Vic nas je spašavao: humor u vrijeme Staljina

Piše: Jonathan Waterlow

Staljinizam. Riječ koja izaziva desetke asocijacija, ali smijeh obično nije jedna od njih. Staljinizam je danas sinonim za brutalnu i sveobuhvatnu državnu kontrolu koja nije ostavila mjesta za smijeh ili bilo kakav oblik neslaganja. Ipak, bezbroj dnevnika, memoara ili čak državnih arhiva otkriva da su ljudi pričali viceve o često strašnim životima koje su bili prisiljeni živjeti u sjeni gulaga. Nastavi čitati “Vic nas je spašavao: humor u vrijeme Staljina”

Fašist uvijek zvoni dvaput

Agitacija od vrata do vrata sastavni je dio političkog rada još od uključenja masa u politički život krajem 19. desetljeća, a to ostaje i danas, bez obzira na ekstreman rast medijski posredovane komunikacije. No, u novom medijskom kontekstu, agitacijska se metoda vrlo lako može pretvoriti u učinkovit oblik zastrašivanja i izdavanje licence za linč. A to vrlo dobro zna i pokazuje vođa talijanske Lige, trenutno najpopularnije tamošnje stranke, i bivši ministar unutarnjih poslova Matteo Salvini. Nastavi čitati “Fašist uvijek zvoni dvaput”

Više je razloga zašto je Zoran Milanović u pravu oko svoje inauguracije

Nejasno je čemu tolika buka zbog odluke novoizabranog predsjednika Republike Hrvatske Zorana Milanovića da mu inauguracija bude skromna, s malim brojem prisutnih i bez stranih uzvanika. Zapravo je mnogo bolje da je tako. Nastavi čitati “Više je razloga zašto je Zoran Milanović u pravu oko svoje inauguracije”

Tarik HAVERIĆ: Komšić u Bugarskoj

Teško da ima obaviještenih osoba starijih od 40 godina koje se ne sjećaju da je 2006. godine Haris Silajdžić, predsjednik Stranke za BiH, minirao u Predstavničkom domu PS BiH tzv. Aprilski paket, jedinstvenu priliku da se barem djelomično reformira glomazni institucionalni aparat naše zemlje, racionaliziraju procedure skupštinskog odlučivanja i ukupan politički proces saobrazi evropskim demokratskim standardima. Ono, međutim, čega se niko ne sjeća, jer je nestalo iz kolektivnog pamćenja kao beskorisno, jesu razlozi koje je Silajdžić u to vrijeme navodio pravdajući svoju odluku. A sigurno je navodio neke razloge, koji su njemu i njegovim saradnicima možda čak izgledali uvjerljivi… Nastavi čitati “Tarik HAVERIĆ: Komšić u Bugarskoj”

Spasimo srpske svetinje!

Piše: Boris Dežulović

Sve kad bi spornim crnogorskim zakonom veličanstveni Ostrog i bio prepisan Đukanovićevoj mafijaškoj državi, sve i kad bi ga podgoričke vlasti prodale British Museumu u Londonu, ne bi čudesni Ostrog najebao gore nego što je najebao ovako, pod brigom i pažnjom rođene Srpske pravoslavne crkve Nastavi čitati “Spasimo srpske svetinje!”

Teta razapeta teško diše

Jedan od prepoznatljivijih simbola Sarajeva je skulptura kolokvijalno znana kao Teta razapeta. Izvorno ime same skulpture je Figura na stolici, a njen autor je poznati bh. umjetnik Alija Kučukalić. Teta razapeta važan je sarajevski toponim, mjesto pogodno da se nađete sa prijateljicom, ljubavnikom, poslovnim partnerima ili školskim drugom. Tetu razapetu neko je oplemenio zanimljivim modnim dodatkom. Naime, ona je jučer osvanula sa gas maskom, poručujući građanima Sarajeva da se u ovom gradu teško diše. Nastavi čitati “Teta razapeta teško diše”

