstvo, kao garant Dejtonskog mirovnog sporazuma i koje pruža snažnu podršku BiH, ima kako obavezu tako i veliku želju da vidi dalji napredak ove zemlje. Kao diplomata i građanin druge zemlje, koliko god da sam zainteresovan za rezultate izbora, ja neću imati priliku da glasam. Continue reading “Izbore odlučuju oni koji glasaju”
Piše: Miljenko Jergović
“Volim Izrael, ali ne samo jevrejski”, napisao je Aleksandar Genis u jednoj gotovo usputnoj rečenici knjige “Povratna adresa”, podnaslovljene kao “Autoportret”. Ruski emigrant u Americi, po ocu cijeli jedan Jevrejin, po materi Rus, zavičajem i domovinom Ukrajinac i Latvijac, građanin Rige i Njujoršanin, izrekao je valjda i najsubverzivniju, da ne kažemo najopasniju stvar koju je mogao izreći. Continue reading “Može li čovjek biti Bosanac?”
Piše: Angela Wright
Frankenstein ili moderni Prometej Mary Wollsonecraft Shelley objavljen je anonimno prije dvjesto godina, u siječnju 1818. Roman je u međuvremenu postao najanaliziranijim i najosporovanijim romanom svih vremena. Continue reading “Dvjesto godina Frankensteina i zašto je Mary Shelley bila mnogo više od zbroja dijelova svog čudovišta”
Piše: Edin Smailović
Ne znam ni sam kako smo došli na temu o Sinanovoj smrti, ali sam odlično zapamtio komentar prijatelja iz Mostara koji je ovih dana boravio u Bijelom Polju. Kaže da mu je od sijaseta manje-više sličnih tekstova o Sinanu Sakiću bilo mnogo zanimljivije čitati komentare ispod tih tekstova. Posebno mu se dopao jedan od komentara koji je glasio: ”Sinane zbog tebe nikada nisam uradio fasadu na kući”. Continue reading “Sinan”
Piše: Nenad Glišić
Prošlog tjedna veliku je medijsku prašinu u Srbiji diglo otkriće “ljetnog kampa za djecu” na kojem su polaznici obučavani nekim vojnim vještinama. I dok se polemika uglavnom vodila oko legalnosti cijele stvari, zaštite djece i geopolitike, manje se pažnje posvetilo normalizaciji ekstremne desnice koju je kamp pokazao.
Continue reading “Mala škola za desničare”
Piše: Symbiosis Research Collective
Klimatske promjene danas ne zahtijevaju ništa manje od globalne društvene i političke preobrazbe. Pojedinačne reforme, tehnokratske sheme, kao i državna “klimatska elastičnost” pokazale su se ne samo nedjelotvornima u zaustavljanju čimbenika klimatskih promjena, već i u potpunosti neadekvatnim za razumijevanje temeljnog uzroka čimbenika koji utječu na promjenu klime – kapitalističkog, globalnog poretka. Continue reading “Revolucija će biti ekološka: društvene promjene u 21. stoljeću”
Britanski književnik Vidiadhar Surajprasad Naipaul umro je samo par dana prije svog 86. rođendana. „Bio je velik u svemu što je ostvario a umro je okružen onima koje je volio, živući život pun prekrasne kreativnosti i inicijative“, kazala je njegova supruga Nadira Naipaul u obiteljskom priopćenju. Continue reading “Vidiadhar Surajprasad Naipaul (1932-2018): Literatura o “bijegu od Moderne” na rubovima ex-British Empire”
Piše: Samuel Salzborn
Otkad je u svibnju 2010. Viktor Orbán postao premijer Mađarske, on i njegova stranka Fidesz – Mađarski građanski savez (Fidesz-MPSZ) počinju trajno mijenjati politički sustav ove zemlje. Continue reading “Kraj mađarske demokracije”
Piše: Kulović Selma
Platišama poreza se treba priključiti i do sad već legendarna brojka od 843 identifikovanih fizičkih lica u FBiH kojima novac liježe na online servise plaćanja, a govori se i o preko 50,000 ljudi koji primaju uplate iz inostranstva iz ma kojeg razloga – vlast tu ne diskiminira. Dijele oni narod po naciji, religiji, jeziku i u koju stranu pišaju, ali pare su pare. Continue reading “Ko pije, a ko je dužan platiti porez?”
