Doringo – instrumentalno otkrovenje

Uvijek je lijepo otkriti nešto novo i kvalitetno u glazbi.

Doringo je zagrebački instrumentalni band koji žanrovski pokriva područja od surf rocka, preko prog rocka do world musica.

Nedavno su objavili novu pjesmu pod nazivom Tri Probe Tjedno. Pjesma je najava za abum Budem budem, koji bi trebao izaći početkom sljedeće godine.

Nastavi čitati “Doringo – instrumentalno otkrovenje”

U povodu 75. obljetnice Nirnberških procesa

Prije ravno 10 godina, u povodu 65. obljetnice znamenitih sudskih procesa u Nürnbergu, tadašnji njemački vicekancelar i ministar vanjskih poslova,  u međuvremenu umrli Guido Westerwelle (FDP) početkom je studenog 2010. godine upravo u Nürnbergu otvorio tzv. trajnu, bolje rečeno stalnu izložbu o „Nirnberškim procesima“ (Nürnberger Prozessen). U ime njemačke vlade i uz nazočnost svojih ruskih, američkih, britanskih i francuskih kolega, dakle, MIP-ova tih zemalja i predstavnika tzv. sila pobjednica, Westerwelle je otvarajaći „Stalnu izložbu Memorium“ („Die Dauerausstellung Memorium“) kazao: „Nirnberški procesi su bili odgovor na perverziju prava u nacional-socijalističkoj Njemačkoj.“ I, ustinu, u studenom 1945. godine su četiri sile pobjednice organizirale sudski proces nacističkom vremenu i njegovim glavnim dostupnim akterima, o kojem ćemo i govoriti u nastavku. No, prije toga ukažimo kako se svim zainteresiranima pruža mogućnost da u Nürnbergu na 700 kvadratnih metara stalne postavke dožive i slikom i tonom i pisanim dokumentima, o kakvom se to procesu radilo nacističkim glavešinama prije točno 75 godina. U svečanom govoru Westerwelle je govorio o „velikom historijskom postignuću“ što su se „saveznici“ oduprijeli iskušenju poslije Drugoga svjetskog rata „da se vježbaju u osveti“, nego su se opredjelili „za jurističku i civilizatorsku nepoznanicu nepojmljive zločine učiniti predmetom sudskog procesa“. Šest decenija poslije je međunarodno kazneno pravo zauzelo svoje čvrsto mjesto u međunarodnom pravu, konstatirao je Westerwelle, preciziravši da je 114 zemalja prihvatilo u međuvremenu sudsku nadležnost Međunarodnoga kaznenog suda u Den Haagu. Nažalost, među njima nisu i Sjedinjene američke države, ali to je posve druga tema. Zasebna je  i tema kako se u pokojnoj SFRJ i u njezinim zemljama-sljednicama nije ništa naučilo ni iz Nirberških procesa, niti iz onih procesa u Den Haagu na UN-ovom tribunalu za počinjene zločine u ex-Jugoslaviji … 

Nastavi čitati “U povodu 75. obljetnice Nirnberških procesa”

Glas za Četvorku je glas nade

U politici ne postoje savršene opcije ili savršeni političari. Postoje zato bolje i lošije opcije. Oni koji tvrde da su svi isti ili ne znaju šta govore ili žele status quo, što u Bosni i Hercegovini znači nastavak etnonacionalističke noćne more.

O nacionalističkim strankama i njihovim građanskim privjescima ne treba trošiti riječi. Njihova djela govore za sebe i o njima – Bosna i Hercegovina jedna je od najsiromašnijih europskih država, devastirana poslijeratnim nacionalističkim, matematičkim koalicijama i korupcijom.

Nastavi čitati “Glas za Četvorku je glas nade”

Sreća

Čovjek koji je rekao da bi radije bio sretan nego dobar, znao je puno o životu. Ljudi se plaše suočavanja sa spoznajom da veliki dio života zavisi upravo od sreće. Plaši ih razmišljati koliko toga  je izvan njihove kontrole. Baš kao kada igramo tenis i kada loptica udari mrežu. U samo dijeliću sekunde, loptica može otići naprijed ili pasti nazad. Uz malo sreće, otići će naprijed i ti pobjeđuješ. Ukoliko padne na tvoj teren, gubiš. 

Nastavi čitati “Sreća”

Šta u Bosni i Hercegovini znači “borba za državu“?

U paranoičnim društvima neprijatelj je konstanta. Takav je slučaj i s Bosnom i Hercegovinom. U zemlji istraumiranoj strašnim ratom iz devedesetih godina prošlog stoljeća i poratnom nacionalističkom vlašću, kao i sustavnom trostrukom propagandom etnički determiniranih medija, neprijatelj uvijek vreba, poslovično nikad ne spava i premazan je svim mogućim perfidnim bojama.

