Da li si završio fakultet? (ne kao pitanje o nivou tvog obrazovanja, već upućeno od strane osobe koja nekako – nisi je obavijestio o tome – zna da si ga upisao, pa se radoznalo zanima da… Više
Obala sigurnog svijeta
Spekulativne vježbe (II)
Spekulativne vježbe (I)
Sam Hegel bio je kao mislilac svjestan da na mjesto povijesnih formacija koje s razlogom propadaju ne dolaze odmah, a naročito ne kao već dovršene, one koje će s razlogom opstati. Kao privatno lice, međutim, on pokazuje nestrpljenje neobično za onoga ko je filozofski zahvatao povijest i insistirao na njezinoj vremenitosti. U oktobru 1819. on piše Georgu Friedrichu Creuzeru: »Ja imam upravo pedeset godina, od toga sam proživio trideset u ovim vremenima stalno punim nemira pa sam se ponadao da je već jednom gotovo sa strahovanjem i nadanjem. Sada moram da gledam kako to neprestano ide dalje i štaviše … uvijek nagore«. A tih trideset godina, to je vrijeme koje je proteklo od 1789, od Francuske revolucije oko koje se, za Hegela, »sabiru sva određenja filozofije u odnosu na vrijeme« (J. Ritter), ali na koju on nikada nije mogao da gleda »s obale jednog sigurnog svijeta« kao na svršen događaj.
Za generacije koje su 1989. bile zrele i intelektualno formirane, referentni događaj – njihova Francuska revolucija – bio je pad Berlinskog zida. Skoro četrdeset godina kasnije, vremena su puna nemira, vlada globalni strah kod najrazličitijih populacija i slojeva, obale sigurnog svijeta nema na obzoru, i čini se da sve ide nagore. No samo privatnim licima dopušteno je da osjećaju razočaranost, dok mislioci koji razvijaju teorije o sadašnjem povijesnom trenutku i nastoje da naslute neposrednu budućnost ne bi smjeli imati afektivan odnos prema predmetu svoga promišljanja. Ako su njihovi doprinosi ipak obilježeni moralnim negodovanjem zbog politike svjetskih sila, i ako su neki od njih ogorčeni »liberalnom demokratijom« koja navodno nije ispunila svoja obećanja (i njihova očekivanja), to je stoga što kao mjernu jedinicu povijesnih procesa uzimaju svoj životni vijek. To je iluzija koju treba razbiti: život naše generacije je tek jedan trenutak u povijesti, i mi neki drukčiji svijet nećemo dočekati, a vjerovatno ni naša djeca. Što ne znači da treba da odustanemo od aktivnog angažmana na mijenjanju sadašnjeg stanja.
Nastavi čitati “Obala sigurnog svijeta”
Više od polovice zdravstvenih informacija i savjeta na TikToku je zavaravajuće
Društvene mreže sve više postaju platforme za širenje neprovjerenih zdravstvenih informacija i dezinformacija, a kako je pokazalo novo istraživanje, u tome sudjeluju i influenceri.
Najčešće se radi o promociji raznih pripravaka, ali i lijekova koji pomažu za razne zdravstvene probleme, od migrena do mršavljenja, a puni su dezinformacija.
Znanstvenici sa Sveučilišta u Beču, Sveučilišta Colorado Boulder i Dartmouth Collegea otkrili su da sve više influencera promovira lijekove koji se inače mogu dobiti samo uz recept liječnika, no ono što još više brine je da su te promocije pune zavaravajućih ili netočnih savjeta i etički problematičnih marketinških praksi. Istraživanje pokazuje i rupe u regulatornim nadzorima ovakvog sadržaja, a sve se to održava na javno zdravlje.
Nastavi čitati “Više od polovice zdravstvenih informacija i savjeta na TikToku je zavaravajuće”
Bella Ciao, Zmajevi napadaju Ameriku
I dok geopolitički (polu)svijet marljivo radi na globalnom haosu, na nekom parčetu planete, na dalekoj periferiji Evrope, u središtu brdovitog i nepredvidivog poluostrva Balkan, neki fudbalski mladobosanci pucaju svojim protivnicima iz Italije penaltik-projektile koje ne može zaustaviti niti jedan proturaketni štit, pa ni živi vratar Donnarumma. Ti fudbalski novi klinci su u noći s 31. marta na 1. april sa Bilinog Polja u Rim ispratili neke nove Azzurre, reprezentaciju čiji su fudbalski preci nekada bili veliki i moćni, nogometna imperija i fudbalska velesila takorekući.
