Priznanje genocida

Američka administracija nastojala je da Bidenov potez – pokolj nad Armencima službeno je nazvao genocidom – prođe bez težih posljedica za odnose s Turskom, a da istodobno Bidena predstavi kao borca za ljudska prava u svijetu

U službenoj izjavi na Dan sjećanja na žrtve genocida nad Armencima, koji se obilježava 24. aprila, američki predsjednik Joe Biden osudio je masovni pokolj i izgon armenskog stanovništva koji su između 1915. i 1923. organizirale osmanske vlasti. Ova dugo očekivana izjava privukla je veliku pažnju međunarodne javnosti jer su u njoj prvi put s mjesta još uvijek najmoćnije osobe svijeta ti događaji nazvani genocidom. Da je doista riječ o genocidu već je dugo stvar konsenzusa među historiografima, no ovoj se klasifikaciji grčevito protivi Turska.

Nastavi čitati “Priznanje genocida”

Aida veća od Oskara

Jutro poslije

Nekad najglamuroznija večer u godini (‘And the Oscar goes to…!’) je iza nas. Zbog planetarne pandemije, jače od tradicije u fabrici snova, ista nije bila ni nalik na nekadašnju sebe. Ne samo tehnički, holivudsko finale sa proglašenjem pobjednika više je ličilo na *Eurosong. I neka je, sve opravdano.

Kakogod, visoki međunarodni žiri Best Foreign Film Academy Awardsa je rekao svoje. Jutro poslije, potom dan za danom po dežurnim medijima u BiH i šire po Jugolendu, svjedočimo manje-više očekivanim, apsurdnim komentarima domaćeg ‘stručnog i žirija publike’. Po televizijama, portalima i tiskovinama osvanuli su i izdominirali kvazi-žurnalistički, nedotupavni, kladioničarski naslovi i komentari poput: ”Jasmilin Quo vadis Aida i p a k (!?) nije dobio Oskara” ili onaj ”Nažalost, bh. film je poražen(?!), ostaje nam utjeha da je Aidu pobjedio odlični danski konkurent, film ‘Another round”.

Nastavi čitati “Aida veća od Oskara”

Koalicija na nivou cijele BiH budi nadu u bolju budućnost

Nekada čujete vijesti i pomislite da zvuče isuviše dobro da bi bile istinite. Pogotovo imate pravo biti skeptični u Bosni i Hercegovini gdje se, s manjim varijacijama, već 25 godina vrte iste teme i vodi ista politika zastrašivanja građana. 

Ovaj put možda i nije tako. Sudeći po izjavama koje dolaze s relevantnih mjesta, Bosna i Hercegovina bi mogla dobiti “široku političku platformu na nivou cijele države”. To bi bio prvi put da se oporbene stranke iz cijele zemlje udruže i zajedno izađu na opće izbore, u ovom slučaju iduće godine.  

Nastavi čitati “Koalicija na nivou cijele BiH budi nadu u bolju budućnost”

Dan planete Zemlje: protiv kolektivne krivnje

Dan planete Zemlje predstavlja onu vrstu obljetnice ispunjene ispraznim simboličkim gestama, hinjenjem velikodušnosti i brige za stanje svijeta koji nas okružuje. To je onaj dan kada se pravimo da ideja naše dominacije nad prirodnim svijetom nije tvrdo utkana u nas, i dan čije čestitke i simbolika zapravo otkrivaju kako je Dan planete Zemlje tek dan za čišćenje prljave savjesti, i dan za disperziju odgovornosti – kao kada nas predsjednik države sa svog fejsbuka podsjeća na to da nam ovaj planet svima treba za egzistenciju.

Nastavi čitati “Dan planete Zemlje: protiv kolektivne krivnje”

Halabuka oko non-papera pokazuje jedino sramotnu nesposobnost i skretanje pažnje

Cijela priča oko non-papera Janeza Janše, koji možda jeste a možda nije poslan Europskoj Uniji, nepotrebno je gubljenje vremena i skretanje pažnje. Bosna i Hercegovina ima daleko veće probleme koje dežurni kvazipatrioti pokušavaju zataškati, zajedno s onima koje navodno smatraju protivnicima.  

Šanse da bilo koja ozbiljna adresa u EU podrži suludu ideju raspada Bosne i Hercegovine ravna je nuli. Sama Slovenija negirala je slanje dokumenta, i tu bi priča trebala biti završena.