Nastavi čitati “Šta u Bosni i Hercegovini znači “borba za državu“?”

Lana

Kada se spomene ime Allan Stewart Konigsberg, tek malobrojniji će znati da se iza tog ne pretjerano pamtljivog imena krije Woody Allen, glumac, redatelj, scenarist i jedan od najvažnijih autora sedme umjetnosti. Ukoliko pak nekome spomenete ime Elizabeth Grant, to će prosječnom upućeniku anglo-američke provenijencije zazvučati otrpilike kao kad kažete John Smith, dakle uobičajeno i ne odveć zanimljivo.  Opet će tek manji broj njih znati da se iza imena Lizzie Grant krije puno poznatija Lana Del Rey, pjevačica, kantautorica i američka pop kulturna ikona.

Nastavi čitati “Lana”

Duško Barać, Uzroci nastaka i bitna obilježja franjevačkog reda i bosanske redodržave

Skoro će pedeset godina otkako tragam za osobnim i znanstvenim identitetom autora koji je na „našim stranama“ nastupio samo jednom, ali kako!

Tadašnji Institut za izučavanje jugoslovenskih književnosti u Sarajevu održao je početkom novembra 1972. godine, o stopedesetoj godišnjici rođenja fra Grge Martića, simpozij „Fra Grgo Martić i bosanskohercegovačka kulturna i književna baština“, a slijedeće godine u svome Godišnjaku objavio i zbornik radova pod istim naslovom. (U redakciji su bili Mirjana Bogavac, Boris Ćorić, Dejan Đuričković, Branko Milanović i Ljubica Tomić-Kovač.)

Nastavi čitati “Duško Barać, Uzroci nastaka i bitna obilježja franjevačkog reda i bosanske redodržave”

Katarina Peović radi dobar posao – za HDZ

Ako niste zadovoljni postojećim stanjem, glasate za promjene. Ljepota demokracije je u ovoj jednostavnoj činjenici.

Na zadnjim općim izborima u Hrvatskoj, zeleno-lijeva koalicija osvojila je sedam mandata u Saboru i nametnula se kao nešto novo u hrvatskoj politici. 

Nema sumnje da su se neki članovi ove koalicije, poput Sandre Benčić ili Tomislava Tomaševića, već pokazali kao uspješni političari – u ovom slučaju na lokalnoj razini, kao učinkovita opozicija Milanu Bandiću.

Nastavi čitati “Katarina Peović radi dobar posao – za HDZ”

Kanye West, problematična kreativna sila

Kanye West ne samo da je jedan od najvećih repera – on je i jedan od najkreativnijih i inovativnijih glazbenika koji se pojavio.

Iako izrazito kontroverzan (u izjavama, celebrity braku, najavom predsjedničke kampanje, podrškom Trumpu itd.), to ne može nadsjeniti njegov ogroman talent.

Dolje je samo mali odabir nekih od najboljih singlova. Kanyeu se svakako treba posvetiti ozbiljnije i pročešljati cjelokupnu diskografiju.

Nastavi čitati “Kanye West, problematična kreativna sila”

Raspudić napada Faktograf propagirajući antisemitsku teoriju zavjere

Saborski zastupnik Mosta i poznati širitelj dezinformacija Nino Raspudić iskoristio je sinoćnje gostovanje u RTL Direktu da napadne Faktograf.

“Najveći lažovi i manipulatori u zemlji Gong i HND su evo napravili Faktograf pa će oni određivati uz Sorosev novac što je istina, a što nije istina u Hrvatskoj”, rekao je Raspudić.

U samo ovoj jednoj citiranoj rečenici Raspudić je izrekao čak tri činjenično netočne tvrdnje, koje su zatim republicirali rubni portali poznati po širenju dezinformacija (npr. Narod.hr ili Teleskop.hr). Pa idemo redom.

Nastavi čitati “Raspudić napada Faktograf propagirajući antisemitsku teoriju zavjere”

Plenković relativizira kritike koje je Hrvatska dobila u izvještaju EK o vladavini prava

“Izvješće, kao što ste vidjeli, ima svoj okvirni dokument u kojem se Hrvatsku spominje, čini mi se, samo tri puta. Najmanje skoro od brojnih drugih država. Postoji i tzv. dokument službi Komisije, dakle ne dokument kojeg je usvojio Kolegij, a koji ide detaljnije u vezi vladavine prava u Hrvatskoj. Meni se čini da je taj dokument napravljen na temelju inputa niza aktera s kojima su službenici komunicirali zadnjih nekoliko mjeseci. Dio stvari je pozitivan, dio stvari ukazuje na određene stvari koje moramo popraviti i osobito pitanje opće percepcije o učinkovitosti i neovisnosti pravosuđa i isto tako nastaviti borbu protiv korupcije, s tim da kad je riječ o borbi protiv korupcije više je nego jasno i najneupućenijem promatraču da nema nedodirljivih, nema stranačke pripadnosti, nema imena i prezimena“.

