Crna Gora ulazi u drugi krug predsjedničkih izbora. Građani ove zemlje će 2. aprila birati između dva kandidata. Najviše glasova u prvom krugu osvojio je Milo Đukanović, lider DPS-a i aktuelni predsjednik Crne Gore, a odmah iza njega je Jakov Milatović, kandidat Pokreta Evropa sad.
Nastavi čitati “Šta čeka Crnu Goru?” →
Moramo pronaći novi jezik, nove narative, novi svjetonazor i alate za stvaranje riječi kako bismo nadvladali “veliki humanitarni narativ”. Može li tehnologija pomoći?
Mnogi od nas čuli su u zadnjih mjesec dana za ChatGPT, s funkcijama “poput Matrixa”. ChatGPT pokreće vještačka inteligencija (AI), što građane uznemiruje, šokira i drži u još nekoliko drugih emocionalnih stanja, od straha do entuzijazma.
Nastavi čitati “Korištenje umjetne inteligencije za “dekolonizaciju” jezika” →
Mart je mjesec u kojemu se sve bljeđe i tanje, ali još uvijek, ipak, netko sjeti onoga 19. marta godine 1996, kada je golema šutljiva masa Grbavičana grnula preko mosta Bratstva i jedinstva u oslobođenu i opustošenu Grbavicu. Taj most, i ta ulica po kojoj je dobio ime, nekoliko su godina bili tvrda i krvava granica, od onakvih kakve poznaju tragične povijesti svih berlina, svih belfasta, svih bejruta. Oni, u čije intime se to iskustvo upiše, znaju da je ta granica neizbrisiva.
Zapis Granica uvodni je tekst u knjigu kronika i eseja Katakombe u Varcaru, objavljenu 2008. godine.
Nastavi čitati “Ivan Lovrenović: GRANICA” →
Fala ti Draško Stanivuče mili nedaj šeher svoj pederskoj kamariliNastavi čitati “Balada o Drašku i Harisu” →
SDP BiH se zalaže za prava žena i pravedničkim gnjevom piše najoštrija saopštenja u kojima osuđuje razne incidente u javnosti. Ali ukoliko se radi o članu SDP BiH, naročito kandidatu bliskom vrhu ove stranke, tada je SDP BiH bliži Brankovićevoj interpretaciji zakona, sa primjesama Asima Sarajlića. Tako se i od žena traže materijalni dokazi o pretrpljenim batinama da bi se zaštitio perspektivni kadar.
Nastavi čitati “Plašljive srne iz SDP-a” →
Kada dođete na vlast s obećanjem da ste bolji od onih koje ste pobijedili, pa to i pokažete dosadašnjeim kratkotrajnim djelovanjem na vlasti, onda tako treba nastaviti, a standarde potvrditi i u praksi.
Predsjednik Naroda i pravde Unsko-sanskog kantona Halil Bajramović fizički je napao političara iz druge stranke. Ovakvo ponašanje mora biti apsolutno neprihvatljivo – osim možda ako ste SDA pa vaš ugledni član barata čakijama i uvredama na kojim bi mu čestitali najgori huškači iz devedesetih.
Nastavi čitati “Narod i pravda treba izbaciti Halila Bajramovića iz stranke” →
Prije deset godina kada se papa Franjo prvi put obratio s Trga svetog Petra, primijetio je da je konklava koja ga je izabrala otišla “gotovo na kraj svijeta” kako bi pronašla novog papu. Bila je to samozatajna, ali jasna šala, koja je signalizirala da ovaj argentinski kardinal planira posve različitu vrstu papinstva od svega što je bilo prije. Odabravši skroman život u gostinjskoj kući na rubu Vatikana umjesto u papinskim stanovima Apostolske palače, Franjo se pozicionirao kao neka vrsta pape autsajdera, zagovornika marginalnih, perifernih i isključenih.
Nastavi čitati “Deset godina pape Franje: iznimno važan progresivni glas” →
Jedna od optužbi koje su se u prethodnim desetljećima najčešće upućivale Sjedinjenim Američkim Državama jest da ova zemlja postupa kao svjetski žandar ili svjetski policajac, ili da bar ima ambiciju da to bude. Uporedo, te optužbe bile su popraćene – ne samo na »antiimperijalističkoj ljevici« – izrazima nesumnjivog zadovoljstva svaki puta kada bi se američke vanjskopolitičke akcije prepoznate kao »svjetskopolicajske« završile neuspjehom.
Nastavi čitati “Antiamerikanizam (V): Svjetski policajac” →
Božanske žene, sva ljepota svijeta
i lavska gordost, i plahota srne,
kroz vaše čari uzvišene cvjeta
u plave dane, i u noći crne.
