za bolje društvo
Piše: Nedžad S. Hadžimusić (…) nakon povlačenja SAD iz tzv. nuklearnog sporazuma sa Iranom, pa podrške proglašenju Jerusalema za glavni grad Izraela, rečeno ‘spašavanje’ aktuelnog izraelskog premijera predizbornim dream poklonom (podrškom Bijele kuće suverenitetu Izraela… Više
Piše: Andrea Milat Od kada je karizmatična konobarica koja je postala članom američkog Kongresa (u inicijativi pronalaska kandidata Demokratske stranke iz radničke klase za radničku klasu, predvođene strujom Bernija Sandersa) Alexandria Ocasio-Cortez (AOC), javnosti iznijela… Više
Nismo vas mogli uzeti sa sobom, beznoge naše kuće. Nismo vas mogli natovariti na leđa i iznijeti na sebi, svježe uzorani vrtovi. Groblja, nismo mogli iskopati s korijenom vaše križeve i presaditi ih u čisto… Više
Piše: Mile Lasić
Pogledi na svijet se roje kroz vjekove kao majske krijesnice, napisao je Miroslav Krleža u romanu “Na rubu pameti” 1938. godine. Ti Krležini pogledi na svijet „frcaju kao iskre iz glavnje, a onda se odmah nekoliko trenutaka kasnije i gase, a tmina ljudske svijesti, vidite, ostaje uvijek jedna te ista: jednako gusta, jednako zagonetna i jednako mračna.“ Continue reading “Povijesne zablude, nekrologiji i martirologiji” →
Milorad Dodik je populist i provokator. To bi dosad trebali znati svi u BiH. Vjerojatno je dovoljno inteligentan da ne uradi nešto ozbiljno protiv države od koje sjajno živi. S druge strane, dovoljno je bahat da nastavi provocirati, kad treba i koliko god treba. Tako si održava i bilda popularnost kod svojih glasača. Pod uvjetom da mu pali. Continue reading “Dodik i njegove korisne budale” →
Piše: Ivan Lovrenović
(Integralni tekst zapisa o knjizi Ive i Slavka Goldsteina Tito, pročitanoga na predstavljanju knjige u Novinarskom domu u Zagrebu 16. 6. 2015)
Iz predgovora knjizi saznajemo kako je nastajala: njezina geneza ide iz prvih godina po Titovoj smrti, kada je u zimu 1982. Slavko Goldstein u Danasu Jože Vlahovića objavio prikaz Titova života i političkih okolnosti do 1937. godine. Tomu se kasnije nadodaju višegodišnja historiografska istraživanja i publikacije profesora Ive Goldsteina o novijoj hrvatskoj povijesti, da bi na kraju, kroz nova istraživanja, rasvjetljavanja i prosudbe obojice autora, sve to rezultiralo ovom velikom biografijskom sintezom, koja je u isti mah knjiga o Josipu Broz Titu, i knjiga o jednoj epohi hrvatske i južnoslavenske povijesti. Continue reading “Prekretna knjiga o Titu” →
Piše: Haris Ćutahija
Političke stranke u Bosni i Hercegovini su poseban univerzum u kojem važe posebni zakoni fizike i u kojem su pravila puno drugačija od onih u društvu. Funkcionišu na način koji nije baš jasan onima koji nisu, ili nisu bili, dio toga i u ovom tekstu pokušat ću publicumu približiti i pojasniti unutarstranačke nadripolitičke procese i klasnu podjelu članstva. Continue reading “Političke stranke u BiH ili kontinuirani populistički skeč” →
Nekoliko je internetskih portala objavilo informaciju da je u komunističkoj Jugoslaviji ubijeno 1.172.000 ljudi. Kao izvor navode “Crnu knjigu komunizma”, objavljenu 1997. godine, a čije je hrvatsko izdanje izašlo 1999. godine. Continue reading “Je li u Jugoslaviji ubijeno više od milijun ljudi?” →
Piše: Nedžad S. Hadžimusić
aide_memoire
…Budimo realni, radi se o poziciji kroz koju se poput izdajničke prizme prelamaju sve slabosti i nedorečenosti onoga što zvanični Bruxelles već godinama pompezno proglašava Zajedničkom vanjskom i sigurnosnom politikom EU koje još n e m a na globalnoj mapi. Zato, velike članice još nisu voljne da bitne državne prerogative na međunarodnom planu prenesu na Visokog predstavnika za vanjsku politiku i sigurnost EU, odnosno na EEAS – t.j. na Diplomatsku službu EU, ustanovljenu Lisabonskim sporazumom iz 2009. godine i lansiranu u EU orbitu 1. januara 2011. godine. Iz pragmatskog ugla vodećih članica EU (Njemačka, Francuska i Velika Britanija sve do okončanja sage o Brexitu), takav realan portfolio vanjskih poslova je manje atraktivan od nekih drugih, daleko unosnijih za njihove primarne interese. Continue reading “Idu prevažni izbori za EU parlament 2019…” →
U Sarajevu se najavljuje osnivanje Socijaldemokratskog pokreta. Sudeći po imenima koja se spominju, treba biti itekako na oprezu. Pogotovo ako ste BH blok ili ako iskreno želite dobro socijaldemokraciji.