Nastavi čitati “Plenković relativizira kritike koje je Hrvatska dobila u izvještaju EK o vladavini prava”

Peđa Grbin je bolji kandidat od Željka Kolara

SDP Hrvatske bira svog novog predsjednika, četvrtog po redu. Nakon Ivice Račana, Zorana Milanovića i Davora Bernardića, novi lider će se birati između Peđe Grbina i Željka Kolara.

U ovom trenutku Peđa Grbin je sasvim sigurno bolji kandidat od svoga suparnika.

Gospodin Grbin javnosti je mnogo poznatiji, što je bitno – prepoznatljivost kandidata jedna je od važnijih kvaliteta prilikom izbora.

Nastavi čitati “Peđa Grbin je bolji kandidat od Željka Kolara”

Jimi Hendrix, neponovljivi talent

Prije pedeset godina napustio nas je Jimi Hendrix. Genijalni rock i blues gitarist, čovjek koji je zauvijek promijenio percepciju što električna gitara jeste i što može biti, te jedan od najutjecajnijih muzičara ikada.

Suviše neobičan za Ameriku, uspjeh je pronašao najprije u Londonu. Odatle je pokorio svijet i u malo više od tri godine ostavio neizbrisiv trag.

Sve što je radio bilo je inovativno, a njegovi živi nastupi su legendarni. Onaj na Woodstocku, posebno verzija američke himne (u kojoj oponaša zvuk rafalne paljbe i let helikoptera, kao protest zbog rata u Vijetnamu) jedan je od najboljih uopće. Zapravo svaki je koncert svjedočio o nesvakidašnjem talentu.

Hendrix je muzičar za vječnost, neovisan o trendovima, virtuoz od kojeg mogu učiti bezbrojne buduće generacije.

Nastavi čitati “Jimi Hendrix, neponovljivi talent”

Kako do mira u Srebrenici, spomenikom o miru ili predstavom koja suočava?

Da Srebrenica predstavlja najmračnije mjesto ratova za jugoslavensko nasljeđe, i to u nažalost snažnoj konkurenciji čitavog niza gradova, mjesta i toponima, jasno je svima. Čak i onima koji negiraju očitu činjenicu tamošnjeg genocida. Jednako tako jasno je da je za izgradnju bilo kakvog zajedničkog života na ovim prostorima u budućnosti, a takav jedini ima smisla, temeljni preduvjet taj da se nasljeđe i traume rata ostave iza sebe. Na ovoj sasvim načelnoj razini ne postoji gotovo nitko tko se s ovakvim zaključkom ne bi složio. On je gotovo pa banalan i sasvim sigurno predstavlja opće mjesto. Ono što definitivno ostaje upitno je s jedne strane postojanje političke volje da do tog procesa dođe, a s druge dogovor oko načina na koji se do tog cilja može doći. Budući da su te dvije stvari usko povezane, nemoguće ih je promatrati odvojeno. Da budem sasvim iskren, najprecizniji dokaz da politička volja da se prošlost ostavi iza sebe ne postoji jeste u tome što su nacionalističke politike koje su i dovele do rata i zločina i dalje dominantne, odnosno skoro pa neupitne. Drugim riječima, nemoguće je izgraditi zajedničku budućnost, a istovremeno inzistirati na nacionalizmu kao načinu življenja. Stoga nacionalistima jedini istinski problem predstavlja to što ne mogu otvoreno reći kako su protiv izgradnje kulture mira i zajedničke budućnosti, ali im u čitavoj priči savršeno pomažu razne međunarodne institucije, poput OHR-a koji vole velike geste i riječi, ispražnjene od svakog smislenog sadržaja, na čijoj produkciji inzistiraju već četvrt stoljeća. Imajući takvo djelovanje u vidu postavlja se sasvim legitimno pitanje radi li se tek o pogrešnoj strategiji koja ne donosi rezultat ili možda ipak o tome da izostanak vidljivog rezultata predstavlja istinski cilj. Ono što je svakako očito jest činjenica da je politika suočavanja s prošlošću doživjela potpuni krah i da su se sve vrste NGO-ovskog pristupa pokazale kao potpuno neučinkovite. Ključni razlog zašto je to tako leži u onoj prepreci koju je nemoguće nadići, odnosno u dominantno nacionalističkom raspoloženju ovdašnjih društava, zahvaljujući kojemu nije uopće upitno je li veći dio društva svjestan razmjera zločina koji su počinjeni u njihovo ime, budući da ljudi toga jesu svjesni. Problem je što s tom činjenicom nemaju nikakav problem.

Nastavi čitati “Kako do mira u Srebrenici, spomenikom o miru ili predstavom koja suočava?”