Profesor Baltazar dobio službeni Youtube kanal

Legendarni Profesor Baltazar postao je dostupan na Youtube-u na pravi, studiozan način, dobivši svoj službeni kanal.

Za one koji ne znaju ili se ne sjećaju, “Profesor Baltazar hrvatska je animirana serija snimana od 1967. do 1978. godine u Zagreb filmu. Seriju čini 59 epizoda u trajanju od pet do deset minuta, i do danas je ostala najuspješniji projekt Zagrebačke škole crtanog filma. Otac lika profesora Baltazara je Zlatko Grgić, a simpatičnom znanstveniku koji uz pomoć mašte i pozitivne energije rješava probleme svojih sugrađana u Baltazar-gradu ime je dao Pavao Štalter. Na projektu je sudjelovala ekipa od dvadeset ljudi među kojima su se, uz spomenute, isticali Ante Zaninović, Boris Kolar, Milan Blažeković, Zlatko Bourek i autor glazbe Tomica Simović. Serija je postala vrlo popularna, a zabilježila je solidan uspjeh i u inozemstvu”. (Zagreb film)

Nastavi čitati “Profesor Baltazar dobio službeni Youtube kanal”

Je li postalo normalno biti islamofobičan u Belgiji?

Nedavna potraga za naoružanim belgijskim vojnim časnikom koji je prijetio istaknutom zdravstvenom stručnjaku i kojeg se sumnjičilo da priprema napad na džamiju, otkrila je mnogo o usponu radikalne desnice u Belgiji. 

Časnik, koji je nekoliko puta bio raspoređen u operacijama u Afganistanu između 2011. i 2017. godine, pronađen je mrtav prošlog mjeseca, nakon nekoliko tjedana provedenih u bjekstvu. U samo nekoliko dana, Facebook grupa koja podržava ovog čovjeka dobila je više od 50000 članova prije nego što ju je ova društvena mreža izbrisala. Jedan od slogana na stranici bio je: „Onaj koji se usudio naglas reći ono što mislimo“. 

Nastavi čitati “Je li postalo normalno biti islamofobičan u Belgiji?”

Svi moji izgubljeni EURI (II)

Naši fudbaleri, visoko-kvalifikovani gubitnici

Počinju kvalifikacije za Mundijal u Brazilu 2014. Ponovo optimizam i nada. Doduše, čini se da sada imaju utemeljenje: ovog puta imamo i rezultate. Izvukli smo Grcima bod u Pireju, Grcima koji su nas od ’96. do ’12. već četiri puta pobijedili u kvalifikacijama. Dobili smo Latviju 4:1 ovdje i 5:0 u gostima. Grčku smo prvi put pobijedili, i to 3:1 u Zenici. Lihtenštajn smo dobili tamo 8:1, ovdje 4:1. Basketoljubce iz Litvanije ovdje smo tukli 3:0, ali smo neoprezno i neočekivano u Zenici izgubili od Slovačke 0:1, što je za trenutak dovelo u pitanje plasman na Mundijal. Međutim, u dramatičnom revanšu, iako smo gubili 0:1, okrenuli smo na 2:1. I još jedna odlučujuća tekma, ovog puta sa starim znancima, Litvancima.

Nastavi čitati “Svi moji izgubljeni EURI (II)”

Nisam antivakser, ali… Ali što?

Pojava zaraznijeg soja i nezadovoljavajući tempo cijepljenja već nekoliko tjedana bude strepnje u Hrvatskoj. One su mahom vezane uz turističku sezonu čiji bi eventualni kolaps dodatno ugrozio ionako krhku ekonomiju. No, javljaju se i one načelnije, fokusirane prvenstveno na zdravlje ljudi. Međutim, upozorenja stručnjaka nerijetko se dočekuju prilično neprijateljski, pa i krajnje suludo. Naime, predstavnici iznajmljivača i poduzetnika optužuju epidemiologe i njihove “apokaliptične najave” za ugrožavanje sezone, a ne slabu procijepljenost na osnovu koje epidemiolozi predviđaju rast broja zaraženih.

Nastavi čitati “Nisam antivakser, ali… Ali što?”

Svi moji izgubljeni EURI

Prvi izgubljeni EURO

Taj EURO devedeset i šeste nije po dobrom zapamtila domaćin Engleska, tada stabilna članica ujedinjene Evrope. Godina 1996. bila je godina početka mira u Bosni i Hercegovini. 24. aprila 1996. fudbalska selekcija BiH igrala je u Zenici prijateljski meč sa prijateljskomi Albanijom. Završilo je miroljubivih 0:0. To je bio naš drugi zvanični (prijateljski) meč. Prvi smo odigrali također sa Albanijom u Tirani, deset dana nakon uzbudljive potpis-završnice u Dejtonu 1995.

Nastavi čitati “Svi moji izgubljeni EURI”

Diverzija buntovnika iz Seattlea

1989.