Mnogo mi se, dakle, dopadaju ti mladobosanski „krivovjerci“ s Bilnog Polja što u nogama drže loptu, a među nogama ogroman simbol hrabrosti. E upravo je taj simbol hrabrosti, nalazio se on među nogama, u grudima ili u glavi kao centralnoj jedinici našeg kognitivnog sistema i svijesti, ono što nedostaje ovoj naciji bosanskohercegovačkoj (šta god pod tim pojmom podrazumijevali), naročito onim njenim pojedincima koji posjeduju etičke, a ne etničke, kvalitete i vrijednosti.
Nastavi čitati “Bella Ciao, Zmajevi napadaju Ameriku”
Opasno proljeće za Ukrajinu: podrška Europe važnija je nego ikad
Nakon sastanka s ministrima vanjskih poslova Europske unije ovog tjedna, Volodimir Zelenski izrazio je ogorčenje zbog kontinuiranog blokiranja zajma EU-a Kijevu od 90 milijardi eura od strane mađarskog premijera Viktora Orbána. Američka financijska potpora Ukrajini presušila je u mandatu Donalda Trumpa, pa je novac očajnički potreban. No, kako je gospodin Zelenski gorko primijetio, to se odgađa „jer jedna osoba u Europi stoji protiv cijele Europe samo kako bi udovoljila Moskvi“.
Orbán zaostaje u anketama pred izbore 12. travnja, pa udvostručuje mobilizaciju svoje nacionalističke baze poticanjem anti-ukrajinskog i anti-EU raspoloženja. I dalje se pojavljuju optužbe (koje on odbacuje) da je mađarski ministar vanjskih poslova Péter Szijjártó surađivao sa svojim ruskim kolegom Sergejem Lavrovom kako bi potkopao europsko donošenje odluka tijekom rata.
Nastavi čitati “Opasno proljeće za Ukrajinu: podrška Europe važnija je nego ikad”
Sve je prolazno sem Dejtona i Čovića: bacanjem trojke niz vodu HDZ BiH i SDA obnavljaju staru ljubav, Komšić pokušava da ušićari
Stara ljubav zaborava nema, a u političkom životu države Bosne i Hercegovine nema starije ljubavi od koalicijskog braka između HDZ BIH i SDA.
Otkako su početkom 1990-ih svezale zastave u svoju prvu koaliciju, u kojoj je treći partner bila Srpska demokratska stranka (SDS) Radovana Karadžića, SDA i HDZ su kao višedesetljetna vlast doista postigli niz stvari za pamćenje.
POVRATAK STAROJ LJUBAVI
Prvo su razmontirali Socijalističku Republiku Bosnu i Hercegovinu, pa onda i Republiku Bosnu i Hercegovinu. Potom su rat iskoristili za profiterstvo i masovnu pljačku društvenog vlasništva, što se kroz sumnjive privatizacije nastavilo i nakon rata. Javna preduzeća su pretvorili u stranačke feude, javnu upravu su napunili poslušnim, ali ne nužno i kompetentnim kadrovima, ispraznili su BiH od stanovništva, kao i učinili sve da onemoguće prirodni prirast.
Osiromašili su narod i uništili veći dio industrije, te nadgledali retradicionalizaciju cijelog društva i poništili niz uspjeha socijalističke emancipacije. Jednostavnije rečeno, dugogodišnja vlast SDA-HDZnas je sve učinila zaostalijima i primitivnijima.
To je, između ostaloga, i zato jer su nastavili i nakon rata istu nacionalističku politiku koja je do rata i dovela, prebacivši okršaje u domenu verbalnog, čime su – ne samo oni (naravno, Milorada Dodika ni Demokratsku frontu tu ne smijemo zaboraviti) potpuno zagadili javni diskurs u društvu.
