Subotnji “Festival slobode” na glavnom zagrebačkom trgu dočekivan je u ponešto drukčijoj atmosferi od prethodnih inkarnacija tog prosvjeda protiv epidemioloških mjera i “službenih” interpretacija pandemije. Eskalacija sukoba koji dan prije na sličnom prosvjedu u Ljubljani… Više
Zlatko Lagumdžija, nekadašnji dugogodišnji predsjednik SDP-a, redovni je gost na sarajevskoj ispostavi N1 televizije. Početkom ovog mjeseca gostovao je u Pressingu kod Amira Zukića. Vjerovatno bi nam promakla ta informacija da se na adresu Prometeja… Više
U Hrvatskoj, broj umrlih veći je od broja novorođenih još od devedesetih godina prošlog stoljeća. Neminovno je da se nakon tako dugo vremena itekako primjete negativni trendovi i promjene, pogotovo u jednoj manjoj europskoj državi.… Više
U utorak, 11. rujna 2001. očekivala sam naporan, ali relativno miran dan u Bijeloj kući.
Radila sam kao poseban pomoćnik predsjednika za upravljanje i administraciju. Predsjednik George W. Bush bio je u Sarasoti na Floridi, gdje je promovirao zakon o obrazovanju djece (No Child Left Behind Act, op. prev.). Najviši dužnosnik u Bijeloj kući bio je potpredsjednik Dick Cheney. Prva dama Laura Bush trebala je otputovati na Capitol Hill kako bi senatore upoznala s temom obrazovanja u ranom djetinjstvu. Na južnom travnjaku Bijele kuće postavljali su se stolovi za roštilj u čast članova Kongresa, koji se trebao održati te večeri.
Nastavi čitati “Što se događalo u Bijeloj kući 11.9.2001 – svjedočanstvo” →
Krajem mjeseca očekuju nas parlamentarni izbori u Njemačkoj. Ti se izbori smatraju najvažnijima u Europi jer se pretpostavlja, zbog ekonomske i političke snage Njemačke, da ona/j koji upravlja Njemačkom zapravo određuje i širi europski politički kurs. Izbori se čine prilično neizvjesnima, a jedino što sigurno znamo jest da nakon 16 godina Angela Merkel više neće biti njemačka kancelarka. Odustajanje Merkel od daljnjih kandidatura motiviralo je i inspiriralo niz komentatora i analitičara da se iskušaju u rekapitulaciji njene vladavine koja često u sebi sadrži, makar i implicitnu, periodizaciju europske politike u 21. stoljeću.
Nastavi čitati “Nagon za hot tejkom” →
Bio sam ko-recenzent komprativne politološke studije dr. sc. Gordane Iličić „Politika u BiH. Normativni model teorije demokratske nestabilnosti“, u društvu uglednoga profesora politologije FPZ-a u Zagrebu Branka Caratana i mentora profesorice Iličić tijekom izrade njezine doktorske disertacije. Ne trebam ni objašnjavati: bio sam počašćen ovom ponudom. Jer, rukopis uvažene politologinje Iličić je cjelovita komparativna studija političkog sustava u BiH, u kojoj je predmet istraživanja konzistentno sagledan, te izložen kao jasna struktura u pet umreženih poglavljana circa 300 stranica. K tomu, u ovoj studiji je demonstrirano i vrhunsko poznavanje domaće i svjetske literature koja se tiče teorija nacija i nacionalizma, te posebice upućenost u demokratske metode upravljanja razlikama u višenacionalnim zajednicama, uključujući metode federalizma i konsocijacije, dok su preostale dvije metode iz ovog seta (tzv. hegemonistička kontrola i intervencija „treće strane“) s pravom zanemarene, jer su sve upitnije u vremenima kulturološkog senzibilizma i novog liberalizma.
Nastavi čitati “Iako djelomično ignorirana, ova je studija i sjajna i važna” →
Dragan Čović, predsjednik HDZ-a BiH i zamjenik predsjedavajućeg u Domu naroda Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine, sasvim je privatizirao ono što se naziva hrvatskom politikom u Bosni i Hercegovini: ta privatizacija ne podrazumijeva samo odbacivanje principa, skrupula i šire političke slike u korist vlastitih interesa, već i obračun s dobrim ukusom te bezdušno ruganje ekonomskim i socijalnim okolnostima u kojima živi preostalih tristotinjak tisuća bosanskohercegovačkih Hrvata, odnosno četiri milijuna građana BiH.