Nebitno je hoće li ova stvar biti politička stranka, nevladina organizacija, nešto treće ili osmo. Ono što je bitno nije forma nego namjere ovih ljudi i njihovog projekta. Continue reading “BH blok treba biti na oprezu” →
Piše: Nikola Vukobratović
Socijalistička radnička stranka Španjolske (PSOE) pobjednik je jučerašnjih izvanrednih parlamentarnih izbora u Španjolskoj. Ova tradicionalna stranka lijevog centra uspjela je osvojiti tek nešto manje od 30% glasova, no broj glasova koji su dobili gotovo je dvostruko veći od onog njihovog tradicionalnog konkurenta – desničarske Pučke stranke (PP). Pučani su osvojili mizernih 16,7% glasova, što je najgori rezultat glavne stranke desnice još od pada diktature Francisca Franca 1970-ih, diktature čiji su bivši dužnosnici zapravo i osnovali PP. Socijalisti su još prošle godine preuzeli vlast “preslagivanjem” u parlamentu, no sada su svoju dominaciju potvrdili na izvanrednim izborima koje su sami izazvali. Sasvim je sigurno da se više nikakva vlada bez njih na čelu ne može formirati. Continue reading “Španjolski izbori: varljivi trijumf lijevog centra?” →
Jedan kritičar ocijenio je da se ne radi o koncertu nego o ‘mjestu zločina’.
Živi album je riskantna forma jer nije lako, ili je možda nemoguće, koncertnu atmosferu uvjerljivo prenijeti na audio snimak.
Jedan od najboljih ikada snimio je Jerry Lee Lewis, legenda iz prvog ešalona rock glazbenika. Album se zove Live at the Star Club, a snimljen 5.4.1964. u Star klubu u Hamburgu. Na Rolling Stoneovoj listi najboljih živih uradaka nalazi se na 16. mjestu, što se čini nepravedno niskim. Continue reading “Jerry Lee Lewis i čudesni koncert u Hamburgu” →
Piše: Miljenko Jergović
Bog mi je svjedok: nisam religiozan. Ali čim je planula Bogorodičina crkva u Parizu, povjerovao sam da se radi o samospaljivanju i da je ta slavna građevina, koja na neki način i nije građevina, nego je djelo mašte Victora Hugoa, koji ju je četrdesetak godina po revolucionarnoj 1789, kada je bila oskrnavljena, napuštena i prezrena, nanovo oživio, postupila kao Jan Palach, e ne bi li pomahnitalom svijetu pokazala kamo ga vodi njegova mahnitost. Ne treba vjerovati da su crkve isto što i ljudi, ne treba vjerovati ni da u ovome postoji Božja primisao, dovoljno je voditi se zdravim razumom i osjećajima – što onda znači i moralnim kodeksom, pa ostati osupnut tačnošću, istinitošću, proroštvom ovoga požara. Continue reading “Škrtost Crkve i liberalizam države krivi su za paljevinu Notre Dame” →
Tradicionalna proslava Dana oslobođenja Zagreba, Trnjanski kresovi, održat će se u subotu, 4. svibnja na savskom nasipu pored Mosta slobode. Uz bogati kulturno-umjetnički sadržaj i radionice za sve uzraste, brojna druga iznenađenja i nezaobilazno paljenje kresova, posjetiteljice i posjetitelji će glasno, borbeno i radosno proslaviti 74. obljetnicu oslobođenja Zagreba od fašističke okupacije i odati počast svima onima koji su za slobodu borili, ali se bore i danas. Continue reading “I ove godine gorjet će Trnjanski kresovi za nepokoreni Zagreb” →
Piše: Dan Stone
Petoga travnja objavljeno je da je Matteo Salvini, čelnik talijanske Lige (bivša Sjeverna liga) i kontroverzni zamjenik premijera, pozvao čelnike europskih desničarskih stranaka na konferenciju u Milanu, zakazanu za 8. travnja (konferencija je međuvremenu održana, op. prev.) Salvinijev cilj je stvoriti blok desnih populista koji bi bio veći od grupacije Europa nacija i slobode (ENF) u Europskom parlamentu. ENF je najmanja skupina u parlamentu, s 36 poslanika, dok Salvini očito želi nešto više. Continue reading “Je li paneuropska radikalna desnica kontradikcija u pojmovima?” →
Piše: Petar Vidov
Na trgu pred Europskim parlamentom u Briselu postavljen je niz plakata sa sloganima koji bi trebali podsjetiti birače zašto je Europska unija važna. Poruka je da su problemi poput klimatskih promjena, masovnih migracija, digitalne sigurnosti i terorizma globalne ugroze, kojima se nijedna pojedinačna članica EU ne može sama oduprijeti. Posebno je dramatičan prvi slogan u tom nizu: „zato što svijet neće čekati iduću priliku“. Continue reading “Najvažniji izbori dosad: Može li EU preživjeti nacional-populizam?” →
Piše: Haris Ćutahija
Šuti, vidiš kakva je situacija. Šuti, ne zamjeraj se. Šuti, kao i ostali. Ne izdvajaj se. Ne piši, ne komentariši, ne gledaj.
Novinari prenose agencijske vijesti. Rijetko se koji usudi pisati o stvarnim problemima ili istraživati, jer se boji da mu neko ne napadne kameru. Svi okreću glavu od korupcije naše svagdašnje. Prijavit će neko drugi, valjda. Neko bez štele se neće prijaviti na konkurs za državnog službenika. Namješten je, nema šanse. To je javna tajna. Continue reading “Otpor, stoko ili kako pobijediti autocenzuru” →
Piše: Neven Šimić
Čeprkanjem po prošlosti možeš puno saznati o sadašnjosti. Recimo, ako zaviriš u 1910. godinu, u tadašnji Bosanski sabor, nećeš imati osjećaj da si napravio stoljetni vremenski skok unatrag. Barem ne u društveno-političkom smislu. Kao da slušaš iste, jednako predvidljive i dosadne parlamentarne rasprave, obojene demagoškim fintama i etnopolitičkim bojama. Continue reading “Brkata prošlost i cinična sadašnjost” →