Nastavi čitati “Sve je prolazno sem Dejtona i Čovića: bacanjem trojke niz vodu HDZ BiH i SDA obnavljaju staru ljubav, Komšić pokušava da ušićari”
Nasljeđe Jürgena Habermasa: filozofska podrška za neliberalna vremena
U svojim poznim godinama Jürgen Habermas ponekad je opisivan kao „posljednji Europljanin“, što se odnosilo na njegovu strastvenu predanost idealima Europske unije (iako ne uvijek i njezinoj modernoj stvarnosti). Veliki njemački filozof bio je i posljednji preživjeli primjer generacije poslijeratnih intelektualaca koje je oblikovalo iskustvo Drugog svjetskog rata. Poput Jean-Paula Sartrea u Francuskoj, Habermas se osjećao kao kod kuće na javnom trgu kao i u seminarskoj dvorani, raspravljajući o budućnosti kontinenta koji je trebalo obnoviti etički i fizički.
U ovom novom dobu nerazuma, gdje se gruba upotreba moći eksplicitno cijeni više od snage moralnog argumenta, gubitak bilo koje takve figure razlog je za tugu. Habermasova smrt u dobi od 96 godina, dok SAD i Izrael vode ilegalni rat po vlastitom izboru, i dok je krajnja desnica u usponu u Francuskoj i Njemačkoj, posebno je dirljiva. Kao dječak Habermas je bio član Hitlerove mladeži, a potom se kao svojim životnim pozivom posvetio filozofskom utemeljenju demokratskih vrijednosti koje su sada ponovno ugrožene.
Nastavi čitati “Nasljeđe Jürgena Habermasa: filozofska podrška za neliberalna vremena”
Enver Kazaz: Bodlja u srcu planete
Sedam pjesama iz nove knjige
Od augusta prošle godine ovdje su se redovito pojavljivale nove pjesme Envera Kazaza. Moglo se vidjeti da je po srijedi još jedan karakterističan kazazovski pjesnički tour de force – nastojanje da se jedno snažno stanje duha nepopustljivo istraži, iscrpi, obuhvati i poetski izrazi u svim svojim modulacijama. Sad je sve to uobličeno u rukopis knjige naslova Bodlja u srcu planete, stilski i motivacijski tako koherentne i dramaturški smislene, da poprima neke značajke romaneskne strukture.
S ovom knjigom, više nego ikada ranije, biva jasno: i u životnom stavu i u književnosti Enver Kazaz je temeljno – neoromanticist. Ne po (književnom) izboru, nego po najdubljoj vokaciji bića, po autentičnom, rusoovski neprevarljivom osjećaju jedinstva sa svijetom, stvorenim i nestvorenim. Odatle u ovoj poeziji dramatičnost; ono antitetično klatno između lirizma i aktivizma, kozmizma i zemaljskoga konkretizma, između ljubavi za svijet i negacije svijeta, gorčine i blagosti, pobune i melankolije. A sve to ovjereno snažnim pečatom ličnoga doživljaja i pjesničkoga izraza. (I. Lovrenović)
Nastavi čitati “Enver Kazaz: Bodlja u srcu planete”
Izbor novog iranskog ajatolaha je signal da se ova država ne namjerava pokoravati
Iran ima novog vrhovnog vođu. To je ajatolah Mojtaba Hamenei, 56-godišnjak kojeg je “imenovalo vrhovnim vođom Vijeće stručnjaka, nakon što je on godinama stvarao bliske veze s elitnom Revolucionarnom gardom i gradio utjecaj u klerikalnom establišmentu”.
The Observer piše da se malo toga zna o sinu ajatolaha Alija Hameneija, osim da ima podršku moćne Revolucionarne garde (IRGC), koju je stekao tijekom godina rada u očevom uredu. Njegovi javni nastupi bili su ograničeni na kratke prikaze na godišnjim skupovima. Ali Alfoneh iz Instituta arapskih zaljevskih država istaknuo je da mlađi Hamnei nikada nije dao intervju i da „većina Iranaca nikada nije čula njegov glas“. Ali Vaez iz Međunarodne krizne skupine opisuje ga kao nekoga tko „djeluje iz sjene“.
Nastavi čitati “Izbor novog iranskog ajatolaha je signal da se ova država ne namjerava pokoravati”
Rat između SAD-a i Irana podijelio je Europu i ostavio Španjolsku u kritičnom položaju
Posljedice zajedničke američko-izraelske operacije protiv Irana, koja je započela 28. veljače, osjetit će se globalno na načine koje još ne možemo predvidjeti. Financijska tržišta negativno reagiraju na ofenzivu, a cijena sirove nafte porasla je za 25% od početka napada.
