Razgovarao: Nedim Sejdinović
Oktobra 1972. godine, u Srbiji je izvršena velika politička čistka: smenjeno je više od 6.000 političara, privrednika i medijskih poslenika koji su pripadali liberalnoj političkoj opciji. Zalagali su se za privredne i ekonomske reforme, modernizaciju i evropeizaciju Srbije i nekadašnje SFRJ, te uspostavljanje novih odnosa među republikama. Nastavi čitati “Latinka Perović – intervju” →
Piše: Matea Šimić
Djeca se mogu ugrubo podijeliti u dvije skupine: djecu koju roditelji moraju tjerati da pročitaju lektiru (a često ju, umorni od vječne borbe, i pročitaju umjesto njih) i onu kojima moraju braniti pretjerano čitanje zbog straha od mogućeg kvarenja vida i nedostatka socijalizacije – ili zato što se jutrima teško ustaju jer se nisu mogli odvojiti od knjige dugo nakon što je prošlo vrijeme za spavanje. Nastavi čitati “Knjige koje su obilježile moje djetinjstvo” →
Čak i sa svojim nedostacima, Zoran Milanović je kao osoba i kao političar puno bolji izbor za predsjednika Hrvatske od svojih glavnih rivala, Kolinde Grabar Kitarović i Miroslava Škore. Milanović je svakako i intelektualno superiorniji u odnosu na spomenuti dvojac. Nastavi čitati “Radi li Zoran Milanović dovoljno za pobjedu?” →
Piše: Marko Kostanić
Da bi odgovorili na naslovno pitanje moramo skicirati povijest oblika i organizacije političkih stranaka. A čisto kao spoiler: tehnološka rješenja nisu i politička rješenja. Nastavi čitati “Jesu li platforme demokratizirale politiku?” →
Piše: Haris Ćutahija
MUP SBK i Federalna uprava policije (FUP), radeći na otkrivanju izvršilaca prijavljenog krivičnog djela izazivanja međuetničke, rasne i vjerske mržnje, razdora i netrpeljivosti, otkrili su da je riječ o lažnom prijavljivanju u vezi s navedenim krivičnim djelom. Nastavi čitati “Dijasporski nacionalizam ili ud’ri i bježi” →
Piše: Suvolaxmi Dutta Choudhury
Pobjeda Narendre Modija na izborima u svibnju ove godine donijela mu je drugi mandat na mjestu indijskog premijera. Kampanja je prije svega bila obilježena očitim apeliranjem na hinduistički majoritarizam. Nastavi čitati “Može li indijska demokracija preživjeti Modijev napad na liberalizam?” →
Piše: Franjo Šarčević
U noći s 4. na 5. augusta u jednom naselju u općini Gornji Vakuf-Uskoplje, nepoznati šarač mržnje (ili više njih) je na jednoj porodičnoj kući u vlasništvu osoba bošnjačke nacionalnosti te na pet vozila parkiranih u dvorištu crnom farbom ispisao poruke izrazito uvredljivog sadržaja. Nastavi čitati “Šarači mržnje” →
Milan Bandić je teflon-političar: jako puno afera a ništa od toga se izgleda ne lijepi. Tako je već dugi niz godina, zapravo toliko dugo da se mlađi naraštaji niti ne sjećaju nekog drugog na čelu Zagreba. Nastavi čitati “Dokad će glasači u Zagrebu birati Milana Bandića?” →
Bh. imidž: Sablasna kadrovska politika i korupcija vulgaris
Piše: Nedžad S Hadžimusić
Nakon pada Berlinskog zida, uslijedio je crescendo kopernikanskih promjena u ritmu bez presedana. Taj proces fundamentalnih političkih, ekonomskih, tehnoloških i svekolikih promjena nadalje traje kao jedina konstanta u modernom svijetu. Globalizacija i planetarna ekonomska međuzavisnost neumoljivo diktiraju prilagođavanje novim pravilima igre kroz nužnu reviziju koncepta vanjskopolitičkog nastupa. Nastavi čitati “Diplomatija u globaliziranom svijetu” →
Od neželjenog dodirivanja do traženja seksualnih usluga, žene u SAD-u kažu da trpe manje seksualnog uznemiravanja na radnom mjestu nakon što je pokret #MeToo doveo to pitanje u prvi plan, ali seksizam se povećao, objavili su istraživači/ce u srijedu. Nastavi čitati “Nakon #MeToo pokreta, žene u Americi prijavljuju manje slučajeva seksualnog uznemiravanja” →
Oni koji upravljaju i iskreno žele da društvo usavrše i izmene nabolje, trebalo bi da imaju u vidu da će u tom poslu, osim vidljivih i poznatih protivnika, imati i drugih smetnji i otpora o kojima moraju da vode računa, jer su vrlo opasni, upravo stoga što su spori, nevidljivi i podmukli. Nastavi čitati “Ivo Andrić, o otporu promjenama” →
Piše: Nedžad S Hadžimusić
Izvod iz 4. dijela: (…) Novu garnituru u vrhu piramide EU je na izbornom summitu Vijeća EU iznjedrio je konstruktivan kompromis glavnog euro-tandema – Merkel & Macron. Isti zorno zrcali realna strahovanja od neonacističkih, centrifugalnih eskapada tzv. nove Europe – bivših članica istočnog lagera, prvenstveno mađarske i poljske eurounijske braće, usred migrantske krize. Plus, proradio je refleks europske obrane i samozaštite u svijetlu mogućih i nemogućih reperkusija nedovršene Brexit sage… Nastavi čitati “Raskol na Zapadu – 5. dio” →
Piše: Vedad Hasanović
BiH je međunarodno priznata, ali kao takva nije priznata među narodima. Njenim.
Političari i klerikalci na Balkanu preziru homoseksualce. Naprosto, ne trpe konkurenciju. Nastavi čitati “Kad god pokušam da budem duhovit, ispadnem smiješan” →
Piše: Krešimir Zovak
Posljednjih 30 godina jasno pokazuje: ekstremna desnica u Hrvatskoj nikada nije uspjela ništa napraviti izvan HDZ-a. Njezini nadobudniji predstavnici smatraju kako je sada savršeni trenutak da se to promijeni. No može li tek više šovinizma biti pobjednički recept? Nastavi čitati “Jalovi “orbanizam” hrvatske desnice” →
Piše: Neven Šimić
Umjetničkih i pop kulturnih asocijacija na New York je mnoštvo. To je grad čiju su umjetničku scenu i kulturni identitet oblikovali Billie Holiday i Charlie Parker, Woodie Allen i Martin Scorsese, Andy Warhol i Roy Lichtenstein, Vladimir Nabokov i Paul Auster, Anne Sexton i Sylvia Plath, Arthur Miller i Elia Kazan, Joni Mitchell i Patty Smith, Velvet underground i Ramones, Lady Gaga i Lana Del Rey, Bitnici i pop art, Broadway i Marvel comics, doo wop i CBGB, Studio 54 i hip hop… Lista je impresivna i beskonačna. Ali New York je također asocijacija na jedan strip koji s ovim gradom nema ama baš ništa. Osim činjenice da se radnja stripa dešava baš u New Yorku. Riječ je, naravno, o Alan Fordu. Nastavi čitati “Ako želiš pobijediti, ne smiješ izgubiti” →