Nastavi čitati “Halabuka oko non-papera pokazuje jedino sramotnu nesposobnost i skretanje pažnje”

Bill, Melinda i Lepa Brena

Za početak, ponovimo gradivo. Koronavirus ne postoji. Zapravo postoji, ali uopće nije tako opasan kako maliciozno tvrde. Najobičnija gripa kakvu ste sigurno već prebolovali u životu, bezazlena muha od koje se napravilo nimalo bezazlenog slona. Stvoren je, znate već, uz pomoć 5G tehnologije, kako bi vas prisililo na cijepljenje. Ali to nije sve.

Nastavi čitati “Bill, Melinda i Lepa Brena”

Makedonci masovno kupuju albume sa sličicama za “Euro 2020”

Po prvi puta nakon raspada Jugoslavije, sakupljači nogometnih sličica u Sjevernoj Makedoniji imaju priliku vidjeti svoju nogometnu reprezentaciju u albumu samoljepljivih sličica za europsko prvenstvo.

Sudeći po reakcijama na društvenim mrežama i redovima u trgovinama i na štandovima, najnoviji album “Euro 2020” talijanskog izdavača Panini izazvao je popriličnu senzaciju, nadovezujući se na radost zbog nedavnih pobjeda makedonske nogometne reprezentacije.

Nastavi čitati “Makedonci masovno kupuju albume sa sličicama za “Euro 2020””

Simbolika nije dovoljna: SDP BiH treba opet, na terenu, postati multietnička stranka 

Jedna od boljih stvari koju su nacionalisti napravili za sebe jeste učinkovito neutraliziranje opozicije, u svim dijelovima Bosne i Hercegovine. Ujedno je to, socijalno i politički gledano, jedna od najpogubnijih stvari koja se desila ovoj zemlji i njenom društvu. Osim Tuzle koja je svojevrsni fenomen, u zadnjih tridesetak godina samo je par ne-nacionalističkih iznimki: kratkotrajna vlada Alijanse za promjene i nedavna pobjeda koalicije Četvorka u Sarajevu. Ovdje se, ni uz najbolju namjeru, ne može dodati svrgavanje SDS-a od strane SNSD-a, jer potonji su još više radikalizirali nacionalistički diskurs, a Milorad Dodik uz to je i vrhunski provokator i populist. 

Nastavi čitati “Simbolika nije dovoljna: SDP BiH treba opet, na terenu, postati multietnička stranka “

Ivan Lovrenović, „Andrićevstvo“, turkofilija, turkofobija

Mislilo se do sada da je o Ivi Andriću čaršija „znala“ sve: za hrvatsko-katoličku bio je nacionalni prebjeg i vjerski konvertit, posrbica i prodana duša, za građansku srpsku – fra Ivan-beg, politički suncokret koji je iznevjerio kralja i monarhiju a za pun tanjur i miran život prihvatio Tita i komuniste, za bošnjačko-muslimansku mrzitelj islama, Bosne i muslimana. Još koješta se nadodavalo. Neki su mudri hrvatski književni povjesničari pouzdano znali da je fratarsko kopile, bošnjački znalci su ih korigirali: ne, no je begovsko pa mu otuda genijalnost, a osim toga napisao je po naredbi Udbe roman Derviš i smrt , to kukavičje jaje koje je morao potpisati Meša Selimović da bi muslimani lakše progutali prijevaru (vidi ovdje: Lažni pisac Meša Selimović). A u svim čaršijama jednako se „znalo“ i da je bio beskrupulozni erotoman, mizantrop, škrtac, itd.

Nastavi čitati “Ivan Lovrenović, „Andrićevstvo“, turkofilija, turkofobija”

Grad izgubljenih džamija: kako Suzhou govori o islamskoj prošlosti Kine

Labirint uličica i staza u starom dijelu grada Suzhou krije tajnu: fragmente duge povijesti islama u Kini. Učestale priče u međunarodnom tisku, koje govore o tretmanu muslimana u Ujgurskoj autonomnoj regiji Xinjiang, imaju tendenciju prikriti činjenicu da su kineski carevi nekoć visoko cijenili islam. 

Nastavi čitati “Grad izgubljenih džamija: kako Suzhou govori o islamskoj prošlosti Kine”

Kako je AstraZeneca došla na loš glas

AstraZeneca trebala je biti kompanija čije će cjepivo spasiti svijet od Covida-19. Umjesto toga našli su se usred skandala, iako su uspjeli razviti kvalitetno cjepivo.

Središnja tema javnih rasprava diljem Europske unije zadnjih tjedana je farmaceutska kompanija AstraZeneca i njeno cjepivo protiv Covida-19, razvijeno u partnerstvu s britanskim Sveučilištem Oxford.