Ima već neko vrijeme da se u hrvatskom javnom prostoru nije ozbiljnije zaoštrila rasprava oko Drugog svjetskog rata. Doduše, važnije obljetnice su uglavnom proljetne, ali nije da povoda ne manjka. Očito su posrijedi u igri neki drugi faktori koji utječu na taj izostanak. Najagilnija desnica se u posljednje vrijeme uglavnom inspirira američkim kulturnim ratovima i bavi raznim varijantama seksualnosti i reproduktivnim pravima. Također, prilično je izvjesno da ekstremnije snage u i oko HDZ-a čekaju Plenkovićev posrtaj da aktiviraju takozvanu zapaljivu retoriku, a pomalo ih zbunjuju i historiografski izleti predsjednika Milanovića za kojeg više ni sami ne znaju čiji je.
Nastavi čitati “Domobranski sitcom” →
Bosna i Hercegovina je protektorat. Država koja stoji na prote(k)tičkim nogama, ali ne hoda i ne ide nikud. Država koja nije jedinstvena, ali je po mnogo čemu jedinstvena u svijetu. Rascjepkana po entitetima i etnicitetima i dozlaboga nefunkcionalna.
Zemlja koju kontinuirano prate najapsurdniji pehovi i maleri, a kojih nikako da se riješi ni u najnovijem vremenu. Neko je to dobro opisao zanimljivom dosjetkom: ”Gdje počinje Bosna, prestaje logika”. Nažalost, to je zaista tako. Historija se poigrala s ovom zemljom. Od nekada jednog naroda istog jezika, konstituisana su tri naroda koji govore istim jezikom, ali se ne razumiju. Religija je bila i ostala važnija od jezika, pa je dominantna percepcija takva da su Bošnjaci, Srbi i Hrvati bliži Turskoj, Rusiji ili Vatikanu nego jedni drugima.
Nastavi čitati “Bosna i Hercegovina, država nezavisna od logike i same sebe” →
Trideset tri godine govorim tu stvar, i kao da govorim berlinskom zidu: nije u Srbiji problem vlast.
Vlast je takva kakva jeste, ionako je nisu Srbi birali. Nije politika Zadruga, da se kandidati za vlast ispovedaju Drvetu mudrosti u Rajskom vrtu, pa da onaj ko osvoji najviše glasova besposlenih domaćina iz Svrljiga osvoji pedeset hiljada evra i formira vladu. To može u Švedskoj ili na Islandu, gde se vlast bira kao na Pinku i gde narod ima tačno onakvu vlast kakvu želi i zaslužuje. Ne i u Srbiji: vlast u Srbiji je od Gospoda Boga – nema od koga drugoga, proverio sam – pa i jeste onakva kakvu je Bog dao.
Nastavi čitati “Krstarica Avrora” →
Zbirka tekstova pod naslovom Upravljanje pravilima ispituje savremene nacionalne i rodne režime/odnose, njihove veze, oblike povezanosti i evoluciju baveći se prije svega stvarnošću Bosne i Hericegovine. Zbirka je vođena uredničkom namjerom da se ponovo osvijetle neka teorijska pitanja, ali i praktični aspekti ovih formi društvene regulacije u njihovim savremenim artikulacijama. Tekstovi tretiraju neke do sada slabo ili gotovo nikako istražene arene u kojima se ove veze manifestiraju i gdje ih se može opažati i podvrgnuti analizi.
Nastavi čitati “Predstavljamo: Upravljanje pravilima” →
Iako se stvarne razmjere katastrofe tek spoznaju, već sada znamo da je potres koji je pogodio Tursku i Siriju u ranim jutarnjim satima u ponedjeljak bio jedan od najsmrtonosnijih u zadnjih nekoliko desetljeća, i da je odnio tisuće života. Potres magnitude 7,8 po Richteru izuzetno je snažan, a još je opasniji kada pogodi na relativno maloj dubini i kada nakon njega slijedi drugi veliki udar. Ali čak i kad su katastrofe prirodnog podrijetla, njihov učinak jednako je oblikovan ljudskim djelovanjem, prije i nakon, kao i njihovom inherentnom snagom. Siromašni i ranjivi ljudi gotovo uvijek su nerazmjerno pogođeni.
Nastavi čitati “Tragedija na tragediju” →
Od samih početaka filozofskog saznanja raspravljalo se o postojanju istine. Svi mi govorimo o istini i svi tražimo istinu. Mi je zahtijevamo, čak i ako ponekad niječemo njeno postojanje. Ovaj će članak pokušati dati drugačiji pogled na ono za što, za sada, vjerujem da je istina.
Nastavi čitati “Postoji li istina?” →
digitalnademokracija.com