Velike sile poput SAD-a, Rusije i Kine koriste dezinformacije kao alat geopolitičke borbe, pokušavajući oslabiti ugled i utjecaj protivnika.
Nastavi čitati “Dezinformacije kao alatka geopolitičke borbe tijekom pandemije”
Author: Digitalna demokracija
Zašto smo opsjednuti glazbom iz mladosti?
Mnogi ljudi su nostalgični spram glazbe koju su slušali u mladosti. Ako ste bili tinejdžer 1970-ih, velika je vjerojatnoća da volite Queen, Stevie Wondera ili ABBA-u. A ako ste bili mladi devedesetih, Wannabe od Spice Girls vjerojatno vas još uvijek vodi na plesni podij.
Ali zašto je to tako? Mislimo li iskreno da je glazba u prošlosti bila bolja, ili to ima neke veze sa sjećanjima koja imamo na to vrijeme? Naša nedavna studija, objavljena u časopisu Music and Science, dala je intrigantan odgovor.
Nastavi čitati “Zašto smo opsjednuti glazbom iz mladosti?”
Sex, droga, nasilje i Beethoven
Piše: Neven Šimić
Karma is a bitch, veli popularna doskočica. Karma, još jedan duhovni i misaoni koncept Istoka koji je zaživio u popularnoj kulturi Zapada, poput meditacije, nirvane ili tantričkog seksa. Nije poznato jesu li Kurt Cobain i Krist Novoselic kontemplirali o budističkoj duhovnosti i uzvišenom cilju oslobođenja kada su svoj band krstili imenom Nirvana, ili im je to ime prosto zvučalo cool.
Nastavi čitati “Sex, droga, nasilje i Beethoven”
Treći talas pandemije: Napad autohtonog bosanskohercegovačkog nesoja
Generalni direktor WHO-a Tedros Adhanom Ghebreyesus još u decembru prošle godine upozorio je da će pandemija podići još jedan zid između bogatih i siromašnih. Uočio je da bogate zemlje gomilaju vakcine, neke naručuju četiri puta više nego što imaju stanovništva.
– Moram otvoreno reći, svijet je na rubu katastrofalnog moralnog neuspjeha. Ceh tog neuspjeha će se platiti životima ljudi u najsiromašnijim zemljama svijeta – naglasio je generalni direktor.
Nastavi čitati “Treći talas pandemije: Napad autohtonog bosanskohercegovačkog nesoja”
Što je odgovor na najveće filozofsko pitanje: zašto postoji nešto a ne ništa?
U idealnom svijetu, svako iznimno filozofsko pitanje imalo bi čudesnu priču o tome kako je na njega netko prvi put pomislio. Nažalost, možemo samo nagađati što je natjeralo njemačkog filozofa, danas možda najpoznatijeg po marki keksa (Choco Leibniz), da smisli ono što se često opisuje kao najveće filozofsko pitanje od svih, naime: zašto postoji nešto a ne ništa?
Taj filozof je Gottfried Wilhelm Leibniz, čovjek koji nam je također ostavio kalkulus i binarni sustav u srcu modernih računala. Umro je prije nešto više od 300 godina, 14. studenog 1716. godine.
Nastavi čitati “Što je odgovor na najveće filozofsko pitanje: zašto postoji nešto a ne ništa?”
Zašto rad studenata ne ulazi u radni staž?
Zašto rad preko Student servisa ne ulazi u radni staž? Ovo smo se očito svi, osim vladajućih, zapitali. Pitaju se to i mnogi studenti u trenutku dolaska na burzu rada. Pregledavajući more oglasa na portalima za zapošljavanje, primjete kako većina poslodavaca kao uvjet navodi radno iskustvo od barem jedne godine. Ne samo radno iskustvo, već određena znanja i vještine. Mladi ljudi zbog toga možda neće dobiti priliku za rad. Jednostavno, ne zadovoljavaju nužne uvjete za prijavu.
Nastavi čitati “Zašto rad studenata ne ulazi u radni staž?”
Muslimanski rezolucionari (III)
Piše: Tarik Haverić
(Ovaj tekst čini treći i posljednji dio drugog poglavlja knjige Bošnjaštvo kao promašen projekt. Kako suditi (o) povijesti, koja treba da se pojavi do kraja 2021.)
Inače, Safet Bandžović započinje svoju studiju Bošnjaci i antifašizam opsežnim uvodnim poglavljem ispunjenim uopštenim razmišljanjima koja treba da potkrijepe zaključke do kojih će na kraju doći. Taj postupak je sasvim legitiman, i u njegovom slučaju čak nezaobilazan: kako je pisao još Wilhelm Dilthey, problem osobenosti spoznaje fenomena povijesnog života ne može se riješiti bez razvijanja cijele filozofske pozicije unutar koje svoje pravo značenje dobiva i taj pojedinačni problem. Ta pozicija većinom je implicitna: mi znamo da je Sartre egzistencijalist a Ch. S. Peirce pragmatist, i da su i jedan i drugi u odgovarajućim djelima obrazložili svoje filozofske svjetonazore, pa eksplicitnu potvrdu ovih potonjih ne očekujemo na početku svakog njihovog novog spisa. S Bandžovićem je drukčije: on je manje poznat autor koji svojom studijom namjerava da ponudi nov pogled na jednu navodno zanemarenu historijsku građu, pa je razumljivo da na početku iznese vrednosne i metodološke pretpostavke svoga rada, tj. svoju poziciju.