Nastavi čitati “Kako je AstraZeneca došla na loš glas”

Bogić i (pre)duboka Miljacka

Znam Čovjeka. Jer, Sudbina je opetovano počastila potpisnika ovih redova da sarađuje, lijepo se podruži i razgovara sa plemenitim Bogićem Bogićevićem – u onom i ovom životu. Prvo u Beogradu, potom u Briselu i Den Haagu, pa drugdje, na onim pustim konferencijama uoči i tokom raspada SFR Jugoslavije. Dakle, iz prve ruke znam detalje o onome što ga je zadesilo i kako je sve tantalovski izdržao, jer se tada i tada nije priklonio Planu A, njenog pomahnitalog vojnog i političkog vrha. U poratnom Sarajevu vazda smo bili dobri, a jedno vrijeme smo i radno-poslovno dijelili prostore u zgradi Unitica na Marijindvoru. Savršeno obnovljenoj i deset puta modernijoj od originala koji je s početka opsade Sarajeva skršila artiljerija bivše JNA u sklopu odabranih ciljeva poput sarajevskih twin-towersa, u domaćem žargonu poznatih pod Momo i Uzeir. Prisjetimo se, po Carlu Jungu, simbolika je bitna, nije tek kolateralna šteta.

Nastavi čitati “Bogić i (pre)duboka Miljacka”

Je li vrijeme da se Sarajevo pogleda u ogledalu?

Nacionalizam, nesposobnost vlasti i sramoćenje grada, ne samo u najnovijem slučaju oko Bogića Bogićevića, doveli su Sarajevo, usprkos velikom broju dobrih ljudi najboljih namjera, na rub moralnog sunovrata. Jesu li promjene moguće ili je kasno?

Svaki grad, pogotovo grad poput Sarajeva, nemoguće je opisati i odrediti na jedan način. Postoji više dimenzija i više lica Sarajeva. Postoje činjenice i događaji koji mu daju ključne karakteristike.

Nastavi čitati “Je li vrijeme da se Sarajevo pogleda u ogledalu?”

Bosanski bukvar: Konstitutivnost

Kada se kaže da su Bošnjaci, Srbi i Hrvati konstitutivni narodi u Bosni i Hercegovini, to znači da svaki od njih ravnopravno sačinjava tu državu i da imaju jednaka prava na nju na svakom njezinom dijelu, dakle da svaki dio Bosne i Hercegovine, osim što pripada svakom svom građaninu, jest i srpski i hrvatski i bošnjački. To se ogleda i u nacionalnoj zastupljenosti unutar različitih nivoa vlasti. Ta ideja nije potekla jučer niti na Dejtonskom sporazumu: ta formula utkana je u temelj bosanskohercegovačke državnosti kroz ZAVNOBiH-ovski proglas o Bosni i Hercegovini koja „nije ni srpska ni hrvatska ni muslimanska nego i srpska i hrvatska i muslimanska“. ZAVNOBiH, koji se ne može gledati izvan konteksta AVNOJ-a i činjenice da je Bosna i Hercegovina njime formirana kao federalna jedinica unutar socijalističke Jugoslavije, prožeo je principe „konstitutivnog“ i „građanskog“, pomirio građansko i etničko. Konstitutivnost je, skupa s građanskom ravnopravnošću, također utkana u temelj nezavisnosti BiH kroz referendumsko pitanje „Jeste li za suverenu i nezavisnu Bosnu i Hercegovinu, državu ravnopravnih građana, naroda BiH – Muslimana, Srba, Hrvata i pripadnika drugih naroda koji u njoj žive?“.

Nastavi čitati “Bosanski bukvar: Konstitutivnost”

Enver Kazaz: Ivan Lovrenović – pisac estetskih uzleta i hroničar društvenog poraza

Sadržaj:

  1. Putovanje kao semantički prostor teksta
  2. Romaneskni hibridi s mozaikom bola
  3. Izgubljeni zavičaj – civilizacijski oblutak i čelične gusjenice čiste Nacije, čiste Vjere
  4. Čitanje prostora i zaboravljena kultura smrti
  5. Unutarnja zemlja – strukturni obrasci pluralnosti i kulturnog poliloga
  6. Razaranje unutarnje zemlje – princip kulturnog poraza
  7. Publicistička hronika društvenog poraza
  8. U središtu kanona
Nastavi čitati “Enver Kazaz: Ivan Lovrenović – pisac estetskih uzleta i hroničar društvenog poraza”