Rad bez sigurnosti u Hrvatskoj najviše pogađa mlade i stare radnike

Piše: Dunja Obajdin

U listopadu 2019. godine Europski parlament objavio je istraživanje pod nazivom “Zaposlenost i socijalna situacija u Hrvatskoj”. Prema njihovoj analizi, udio samozaposlenih u RH pao je za 8 postotnih bodova od 2008. (godina globalne ekonomske krize), tj. za 5,7 postotnih bodova u odnosu na 2013. (ulazak u EU) te je 2018. stajao na 10,8 posto zaposlene populacije. Istovremeno, broj zaposlenih na određeno rastao je s 12,3 posto 2008. na 14.5 posto 2013. godine. Godine 2018 iznosio je 20 posto (ali se smanjio za 0,8 postotnih bodova u odnosu na 2017. godinu). Samozaposlenost i rad na određeno, zajedno s prikrivenim zaposlenjem (freelance rad za jednog ili mali broj klijenata), honorarnim radom i radom na nepuno radno vrijeme te radom preko agencija spadaju u nestandardne oblike rada. Nastavi čitati “Rad bez sigurnosti u Hrvatskoj najviše pogađa mlade i stare radnike”

Povijest nije završila padom Berlinskog zida. Nove bitke tek sada se jasno naziru

Piše: Jonathan Davis

Prije trideset godina Berlinski zid su otvorili oduševljeni građani Istočnog Berlina, iskoristivši pogrešnu naredbu činovnika Partije socijalističkog jedinstva Güntera Schabowskog. Zid, koji je bio simbol hladnog rata i fizički dijelio Berlin još od 1961. godine, više nije mogao spriječiti promjene koje su se 80-ih godina prošloga stoljeća širile Istočnim blokom i širom svijeta. Nastavi čitati “Povijest nije završila padom Berlinskog zida. Nove bitke tek sada se jasno naziru”

Ako ne želite još pet godina katastrofalne Kolinde, izađite na izbore

U naslovu je rečeno sve najvažnije. Teško je biti neutralan kada jedan od kandidata očigledno nije dorastao funkciji za koju se natječe. O Kolindi Grabar-Kitarović može se reći štošta, ali teško da bi i najzagriženiji navijači ustvrdili da se radi o osobi koja je sinonim za sposobnost, dignitet i integritet u poslu koji nažalost obnaša zadnjih pet godina. Ove kvalitete jako su važne za funkciju koja je ipak uglavnom ceremonijalne prirode. Nastavi čitati “Ako ne želite još pet godina katastrofalne Kolinde, izađite na izbore”

Ovo su naši najčitaniji tekstovi u 2019.

Ovo je naših top 5 u prošloj godini. Mislimo da ih vrijedi pročitati pa ih ovdje i preporučamo. Teme koje su dominirale prošle godine uglavnom su političke, a zadovoljstvo nam je da nam raste broj čitatelja. Hvala svima.

Sretna Nova godina. Idemo dalje.

  1. Uspavanka za političkog klauna O „karikaturalnom probosanskom mesiji“ Željku Komšiću, šteti koju je napravio i o njegovim građanskim navijačima kojima se možda napokon upalila lampica.
  2. Enver Hoxha: luđak koji je upravljao ludnicom O jednom nevjerojatnom režimu i o njegovom neupitnom vođi.
  3. SPD: Zar im još nije dosta? O nezasitnim bivšim SDP-ovcima koji imaju novi ‘projekt’.
  4. Denis Bećirović je problem za multietnički SDP O političaru iz SDP BiH koji se baš i ne uklapa u koncept dijaloga i diplomatske obazrivosti u multietničkom društvu.
  5. Dodik i njegove korisne budale O političarima koji već godinama nasjedaju na jeftine provokacije Milorada Dodika i tako mu pomažu.

