Autor: Digitalna demokracija

Album ‘Blue’ legendarne Joni Mitchell slavi 55. godišnjicu

Published on by Digitalna demokracijaKomentiraj

Blue je četvrti studijski album kanadske kantautorice Joni Mitchell, objavljen 22. lipnja 1971. za Reprise Records. Album je napisala i producirala Mitchell, a snimljen je 1971. u A&M Studios u Hollywoodu u Kaliforniji. Nastao neposredno nakon prekida s Grahamom Nashom i tijekom intenzivne veze s Jamesom Taylorom, album Blue istražuje različite aspekte odnosa, od ljubavi u pjesmi “A Case of You” do nesigurnosti u pjesmi “This Flight Tonight”. Pjesme sadrže jednostavnu pratnju na klaviru, gitari i apalačkom dulcimeru. Album je dosegao 3. mjesto u Velikoj Britaniji, 9. mjesto na kanadskoj RPM Albums Chart i 15. mjesto na Billboard 200.

Retrospektivno gledano, Blue se od strane glazbenih kritičara smatra jednim od najvećih albuma svih vremena; kohezija njenih tekstova, kompozicija i vokala česta su područja pohvale. U siječnju 2000. godine, The New York Times je odabrao Blue kao jedan od 25 albuma koji predstavljaju “prekretnice i vrhunce u popularnoj glazbi 20. stoljeća”. Godine 2020., Blue je ocijenjen kao treći najveći album svih vremena na Rolling Stoneovoj listi “500 najvećih albuma svih vremena”, što je najviši plasman ženske izvođačice.Također je izglasan za 24. mjesto u trećem izdanju Colin Larkinove liste 1000 najboljih albuma svih vremena (2000.). U srpnju 2017., NPR je odabrao Blue kao najveći album svih vremena koji je napravila žena.

Nastavi čitati “Album ‘Blue’ legendarne Joni Mitchell slavi 55. godišnjicu” →

Barbarez i problem veznog reda

Published on by Digitalna demokracijaKomentiraj

Protiv Kanade reprezentacija Bosne i Hercegovine je imala vodstvo 1 – 0, i pri tom rezultatu je njen napadač izašao sam ispred golmana. Šta god neko mislio o postavci i odlukama Sergeja Barbareza, one su dovele njegovu ekipu u najbolju moguću poziciju za pobjedu; nijedan drugi trener, uključujući najveće, teško da bi mogao više, protiv ovakvog, nimalo naivnog, domaćina, na otvaranju Mundijala (protivnici Meksika i SAD su poslužili samo da golovima u svojoj mreži uveličaju feštu na otvaranju).

Reći da Barbarez radi dobar posao bilo bi podcjenjivanje njegovih rezultata. Za mene je već sad naš najbolji selektor; bojim se da bi mogli dugo zazivati ona dobra “Sergejeva vremena” u godinama nakon što – nadam se što kasnije – ipak ode sa selektorske klupe. Uživajmo dok ova dobra vremena – što ovaj period reprezentacije jeste – traju.

Nastavi čitati “Barbarez i problem veznog reda” →

Je li demokracija moguća bez izbora? Je li lutrija potencijalno bolje rješenje?

Published on by Digitalna demokracijaKomentiraj

Za većinu ljudi, izbori su sinonim za demokraciju. Međutim, između 508. i 322. pr. Kr., Atenjani su favorizirali sustav lutrije poznat kao ‘ždrijeb’. Uglavnom su vjerovali da je pravedniji, reprezentativniji i osjetljiviji na javni interes od izbora, na koje često utječe novac i koji mogu potaknuti destruktivnu političku polarizaciju. U ovoj animaciji, Michael Vazquez, zamjenik direktora Parrovog centra za etiku na Sveučilištu Sjeverne Karoline u Chapel Hillu, analizira i potencijal sustava temeljenih na lutriji i njihova ograničenja. Posebno ističe ažurirani sustav lutrije koji je osmislio američki filozof Alex Guerrero, a osmišljen je kako bi se riješili nedostaci ranijih modela i neki od najhitnijih problema u suvremenoj izbornoj politici.