Iran je također najavio da će zatvoriti Hormuški tjesnac. Ako blokada bude učinkovita i dugotrajna, svijet će se u bliskoj budućnosti suočiti s vrlo turbulentnim ekonomskim izgledima. Europa neće biti pošteđena.
Mnoge zemlje Bliskog istoka već su bile meta iranske odmazde. Dio teritorija EU također je u dometu iranskih projektila. Britanska vojna baza na Cipru bombardirana je u napadu dronom 1. ožujka.
S obzirom na prisutnost američkih vojnih snaga u jugoistočnoj Europi, koje su raspoređene radi odvraćanja Rusije u sklopu NATO operacija, ne može se isključiti mogućnost napada Irana na europski teritorij. To bi moglo dovesti do aktiviranja članka 5 Sjevernoatlantskog ugovora – što se još nije dogodilo – i posljedičnog uključivanja NATO saveza u rat.
Nastavi čitati “Rat između SAD-a i Irana podijelio je Europu i ostavio Španjolsku u kritičnom položaju”
Neću šutjeti o ovom ciničnom ratu
Avraham Burg, bivši predsjednik izraelskog Knesseta, napisao je članak za britanski The Observer o ratu koji ovih dana gledamo na svojim ekranima.
Opet avioni na nebu, sirene, borbeni komentatori u studijima, mnoštvo klišeja opasnih za zdravlje i Churchillovski govori koji lebde zrakom. Velika većina Izraelaca podržava ovaj rat, iako smo prije samo nekoliko mjeseci već apsolutno “pobijedili” u tom ratu. A ja? Još jednom, ja sam protiv toga. Protivim se ovom ratu. Znam tko je ispleo mrežu u koju je uhvaćen predsjednik Trump. Razumijem te cinične i zlonamjerne motive i znam da ni on ni njegov prijatelj u Washingtonu nemaju ni najmanju ideju što žele da se ovdje dogodi dan poslije. Kako onda netko može ovo podržati?
Nastavi čitati “Neću šutjeti o ovom ciničnom ratu”
Apel iz Njemačke za opstanak Nacionalne i univerzitetske biblioteke Bosne i Hercegovine
Priopćenje “Arbeitsgemeinschaft der Bibliotheken und Dokumentationsstellen der Ost-, Ostmittel- und Südosteuropaforschung (ABDOS) e.V.” (Radnog kruga biblioteka i dokumentacijskih centara s fokusom na istočnu Europu) o situaciji Nacionalne i univerzitetske biblioteke Bosne i Hercegovine (NUBBiH)
Izuzetno teška situacija s kojom se Nacionalna i univerzitetska biblioteka Bosne i Hercegovine (NUBBiH) suočava već desetljećima, proteklih se mjeseci dodatno pogoršala i to do te mjere da je u pitanje dovedena ne samo njena osnovna funkcionalnost, nego joj čak prijeti i zatvaranje.
Nastavi čitati “Apel iz Njemačke za opstanak Nacionalne i univerzitetske biblioteke Bosne i Hercegovine”
Može li umjetna inteligencija zaista promijeniti živote globalne većine nabolje?
Mnogo je tinte već proliveno o tome kako bi umjetna inteligencija (UI) mogla utjecati na svjetsko gospodarstvo. Prema nedavnom izvješću agencije UN-a za trgovinu i razvoj (UNCTAD), vrijednost globalnog tržišta umjetne inteligencije mogla bi do 2033. dosegnuti 4,8 bilijuna američkih dolara. Pobornicima UI-ja ova procjena potvrđuje da će tehnologija donijeti boljitak svim zemljama. Međutim, spomenuta organizacija donijela je drugačiji zaključak, ističući da će od rasta ovog sektora ponajprije profitirati globalni sjever. Brojne prepreke, od neadekvatne tehničke infrastrukture do manjka obrazovnih prilika, sprječavaju zemlje globalne većine u iskorištavanju prednosti revolucije koju donosi UI. Iza velike pompe krije se stvarnost u kojoj bi se taj jaz mogao dodatno produbiti. Vrijedi razmotriti na koje bi načine umjetna inteligencija mogla podijeliti svijet na privilegirane i zakinute.