Nastavi čitati “Muslimanski rezolucionari (III)”
Sedam mitova o vakcini protiv koronavirusa
Kako vakcine protiv koronavirusa postaju sve prisutnije, tako se sve više šire i lažne informacije, mitovi i pogrešne pretpostavke o njima. Ovo nije dobro zato što takve laži usporavaju prihvatanje vakcina, a široko prostranjena imunizacija je najbrži i najbolji način da se polako počnemo vraćati normalnijem načinu života. Ono što slijedi su sedam najučestalijih mitova koje sam čuo od pacijenata, prijatelja i kolega, zajedno sa mojim protuargumentima.
Nastavi čitati “Sedam mitova o vakcini protiv koronavirusa”
Pobjednik izbora u Mostaru je nacionalizam, ali možda nije sve tako crno
Zasada jedini pravi pobjednik važnih lokalnih izbora u Mostaru je nacionalizam. To bi bilo tako bez obzira na to je li novi gradonačelnik iz reda HDZ BiH ili SDA. Sve dok je na sceni borba između našeg i njihovog kandidata, bez ikakve stvarne brige za dobrobit građana i njihovu sluđenu svakodnevnicu, stvari će ostati iste.
Nastavi čitati “Pobjednik izbora u Mostaru je nacionalizam, ali možda nije sve tako crno”
Kusturičin posljednji let za Sarajevo
Fotografija Emira Kusturice koji sa sjetnim pogledom iz helikoptera u niskom letu promatra Sarajevo, točno negdje iznad Marijin dvora ekspresno je obišla kompletan jugoslavenski prostor. Nema nikakve sumnje da je fotografiju u javnost pustio sam Kusturica, očekujući da će se upravo to i dogoditi, čemu je priložio objašnjenje da na taj način obilježava 40. godišnjicu premijere kultnog filma ‘Sjećaš li se Dolly Bell’.
Nastavi čitati “Kusturičin posljednji let za Sarajevo”
Prvi vanjskopolitički govor Joea Bidena – stručnjak objašnjava što to znači za svijet
Održavši svoj prvi veliki vanjskopolitički govor od stupanja na dužnost 20. siječnja, američki predsjednik Joe Biden poslao je snažan signal ostatku svijeta da ćemo u njegovom mandatu vidjeti sasvim drugu Ameriku. U širem obraćanju američkom State Departmentu u Washingtonu, Biden je iznio svoju novu vanjskopolitičku viziju, izjavivši – pomalo frazerski – da se “Amerika vratila”.
Nastavi čitati “Prvi vanjskopolitički govor Joea Bidena – stručnjak objašnjava što to znači za svijet”
Dobri učitelji mogu biti heroji
Kad pomislite da je tako malo lijepih vijesti u ovo pandemijsko nevrijeme, naiđete na televizijski prilog koji vas oduševi.
U malome mjestu u Srbiji, profesor informatike napravio je program za slijepog učenika, kako bi ovaj mogao učiti matematiku.
Filip Klajn je heroj i dobročinitelj, a nama svima ide pouka kako se dobro može činiti uvijek i bilo gdje.
Nastavi čitati “Dobri učitelji mogu biti heroji”
Papa kao ljevičar
Pontifikat Pape Franje obilježile su “kontroverzne” poruke i izjave kojima je često u javnosti pripisivana lijeva etiketa. Međutim, za njegov politički amanet bit će važnije otvaranje Crkve narodu nego motivi sadržajno bliski zelenoj ljevici.
Nastavi čitati “Papa kao ljevičar”
Zašto je Damir Boras i dalje na svom radnom mjestu?
Obrazovanje je ključ. Bez njega nema modernog, prosperitetnog društva. Stoga je iznimno važno tko je na čelu najvažnijih obrazovnih institucija u jednoj zemlji. Pogotovo ako se radi o mladoj demokraciji koja još nije odbolovala neke dječje bolesti.
Na čelu realno najvažnijeg sveučilišta u Hrvatskoj, onog zagrebačkog, nalazi se rektor Damir Boras. Objektivno, to je sramota za instituciju koja postoji više od 350 godina.
Nastavi čitati “Zašto je Damir Boras i dalje na svom radnom mjestu?”
Arapski svijet deset godina nakon pada Ben Alija
Narodni ustanak koji je, u manje od mjesec dana, svrgnuo tuniškog diktatora što je bio na vlasti već 23 godine označava početak revolucionarnog vala u arapskom svijetu. Neprikladno nazvan »proljećem«, taj val zapravo predstavlja završetak dugotrajne borbe arapskih naroda za samoodređenje, koja je najprije vođena protiv kolonijalnih sila, zatim protiv klika koje su stečene nacionalne nezavisnosti pronevjerile u vlastitu korist. Za padom Ben Alija u januaru 2011. uslijedio je, sljedećeg mjeseca, pad egipatskog autokrata Mubareka što je vladao 29 godina, a zatim je započeo građanski rat u Libiji gdje je Kazafi na kraju pao, nakon 42 godine na vlasti. No dva međusobno sukobljena kontrarevolucionarna saveza brzo će se mobilizirati da skrše narodnu pobunu.
Nastavi čitati “Arapski svijet deset godina nakon pada Ben Alija”