Napomena: na videu treba postaviti titlove na svoj jezik na opciji “Auto-translate”.

Nastavi čitati “Je li demokracija moguća bez izbora? Je li lutrija potencijalno bolje rješenje?” →

Nova pitanja za Dragana Čovića, ako bi se usudio odgovoriti na njih

Published on by Digitalna demokracijaKomentiraj

Dragan Čović, vječni lider HDZ BiH, već dvadesetak godina odgovara na slična ili ista pitanja na sličan ili isti način. Smireno, jer ne govori ništa bitno. Obilje floskula, par fraza da dotaknu domoljubni nerv glasačkog tijela, i to je zapravo sve. U tome je, treba priznati, vješt.

Nikako da se suoči s upornim novinarem i ozbiljnim pitanjima. Prije par godina objavili smo tekst s nekoliko pitanja za Čovića; ništa slično nije bilo ni u primislima ovdašnjih medija. Možda je strah obostran, da ne budu svi na gubitku.

Ovih dana pojavila su se nova pitanja, izrečena dosta direktno i narodski, napokon na tragu onoga što smo i mi pitali. Kadidat opozicijskih hrvatskih stranaka za Predsjedništvo BiH objavio je status za koji mislimo da ga vrijedi prenijeti, zbog pitanja koja izgleda nitko iz pristojnih medija nema priliku ili ne smije postaviti.

Nastavi čitati “Nova pitanja za Dragana Čovića, ako bi se usudio odgovoriti na njih” →

Tarik Haverić: Povratak moći

Published on by Digitalna demokracijaKomentiraj

Spekulativne vježbe (IV)
Spekulativne vježbe (III)
Spekulativne vježbe (II)
Spekulativne vježbe (I)

Naslov ove spekulativne vježbe ne najavljuje povratak moći u društveno-političke odnose, gdje ona nikad nije ni prestala da bude najvažniji činilac, već u društveno-političku analizu, gdje je odavno zapostavljena. Taj obrat je još jedna zasluga Donalda Trumpa i političke prakse čiji je simbol preko noći postao. Početkom ove godine, gostovanje Trumpovog najbližeg saradnika Stephena Millera na kanalu CNN izazvalo je dvodnevno zgražanje u jednom dijelu svijeta i američke javnosti, da bi odmah bilo potisnuto novim zgražanjima i palo u zaborav. Odgovarajući na pitanje Jakea Tappera o akciji u Venezueli, Miller je – pravdajući američko »preuzimanje« te zemlje – izjavio da »živimo u stvarnom svijetu, kojim upravlja snaga, kojim upravlja sila, kojim upravlja moć. To su gvozdeni zakoni svijeta koji postoje od pamtivijeka«.

Miller u osnovi nije rekao ništa novo, osim što je upotrijebio izraze »snaga« (strength), »sila« (force) i »moć« (power) kao sinonime, tri jezičke oznake za isti koncept. U poslu kojim se bavi na način na koji se bavi, neko razlikovanje nije mu ni potrebno. Razlike ipak postoje, i ovu spekulativnu vježbu započinjem ukazujući na njih.

Nastavi čitati “Tarik Haverić: Povratak moći” →

Hajka na Sabinu Ćudić: Od izjave u Vijećnici do prijetnji ubistvom

Published on by Digitalna demokracijaKomentiraj

Ima li predsjednica Naše stranke Sabina Ćudić pravo na svoje mišljenje i slobodu izražavanja? Uz napomenu da je Sabina Ćudić u ovom pitanju samo paradigmatski primjer, s obzirom da se našla na meti najnovije orkestrirane hajke koju su organizirale tzv. “probosanske snage” po već dugo uhodanom obrascu koji je odavno uništio javni diskurs u glavnom gradu BiH.