Malo je takvih godina kao što je ova iz podnaslova. Bogata događajima, nabijena simbolikom, znakovita po mnogo čemu. Padaju neki važni zidovi, simbolični i stvarni. Liberalna demokracija proglašava pobjedu nad mrskim komunizmom. Znani joj teoretičari razmeću se frazama o kraju povijesti, što će godinu-dvije poslije poroditi akademski bestseller. Pobjedu liberalne demokracije začinio je i Mitar Mirić stihovima: ne može nam niko ništa, jači smo od sudbine. Ante Marković dobro razumijeva globalne silnice. Pokušava reformirati i spasiti Jugoslaviju. Sizif ga tugaljivo posmatra i u nevjerici vrti glavom. Orošeno čelo cakli mu se na suncu, dok tiho pjevuši Dylanovu Like a rolling stone.

Nastavi čitati “Diverzija buntovnika iz Seattlea”

Novi ljetni hit

Novi ljetni hit, singl “Izgradili smo most” kojeg izvode “Suzi Wolf & Orkestar Ante Manzonija”, pjesma je koja retro zvukom evocira sjećanja na brojna ljetovanja na jadranskoj obali sredinom prošlog stoljeća. To je ujedno poslužilo kao inspiracija za izradu videospota. Spot za pjesmu je snimio i montirao glazbenik i multimedijalni umjetnik Dinko Čvorić – Doringo.

Nastavi čitati “Novi ljetni hit”

Šta zamjeram Predragu Kojoviću

Gornji je naslov, naravno, svojevrsna prevara, ono što se na engleskom zove a hook a na francuskom l’accroche. Računam, naime, da će mnogi čitalac pohitati da zbog takvog naslova, i nakon početnog šoka, otvori tekst i vidi šta jedan lojalan član Naše stranke zamjera predsjedniku koga je dosad bezuslovno podržavao u svim okolnostima, a to je već pola posla: velika je vjerovatnoća da će taj čitalac do kraja pročitati ovaj napis u kome ja Predragu Kojoviću zapravo ne zamjeram ništa, ili veoma malo.

Nastavi čitati “Šta zamjeram Predragu Kojoviću”

Biden i Putin, dobar sastanak u Ženevi

Po real-političkoj definiciji, susreti na vrhu najvećih svjetskih igrača izravno utiču na globalni politički pejzaž i atmosferu. U datom međunarodnom kontekstu, sastanak novog američkog predsjednika Joe Bidena sa ruskim kolegom Vladimirom Putinom u Ženevi 16. juna ove godine pripremljen je taman kako treba. Obostrano, da ne bude zabune. Sve odmjereno i bez bombastičnih nota, uz nepatvorene izraze uzajamnog uvažavanja.

Nastavi čitati “Biden i Putin, dobar sastanak u Ženevi”

Budućnost bez kave i kakaa

Često se u literaturi i medijima naglašava da su klimatske promjene poremećaj cijelog prirodnog eko sistema, da se radi o sustavu spojenih posuda, i kad se jedna prelije, sve ostale također gube balans. Znanstvenici su stoga počeli proučavati ranjivost Europske unije na klimatske promjene, a s obzirom na ovisnosti Unije o uvoznim prehrambenim proizvodima. Najmanje 40 posto poljoprivrednog uvoza Europske unije bit će “vrlo osjetljivo” na sušu do 2050. godine, otkrivaju nova istraživanja. Ovisnost prehrambene EU industrije o sirovinama nastalima izvan njezinih granica odnosi se na npr. sektore mesa i mliječnih proizvoda, kakao, čokolada, šećerna trska, proizvodi na bazi palmina ulja, kava, čaj, soja i kozmetika itd…

Nastavi čitati “Budućnost bez kave i kakaa”

Ako osjete da gube vlast, nacionalisti neće prezati ni od čega

Izgleda da je predizborna kampanja za opće izbore  u Bosni i Hercegovini 2022. već uveliko počela. Ovaj put situacija je nešto drukčija za vladajuće, tj. za glavne nacionalne stranke i njihove satelite. Po prvi put im se malo ozbiljnije ljulja pod nogama. SDA je izgubila sve općine u Sarajevu, dok je SNSD izgubio poziciju gradonačelnika Banjaluke. HDZ BiH se drži nešto bolje, što je rezultat specifičnih okolnosti koje ipak neće potrajati vječno.  

Nastavi čitati “Ako osjete da gube vlast, nacionalisti neće prezati ni od čega”

Tarik Haverić: Povijest političkih ideja

Ugledni bosanskohercegovački intelektualac Tarik Haverić pokrenuo je Youtube kanal i podcast pod nazivom Povijest političkih ideja, u kojem donosi “sažet pregled razvoja političkog mišljenja od najstarijih vremena do danas”.

Serijal zasad ima četiri epizode, a prema riječima gospodina Haverića namijenjen je ‘obrazovanim nestručnjacima’.

Preporučujemo svima koje zanima politika, posebno teorijski aspekti.

Nastavi čitati “Tarik Haverić: Povijest političkih ideja”

Predsjednički izbori u Iranu: tko će pobijediti i što će se dogoditi?

Iranci izlaze na birališta kako bi izabrali svog sljedećeg predsjednika. Nakon višegodišnjih ekonomskih poteškoća i unutarnje represije zbog antivladinih prosvjeda, ovi bi izbori mogli imati dugoročne posljedice na domaćem, regionalnom i međunarodnom planu. Ovo su četiri stvari na koje treba obratiti pozornost:

Nastavi čitati “Predsjednički izbori u Iranu: tko će pobijediti i što će se dogoditi?”