Na mikro razini, primjena umjetne inteligencije u raznim industrijskim sektorima predstavlja ozbiljan problem radnicima u zemljama s niskom razinom prihoda. Preciznije, automatizacija ponavljajućih ili rutinskih zadataka mogla bi dovesti do masovnog gubitka radnih mjesta, čime bi se ozbiljno ugrozila egzistencija tisuća ljudi diljem zemalja globalne većine. Izazovi koje UI postavlja pred globalnu većinu ne staju samo na gospodarskim poremećajima. Gledajući širu sliku, mnogi alati umjetne inteligencije koji se danas koriste u javnom prostoru razvijeni su u zemljama globalnog sjevera te odražavaju potrebe i prioritete tek nekolicine odabranih korisnika. Posebno zabrinjava činjenica da su ti sustavi često trenirani na podacima prožetim predrasudama prema globalnoj većini, čime se digitaliziraju stoljetni stereotipi i klišeji. U konačnici, ne poduzmu li se konkretni koraci, procvat umjetne inteligencije mogao bi se pokazati potpunim promašajem za zemlje s ograničenim resursima.
Nastavi čitati “Može li umjetna inteligencija zaista promijeniti živote globalne većine nabolje?”
Legendarni “Paket aranžman” slavi 45. rođendan
Na današnji dan prije 45 godina objavljen je jedan od najboljih i najutjecajnijih albuma u tadašnjoj Jugoslaviji.
Paket aranžman glazbeni je album objavljen 1981. u izdanju Jugotona.
Izvođači su tri beogradske rock grupe: Idoli, Šarlo akrobata i Električni orgazam. Smatra se jednim od najboljih i najznačajnijih albuma tadašnje YU rock scene čime je započeo novi val.
Nemamo namjeru pisati ono što je već napisano, a dobro je napisano dosta toga (recimo OVDJE, i OVDJE). Želimo podsjetiti na jednu važnu kulturnu činjenicu, kojoj se vrijedi vraćati, redovito.
Nastavi čitati “Legendarni “Paket aranžman” slavi 45. rođendan”
Zahvaljujući reakciji suda i policije: Protesti se odvijaju bez nasilja, opozicija razočarana zbog ostavke Vlade KS
SDA je posljednja koja može da bilo što spočitava trenutnoj vlasti, s obzirom koliko dugo su sami vladali Kantonom, u kojoj je GRAS bio jedan od bastiona ove stranke, čiji rukovodioci su godinama sistematski uništavali i pljačkali ovo preduzeće, a zauzvrat su obezbjeđivali finansiranje stranke i zapošljavanje njima podobnih.
Može izgledati paradoksalno, no ostavci premijera sarajevskog kantona Nihada Uka ponajmanje su se obradovali u Stranci demokratske akcije. Njihov narativ da je ovoj vladi važnija fotelja od brige za sigurnost građana tako je postao deplasiran.
SDA ne odgovara da ostavka bude čin vlasti. Planirali su kompromotovati proteste, pokrenute iz dobrih namjera.
Nastavi čitati “Zahvaljujući reakciji suda i policije: Protesti se odvijaju bez nasilja, opozicija razočarana zbog ostavke Vlade KS”
Da, sukob civilizacija
Spekulativne vježbe (I)
I u ranijim vremenima mislioci su nastojali da anticipiraju budućnost čovječanstva u cjelini ili barem neke njene aspekte (npr. kraljevstvo Božje na zemlji, besklasno društvo itd.), i da predvide neposredne faze kroz koje će svijet navodno proći, ali ta proročka djelatnost naročito se razvila u drugoj polovini proteklog stoljeća.
Neka od predviđanja su se ostvarila, naprimjer ono koje dugujemo Marshallu McLuhanu, koji je sredinom 1960-ih skovao pojam »globalnog sela« u koje se svijet pretvara zahvaljujući elektronskim medijima, prije svega televiziji (a to možemo, s boljim razlozima, proširiti na internet). Još jedno obistinjeno predviđanje, danas zaboravljeno, sažeto je u naslovu knjige francuskog esejista i diplomata Alaina Peyrefittea Kad se Kina probudi… svijet će zadrhtati, što se na francuskom još i rimuje: Quand la Chine s’éveillera… le monde tremblera (1973).
Nastavi čitati “Da, sukob civilizacija”
digitalnademokracija.com 