Pitanje se, zapravo, odnosi na sve ljude koje žive u Sarajevu, pa i u Bosni i Hercegovini, na svakoga tko u svojoj sredini misli i govori nešto što iole odstupa od onoga što je dominantna i često pritiskom raznih vrsta nametnuta istina.

Nastavi čitati “Hajka na Sabinu Ćudić: Od izjave u Vijećnici do prijetnji ubistvom” →

Što pokreće proruske pristaše u Europi i njihove stavove o rusko-ukrajinskom sukobu?

Published on by Digitalna demokracijaKomentiraj

Ruska invazija na Ukrajinu u veljači 2022. izazvala je najznačajniji vojni sukob u europskoj povijesti nakon Drugog svjetskog rata. Dok je europsko javno mnijenje pretežno proukrajinsko, značajni segmenti europskog stanovništva zauzimaju ambivalentne ili čak otvoreno proruske stavove. Budući da je javna podrška ključna za pružanje vojne i financijske pomoći Ukrajini, željeli smo razumjeti zašto neki Europljani simpatiziraju agresora.

Naša studija ukazuje da prokremljski stavovi mogu dolaziti iz četiri glavna izvora:

  • Ekonomski interesi
  • Ideologija
  • Stranačko svrstavanje
  • Dezinformacija

Analizirali smo podatke iz dvaju akademskih istraživanja s kraja 2023. godine, koja su obuhvatila gotovo 30 000 ispitanika u osamnaest europskih zemalja.

Nastavi čitati “Što pokreće proruske pristaše u Europi i njihove stavove o rusko-ukrajinskom sukobu?” →

Tarik Haverić: Nagovor, ba!

Published on by Digitalna demokracijaKomentiraj

Nije dugo trajala moja riješenost da nakon izlaska Bošnjaštva kao promašenog projekta prestanem da se autorski bavim Bosnom, Bošnjacima, Bosancima i muslimanima i da se okrenem temama koje predstavljaju veći intelektualni izazov. Život je nepredvidiv, makar samo zbog neizmjernih kapaciteta bosanskog muslimanskog subjekta da ustraje u samozavaravanju i samozaglupljivanju.

Volio bih da je Mustafa Cerić svoj tekst »Narod koji oplakuje ‘zlatna vremena’ sam potkopava svoju budućnost« objavio kojih pet-šest mjeseci ranije – u poglavlju »Glupost, individualna i kolektivna« dobio bi počasno mjesto. Ovako, ostaje mu da čeka prošireno izdanje.

Nastavi čitati “Tarik Haverić: Nagovor, ba!” →

Otto Sendtner: tužan dan do kraja života

Published on by Digitalna demokracijaKomentiraj

Otto Sendtner (1813 – 1859) bio je bavarski botaničar, koji je godine 1847. s potporom Bavarske kraljevske akademije poduzeo znanstvenoistraživačko putovanje po Bosni. Detaljan opis Sendtnerova putovanja i istraživanja pod naslovom Reise nach Bosnien. Von einem botanischen Reisenden, objavljivan je  u časopisu Das Ausland. Ein Tagblatt fur Kunde des geistigen und sittlichen Lebens der Volke (München) u nastavcima od 26. siječnja do 29. kolovoza 1848.

Sa Sendtnerovim putopisom i s biografijom ovoga znanstvenika davno je našu javnost iscrpno upoznao dr. Jozo Džambo u svojim člancima Bavarski botaničar Otto Sendtner u Bosni 1847. godine[1] i „Niki botanik dojde iz Nimačke“. Bavarski botaničar Otto Sendtner i njegov boravak u Travniku 1847. godine.[2] (Vidi i ovdje: https://www.ivanlovrenovic.com/clanci/bosna-argentina/jozo-dzambo-niki-botanik-dojde-iz-nimacke-eseji-ii-). Oba ta članka uvrštena su i u velebnu knjigu Joze Džambe O staroj Bosni u riječi i slici. Književno-povijesni pogledi (Synopsis, Sarajevo-Zagreb 2022).