Prošlotjedna proslava Čovićevog šezdeset petog rođendana u luksuznom ljetnikovcu kod Mostara utoliko je bila manifestacija političke autarkičnosti te osjećaja nedodirljivosti i nezamjenjivosti, uza sve prateće izljeve malograđanštine i kiča, uključujući i javno pokazivanje novoizrađenog grba obitelji Čović, heraldičke sklepotine koja ne svjedoči ni o čemu drugom doli o tome da je naručitelj tog rada pogubio veze s realnošću, sa svojom biografijom i s elementarnom ljudskom pristojnošću.
Nastavi čitati “Područje bez morala” →
Dok su talibani bili na vlasti između 1996. i 2001. godine, prava žena na obrazovanje i zapošljavanje bila su brutalno ugrožena. Žene su mogle izlaziti iz kuće samo u pratnji muškog rođaka, pa čak i tada morale su biti potpuno prekrivene burkom. Za nepoštivanje ovih pravila izricane su stroge kazne.
U 20 godina otkad su talibani svrgnuti, afganistanske žene bore se za svoja prava i preuzele su proaktivnu ulogu u razvoju ljudskih prava u svojoj državi, uključujući osnivanje Afganistanskog neovisnog povjerenstva za ljudska prava.
Nastavi čitati “Napredak po pitanju prava žena teško je izboren u Afganistanu. S talibanima, sve je opet pod znakom pitanja” →
U svojoj Logici naučnog otkrića (1934) Karl Popper uvodi pojam »opovrgljivosti« (falsiability) kao rješenje dva problema. Prvi je problem razgraničenje nauke od drugih proizvoda ljudske intelektualne djelatnosti (umjetnost, književnost, vjerovanje): neki stav je naučan ako je načelno moguće da bude opovrgnut osmatračkim nalazima. Naprimjer, iskaz »Pjesnici su čuđenje u svijetu«, iako smislen, nije naučan, jer ne možemo zamisliti osmatrački nalaz kojim bismo ga mogli opovrgnuti.
Nastavi čitati “Tarik Haverić: Kod dva crna labuda” →
Prije 75 godina, u kolovozu 1946., u Americi je objavljena “Životinjska farma” Georgea Orwella. Knjiga je odmah postala hit, s više od pola milijuna prodanih primjeraka u prvoj godini. Nakon tri godine uslijedio je još veći uspjeh, distopijski roman “1984”.
U godinama koje su slijedile, Orwellovo djelo ostavilo je neizbrisiv trag na američku misao i kulturu. Prodaja ” Životinjske farme” i “1984” porasla je 2013. nakon što je zviždač Edward Snowden otkrio povjerljive dokumente Nacionalne sigurnosne agencije . “1984” došla je na vrh Amazonove liste najprodavanijih knjiga nakon predsjedničke inauguracije Donalda Trumpa 2017. godine.
Nastavi čitati “75 godina nakon “Životinjske farme” Orwellove ideje i dalje su bitne” →
Teško je precijeniti utjecaj Njemačke u Europi, pa time u jednoj mjeri i u svijetu. Stoga je iznimno važno tko je na čelu ove države.
Već više od petnaest godina Njemačkom upravlja Angela Merkel, dominantna figura europske politike. Tko god preuzme vlast, neće mu biti lako.
Nastavi čitati “Njemačka na prekretnici, izbori neizvjesni” →
Damir Ovčina, autor hit romana Kad sam bio hodža, odlučio je nastavak, roman Ko sam ti ja, objaviti u vlastitoj produkciji.
Ovu knjigu moguće je kupiti samo putem stranice Impruva.ba – zapravo mail adrese impruvaba@gmail.com.
Nastavi čitati “Damir Ovčina, sam svoj majstor” →
Klimatske promjene utjecat će na svaki aspekt naših života. To se u svakom slučaju odnosi i na zgrade u kojima živimo i radimo. Klimatske promjene bitno mijenjaju uvjete okoliša u kojima su ove zgrade projektirane da funkcioniraju.
Arhitekti i inženjeri projektiraju zgrade i druge građevine (npr. mostove) da bi funkcionirale u skladu s parametrima lokalne klime. Zgrade se grade od odgovarajućih materijala i poštuju se standardi gradnje i dizajna koji mogu izdržati raspon temperatura, padalina, očekivane količine snijega i vjetra, plus sva geološka pitanja poput potresa, slijeganja tla i razine podzemnih voda.