SDP i Davor Bernardić u dubokoj su krizi. Ako se ovaj trend nastavi, te ako istraživanja javnoga mnijenja i dalje dosta točno reflektiraju namjere glasača na izborima – što ne mora biti garantirano ali je izgledno – stranci prijeti svojevrsni potop, pogotovo u odnosu na prijašnju snagu, te nemogućnost samostalnog vladanja Hrvatskom, možda nikada više. To je loše, kako za SDP tako i za hrvatsku politiku i društvo. Continue reading “Ovo su tri realne opcije za rasplet krize u SDP-u”
Piše: Mile Lasić
Ovih dana je “ljudska glupost” pobijedila i definitivno u BiH, jer je i iz daljine od dvije tisuće kilometara vidljivo da su u BiH na svim stranama pobjedu odnijeli i licemjerje i hipokrizijski moral. Continue reading “Što znači redukcijski slogan “ili građanska BiH, ili građanski rat”?”
Pišu: Claudio Milano, Joseph M. Cheer i Marina Novelli
Ljetni praznici u punom su zamahu, kao i prosvjedi protiv prekomjernog turizma (overtourism, op. prev.) koji su još jednom započeli u brojnim popularnim europskim turističkim odrednicama. Prekomjerni turizam stoga i nije neki novi problem. Continue reading “Prekomjerni turizam je rastući globalni problem”
Piše: Belma Buljubašić
Čak i među zemljama regije, BiH prema stanju radničkih prava spada u samo dno. Spontani radnički protesti nisu rijetki, ali zvanično radničko organiziranje je na niskim granicama. Aktualni raspad Saveza samostalnih sindikata BiH to dobro pokazuje.
Iako se na web stranici Saveza samostalnih sindikata Bosne i Hercegovine (SSSBiH) navodi da su ciljevi njihovog djelovanja usmjereni na zaštitu radnika i radnica, povećanje zaposlenosti, borbu protiv siromaštva itd., odavno je jasno da je ova organizacija sama sebi postala svrha. Continue reading “Sindikati – najslabija karika bh. radničkog pokreta”
Piše: Mile Lasić
“Gango moja ja te ganga ne bi’ / da se nisam rodio u tebi”, čuo sam tisuću puta u djetinjstvu, ali moram priznati da me je tada ganga ostavljala totalno ravnodušnim, jer se već moja generacija odricala ove hercegovačko-imotske pučke pjesme u korist popa and rock and rolla. Uostalom, tako što je ustvrdio i akademik Ivan Cvitković u njegovim „sociologijskim marginalijama o gangi“, kako je nepretenciozno podnaslovio knjigu „Ganga – pjesma o životu u Hercegovini“. Continue reading “O knjizi Ivana Cvitkovića „Ganga – pjesma o životu u Hercegovini“”
Dok je skoro čitava nacija ostrašćeno pratila uspjeh hrvatske nogometne reprezentacije na Svjetskom prvenstvu u Rusiji, hrvatsko gospodarstvo prolazilo je kroz važan, a gotovo neprimijećen, transformacijski proces koji će ga dugoročno učiniti krajnje ovisnim o ruskom kapitalu. Najznačajniji, ali nikako ne i jedini događaj u tom procesu, zaključivanje je nagodbe vjerovnika u Agrokoru, najvećem hrvatskom koncernu. Continue reading “Rusija preuzela kontrolu nad kičmom hrvatskog gospodarstva”
Piše: JT Welsch
Pjesnici se često šale da nikada nije dobro kada poezija završi u vijestima. Od skandala izazvanih plagiranjem do kontroverzi oko dodjela nagrada, povremenim bi se čitateljima moglo oprostiti ako pomisle da takozvani “pjesnički svijet” postoji u stanju trajnog ogorčenja. U nedavnom članku The Guardian piše o eseju objavljenom u časopisu PN Review koji je uzrokovao “razdor unutar pjesničkog establišmenta”. Continue reading “Poezija nikada nije bila popularnija, no nisu svi pjesnici sretni zbog toga”