Nastavi čitati “Otto Sendtner: tužan dan do kraja života” →

Početak mandata Pétera Magyara dobar je znak za Mađarsku i za Europu

Published on by Digitalna demokracijaKomentiraj

Transformativni utjecaj povijesne izborne pobjede Pétera Magyara nad Viktorom Orbánom već se osjeća u Bruxellesu. U ponedjeljak, dva dana nakon što je gospodin Magyar položio prisegu kao novi mađarski premijer, nova proeuropska vlada ukinula je veto koji je više od godinu dana sprječavao EU da nametne sankcije nasilnim izraelskim doseljenicima. To je uslijedilo nakon sličnog pomaka u vezi s dugo odgađanim zajmom Ukrajini od 78 milijardi funti, koji je Orbán također blokirao. U kritičnom geopolitičkom trenutku, kraj jedne ere u Budimpešti oslobađa EU da djeluje u obrani svojih interesa i vrijednosti.

Nastavi čitati “Početak mandata Pétera Magyara dobar je znak za Mađarsku i za Europu” →

Hantavirus nije nuspojava cjepiva protiv Covida-19

Published on by Digitalna demokracijaKomentiraj

Panika i dezinformacije, ruku pod ruku, krenule su nakon što je na ekspedicijskom kruzeru MV Hondius zabilježeno više slučajeva zaraze virusom i nekoliko smrtnih ishoda. Ništa neobično s obzirom na to da se svijet tek nedavno oporavio od pandemije koronavirusa, čije posljedice – zdravstvene, ekonomske i društvene – osjetimo i danas.

Netočne i znanstveno nedokazane tvrdnje koje protivnici cijepljenja šire još od pandemije koronavirusa sada su podloga za nove teorije. Među njima je i ona da su hantavirusi prisutni u Covid-19 cjepivima.

Nastavi čitati “Hantavirus nije nuspojava cjepiva protiv Covida-19” →

Zašto je slušanje najvažnija demokratska vještina digitalnog doba

Published on by Digitalna demokracijaKomentiraj

U tipičnom razgovoru nije teško osjetiti kada vas netko prestne slušati. Njihova pažnja se pomjeri, odgovor stiže prebrzo ili im pogled luta prema ekranu koji ih čeka u blizini. Razmjena se nastavlja, ali nešto bitno već je izgubljeno. Mi razgovaramo više nego ikada na različitim platformama, uređajima i digitalnim prostorima. Ali, slušamo li zapravo jedni druge?

Javna rasprava danas se obično fokusira na govor. Pitanja poput tko može govoriti, što treba regulirati i je li sloboda izražavanja ugrožena, dominiraju raspravama o digitalnom životu. To su nesumnjivo važna pitanja, ali ona počivaju na pretpostavci koju rijetko  ispitujemo: da je biti saslušan prirodna posljedica govora.

Stari Atenjani su shvaćali da demokratski govor zahtijeva dvije stvari u jednakoj mjeri: pravo na govor i hrabrost da se govori istina. Ali oba ova ideala ovise o prisutnosti nečega o čemu su Atenjani rijetko eksplicitno raspravljali, jer se na agori to jednostavno pretpostavljalo: publika koja je premna istinski primiti ono što je rečeno. Govor i slušanje nisu suparnički problemi. To su dvije strane iste građanske prakse, i ne možete braniti jedno bez obraćanja pažnje na drugo.

Danas ulažemo ogromnu energiju u zaštitu i proširenje prava govora, a mnogo manje pažnje posvetili smo onome što se događa s druge strane, među onima koji slušaju.

Nastavi čitati “Zašto je slušanje najvažnija demokratska vještina digitalnog doba” →

“Coolcation”: zašto će se ljudi ovog ljeta kloniti sunca

Published on by Digitalna demokracijaKomentiraj

Planiranje ljetnog odmora u Europi počinje uključivati sve veći fokus na izbjegavanje visokih temperatura. Destinacije poput grčkih otoka i južne Italije tradicionalno su se oslanjale na topla, stabilna ljeta kako bi privukle turiste. Međutim, suočile su se s ekstremnim temperaturama koje su uzrokovale masovne evakuacije, šumske požare i ugrozile živote posljednjih ljeta.