Nastavi čitati “Evo što će se dogoditi sa zgradama usljed ubrzanog globalnog zatopljenja” →
Nešto više od pet godina nakon pokušaja državnog udara od 15. srpnja 2016. Turska je dramatično drugačija zemlja. Ugledni novinar i analitičar Cengiz Çandar piše da je propali udar postao osnivački mit “nove Turske”, podsjećajući da je predsjednik Recep Tayyip Erdoğan neuspjeli puč odmah proglasio “darom od boga” i šansom za preoblikovanje zemlje. U pokušaju udara ubijeno je 250 civila, ali urotnici zbog niza faktora nisu uspjeli: u pobuni je sudjelovalo svega oko 8.500 od 630.000 pripadnika oružanih snaga, vodili su je srednjerangirani, a ne najviši zapovjednici, njihovi planovi su otkriveni te su improvizirali. Vjerojatno najznačajniji faktor bio je otpor stanovništva koje je poslušalo Erdoğanov poziv, masovno izašlo na ulice i suprotstavilo se pučistima, protiv kojih su odlučno stale i sve opozicijske stranke, i to unatoč činjenici što su pojedine, poput kurdske Narodne demokratske stranke (HDP), same izvrgnute državnoj represiji.
Nastavi čitati “Pukotine u “novoj Turskoj”” →
Bivši utjecajni političar Zlatko Lagumdžija oglasio se povodom zadnjih događaja koji po njemu predstavljaju “potpuni krah” za Bosnu i Hercegovinu. Riječ je o izgradnji Pelješkog mosta i uspostavi tzv. Mini Schengena – dogovoru o suradnji tri balkanske države, koji uključuje slobodan protok ljudi, robe, kapitala i usluga.
Gospodin Lagumdžija je u pravu da ova dešavanja Bosnu i Hercegovinu ostavljaju u zapećku europskih i regionalnih inicijativa. Inertnost i nesposobnost tužna su realnost u državi koja nije u stanju nabaviti niti vakcine protiv smrtonosne bolesti, već se oslanja na tuđu dobru volju i milostinju.
Nastavi čitati “Kad govori o BiH kao o tamnom vilajetu, Zlatko Lagumdžija se treba pogledati u ogledalu” →
Na današnji dan prije dvadeset godina (30.7.2001.) objavljen je iznimno utjecajan album Is This It grupe The Strokes.
Grupa je inspirirala cijelu jednu generaciju da “nabavi gitare i ugura se u uske traperice”, a album je postao “katalizator nove rock revolucije”. Osim toga, New York je opet postao cool, uz dužno poštovanje hip-hopperima iz toga grada koji su dominirali devedesetih i dvijetisućitih (npr. Jay-Z).
Sirovi, nepretenciozno producirani album (snimljen jako brzo u jednom podrumskom studiju na Manhattanu) samo je pojačao dojam impresivnog sviračkog umjeća i istaknuo kvalitet pjesama.
Blago onima koji album nisu slušali pa im ovo može biti prvi put.
Nastavi čitati “Is This It – možda i najutjecajniji album u zadnjih dvadeset godina” →
Usred brojnih i ogromnih problema širom svijeta, kriza u Libanonu dobila je relativno malo pozornosti. Ovo je ozbiljan previd. Nije nemoguće da Libanon uskoro postane propala država, poput Libije ili Jemena. To bi bila katastrofa prije svega za libanonski narod ali, kako pokazuje nedavna povijest, i za regiju, te za Europu.
Nastavi čitati “Kriza u Libanonu mogla bi imati regionalne i međunarodne posljedice” →
Jedan od najsigurnijih načina da uopće ne vidite Dubrovnik je da dolazite ljeti; važan odnos između figure čovjeka i arhitekture Grada poremećen je. Hrpa prolaznika zaklanja vam pogled na pojedinca i na zgrade, na prozore, vrata. Njihova otvorena usta, volti njihovih očala za sunce, njihova gola ramena… Sve je to onaj višak koji prikriva suštinu prostora koji je Dubrovnik. To je onaj, najzlorabljeniji klik-klak pogled sa istočne strane: svedeni otvori Gradske kafane, nekadašnjeg Arsenala, srezane kamene pačetvorine ribarnice iz austrijskog vremena i zbijeni volti Kapetanije. Među njima gotovo se ne primjećuju prava vrata gradska, ona što vodi prema Sponzi i ona prema Gospi. Izmiče čist kubizam masa zidina, onaj kubistički skut grada od sjevernog brida Gradske kafane do Revelina i mase istočnog mosta.
Nastavi čitati “Pogledaj, Dubrovnik!” →