Neven Šimić o političkom profilu Željka Komšića

Piše: Ivan Lovrenović

Za koji dan ući ćemo u četrnaestu godinu otkako sarajevsku i bh. federacijsku političku scenu sluđuje pojava Željka Komšića. Četrnaest godina sluđivanja i nazadovanja u političkim odnosima – to je jedini vidljiv i mjerljiv učinak ovoga već trostrukog člana Predsjedništva Bosne i Hercegovine. Nastavi čitati “Neven Šimić o političkom profilu Željka Komšića”

Uspavanka za političkog klauna

Piše: Neven Šimić

Puno je ovih decembarskih dana proliveno tinte i žuči zbog Željka Komšića. Razlog je samo jedan: dotični lijevi protagonist omogućio je desnoj SDA da ponovo uspostavi vlast u najvažnijem kantonu. Mnoge je to nasekiralo. Naročito se snebivaju oni koji svih ovih godina uporno glasaju za njega pa se onda još upornije čude zašto im je zemlja u kojoj žive tako podijeljena. Elem, zabavno je posmatrati donedavne Komšićeve adorizatore i fanove kako se posipaju pepelom ili zgražavaju. Čitava ta bujica zgražavanja može se svesti na žalopojku da je Komšić prodao obraz. Time se valjda želi reći da je ovaj imao obraz i prije nego je javno obznanio da su kafana i SDA njegova sudbina. Nastavi čitati “Uspavanka za političkog klauna”

Predsjednički kandidati SDP-a i HDZ-a u drugom se krugu natječu tko je “manje zlo”

Rezultati prvoga kruga predsjedničkih izbora navode na dva međusobno naizgled suprotstavljena, čak i paradoksalna zaključka. Prvo, predsjednički izbori u Hrvatskoj nikad nisu bili neizvjesniji. Drugo, iznova je potvrđen duopol dvije najveće stranke, HDZ-a i SDP-a, odnosno pripadajućih im koalicijskih blokova. Nastavi čitati “Predsjednički kandidati SDP-a i HDZ-a u drugom se krugu natječu tko je “manje zlo””

Nesigurna Europa

Osjećaj sigurnosti zaposlenja u Europi postao je gotovo iznimka. Čak i među stalno zaposlenima postoji strah od gubitka posla u bližoj budućnosti, a povećao se i osjećaj stambene i zdravstvene nesigurnosti. To su neki od podataka koji se nalaze u publikaciji Eurofounda “Social insecurities and resilience”, temeljeni na europskoj Anketi o kvaliteti života provedenoj 2016. godine na uzorku građana Europske unije. Nastavi čitati “Nesigurna Europa”

Postoji li utrka u naoružanju između Hrvatske i Srbije?

Piše: Dunja Obajdin

Nakon zajedničke srpsko-ruske vojne vježbe ‘Slovenski Štit’, održane 20. listopada 2019., na koju su Rusi donijeli sustave PANCIR-S i S-400, u Hrvatskoj su odjeknuli naslovi poput: ‘Najmoćniji ruski raketni sustav stigao u Srbiju. Vojni analitičar: Mi ovim šaljemo vrlo jasnu poruku, ali sa Zapada će stići neugodna pitanja‘, ‘Sa zastrašujućim sustavom S-400 Putin preko Vučića prkosi Euorpi‘, ‘SAD zabrinut zbog mogućnosti da Srbija kupi rusko oružje‘, ili ‘Putin im poslao S-400: Može srušiti avion iznad Zagreba’. Iz takvih medijskih napisa mogu se iščitati tri implikacije: 1.) Srbija je vojno snažna, 2.) Srbija provodi vojnu suradnju s Rusijom, i 3.) Srbija predstavlja prijetnju Hrvatskoj. Provjerili smo u kojoj su mjeri ove tvrdnje činjenično utemeljene. Nastavi čitati “Postoji li utrka u naoružanju između Hrvatske i Srbije?”