Čak i bez takvih uvjeta, visoke temperature mijenjaju iskustvo ljetnog odmora. Turisti su često više izloženi riziku od vrućine nego domaće stanovništvo. To je zato što provode dulje vrijeme na otvorenom, sudjeluju u sportovima na otvorenom i nalaze se u nepoznatom okruženju, a obično ne znaju gdje pronaći hlad ili lokalnu zdravstvenu skrb. Unatoč toj povećanoj izloženosti, ranjivost turista na ekstremne vrućine ostaje relativno nedovoljno istražena.

Nastavi čitati ““Coolcation”: zašto će se ljudi ovog ljeta kloniti sunca” →

 Što Europska unija može naučiti iz raspada Jugoslavije?

Published on by Digitalna demokracijaKomentiraj

Europski liberalni forum objavio je tekst o temama i kontekstu raspada Jugoslavije, iz kojih bi Europska unija mogla naučiti važne lekcije.

Uvod: Zašto je ova usporedba danas važna

Usporedbe između Europske unije i bivše Socijalističke Federativne Republike Jugoslavije često se odbacuju kao obmanjujuće ili provokativne. EU je dobrovoljna, demokratska i ekonomski napredna unija, dok je Jugoslavija bila jednopartijska država sa socijalističkim ekonomskim sustavom. Ipak, vrijednost usporedbe ne leži u ideologiji, već u institucionalnoj logici. Oba projekta nastojala su integrirati raznolika društva, nejednake razine razvoja i suprotstavljene interese u jedinstveni politički i ekonomski okvir.

Raspad Jugoslavije relevantan je jer ilustrira kako neriješene ekonomske i institucionalne slabosti, kada se predugo ignoriraju, ne ostaju tehnički problemi. One neizbježno postaju politički, a na kraju i sigurnosni problemi. Europska unija se sada suočava s ovakvom vrstom sistemskog stresa prvi put od svog stvaranja.

Ekonomska integracija može poslužiti ili kao sila kohezije i otpornosti ili, ako je loše osmišljena i politički nepodržana, kao izvor fragmentacije i strateške ranjivosti. Iskustvo Jugoslavije pokazuje da se političke unije rijetko raspadaju samo zbog identiteta. One se raspadaju kada materijalni i institucionalni temelji koji opravdavaju njihovo postojanje počnu erodirati.

Nastavi čitati ” Što Europska unija može naučiti iz raspada Jugoslavije?” →

»Kraj će biti sretan…«

Published on by Digitalna demokracijaKomentiraj

Spekulativne vježbe (III)

Spekulativne vježbe (II)

Spekulativne vježbe (I)

U okvirnoj priči koja povezuje pripovijesti iz Hiljadu i jedne noći, kralj Šahriar otkriva nevjerstvo svoje supruge koju dade smaknuti, pa onda, razočaran u cijeli ženski rod, odluči da se svakoga dana vjenča s jednom djevicom koju će sutradan pogubiti – dotle je išla njegova mizoginija. Trajalo je to neko vrijeme, sve dok se lijepa i mudra Šeherzada, kćerka kraljevog vezira, nije sama ponudila za nezahvalnu ulogu nevjeste za jednokratnu upotrebu, na užas svoga oca. Nastavak je poznat: Šeherzada je svaku večer kralju pričala priče koje bi prekinula na najzanimljivijem mjestu, a ovaj bi – željan da sutra čuje šta je dalje bilo – odgađao pogubljenje. I tako hiljadu i jednu noć… Za to vrijeme Šeherzada je Šahriaru rodila troje djece, a on je na kraju odlučio da je poštedi. Ukratko, happy ending…

Nastavi čitati “»Kraj će biti sretan…«” →