Autor: Digitalna demokracija

Tarik Haverić i “Bošnjaštvo kao promašen projekt”: Knjiga za koju se bh. javnost pravi da ne postoji

Published on by Digitalna demokracijaKomentiraj

Polemička knjiga Tarika Haverića “Bošnjaštvo kao promašen projekt”, s podnaslovom “Kako suditi (o) povijesti” objavljena je proljetos u Sarajevu u izdanju Evropskog centra za liberalnu demokratiju (ECLD). Već sam naslov Haverićeve politološko-povijesne studije sugerira da je riječ o ciljano provokativnom djelu, pa je time zanimljivije što je knjiga pretežito prešućena u bošnjačkoj javnosti u Bosni i Hercegovini, iako je baš ona prva adresa kojoj se Haverić obraća.

Indikativno je i da knjiga zasad nije imala ni većeg odjeka kod srpskih i hrvatskih nacionalista u BiH i šire, za koje je inače uobičajeno da Bošnjacima poriču pravo na izbor nacionalnosti, pa bi čovjek očekivao da će djelo ovakvog naslova biti u najmanju ruku primijećeno, ako ne i slavljeno.

No, kada se ode dalje od naslova i knjigu pročita, postaje jasno zbog čega je Haverićeva knjiga dočekana šutnjom na svim stranama – “Bošnjaštvo kao promašen projekt” predstavlja izazov za sve dominantne nacionalističke narative koji već više od 30 godina razaraju BiH i uništavaju budućnost njenih stanovnika.

Nastavi čitati “Tarik Haverić i “Bošnjaštvo kao promašen projekt”: Knjiga za koju se bh. javnost pravi da ne postoji” →

Tarik Haverić: Konstitutivni narod debila

Published on by Digitalna demokracijaKomentiraj

Čini se da bi usvajanje Regulacionog plana Kvadrant C-Marijin Dvor, koji predviđa izgradnju World Trade Centera uz Miljacku i presijecanje »muzejskog kompleksa« Prvom transverzalom, imalo kobne posljedice – tako bar kažu neki od najistaknutijih stručnjaka koji su se tim povodom oglasili.

Takvih sumnjivih rješenja koja su se ipak ostvarila bilo je i ranije. Skoro da nema nijedne građevine koja je podignuta s odobrenim brojem spratova, uvijek se dodaju jedan ili dva, jer su se troškovi povećali a treba nešto i zaraditi. Apeli stručnjaka koji su upozoravali da takva gradnja sprečava cirkulaciju zraka u Kotlini, čiji stanovnici dobro znaju na šta njihov grad liči zimi, ostaju godinama bez efekta, uz upadljivo odsustvo građanske mobilizacije. Pisac ovih redova vjeruje da je raspoznao barem jedan od važnijih uzroka tog izostanka: radi se o mentalitetu izgrađivanom skoro četrdeset godina, čija je glavna dimenzija jedno specifično shvatanje moralne ispravnosti i angažmana. Postoje ciljevi za koje vrijedi da se građani mobiliziraju, kao i oni drugi. Na prosvjedni skup protiv genocida u Gazi doći će pet hiljada ljudi, ili čak i više; na prosvjedni skup protiv gradnje nebodera gdje mu nije mjesto neće doći ni njih pedeset. Ove dvije borbe bitno se razlikuju po svome potencijalnom dosegu: nikakav skup Sarajlija na kojem se izražava empatija sa palestinskim stradalništvom ne može ni za jotu promijeniti stvari na Bliskom Istoku, dok bi masovni prosvjedi protiv postupanja nadležnih u našem svakodnevnom životu možda i mogli. Ali odnos uložene energije i postignutog efekta nije isti, ubjedljivo u korist neostvarivih ciljeva. Javno potkazivanje imperijalizma, liberalnog kapitalizma, strabizma, neokolonijalizma, orijentalizma, islamofobije i svih drugih zala i poroka degeneriranog Zapada ne zahtijeva nikakav napor i traje kratko, uz upotrebu gotovih formula, a kod subjekta stvara dojam moralne superiornosti. S druge strane, borba za čist zrak i racionalniji saobraćaj u gradu je dugotrajna, treba mjesecima sastavljati peticije, alarmirati javnost, pisati skupštinskim poslanicima i opštinskim vijećnicima, analizirati podatke i tražiti nekorumpirane medije spremne da ih obznane – i sve to vrijeme trpjeti pritiske i harange građevinskih lobija i njihovih političkih zaštitnika. To zahtijeva istinski angažman a ne puko ispisivanje transparenata kojima će se vitlati petnaestak minuta, i zato neće doći do prosvjednog skupa s 50 hiljada informiranih učesnika protiv Regulacionog plana Kvadrant C-Marijin Dvor: takve demonstracije mogle bi možda promijeniti stvari, ali se učešće u njima ne raspoznaje kao kristalno jasan moralni stav protiv svjetskih moćnika koji već desetljećima kroje kapu jednom napaćenom konstitutivnom narodu…

Nastavi čitati “Tarik Haverić: Konstitutivni narod debila” →

Što ponovljeni udarci u glavu u sportu mogu značiti za rizik od demencije

Published on by Digitalna demokracijaKomentiraj

Postoje jaki dokazi da godine udaranja glavom, obaranja i sudari u nogometu i ragbiju mogu povećati rizik od demencije i drugih neuroloških bolesti.

Najnovije preliminarno istraživanje, predstavljeno na Međunarodnoj konferenciji Udruge za Alzheimerovu bolest u srpnju 2026. ispitalo je 142 bivša profesionalna nogometaša u dobi od 30 do 60 godina i 56 osoba slične dobi koje nisu imale povijest kontaktnih sportova ili ponovljenih udaraca glavom.

Dvije skupine su slično prošle na objektivnim kognitivnim testovima koji mjere sposobnosti poput pamćenja, pažnje i donošenja odluka. Umirovljeni nogometaši srednjih godina sami su izvijestili da imaju lošije raspoloženje, višu razinu anksioznosti i slabiju kognitivnu sposobnost.

MRI snimke mozga bile su dostupne za 124 bivša igrača i 40 neigrača. U prosjeku, nogometaši su imali manje sive tvari u nekoliko regija uključenih u pamćenje, pažnju, donošenje odluka i emocionalnu regulaciju. Siva tvar je moždano tkivo koje sadrži mnoge živčane stanice koje obrađuju informacije.

Ovi nalazi zaslužuju pažnju, iako ne pokazuju da je nogomet uzrokovao te razlike, ili da će svi igrači razviti demenciju. Rezultati su preliminarni, još nisu prošli potpunu recenziju od strane stručnjaka i potječu iz studije provedene u jednom trenutku. Istraživači će morati pratiti sudionike godinama kako bi utvrdili napreduju li njihovi simptomi ili promjene u mozgu.

Nastavi čitati “Što ponovljeni udarci u glavu u sportu mogu značiti za rizik od demencije” →

Osam krhotina za Kurta Cobaina

Published on by Digitalna demokracijaKomentiraj

JIM CARROLL (1951-2009), rock kantautor, pjesnik i pisac, bio je prisutan na njujorškoj književnoj i muzičkoj sceni još od početka 70-ih kada je kao dvadesetdvogodišnjak objavio prvu i vrlo zapaženu knjigu pjesama Living at the Movies (Živjeti u kinematografima). Ubrzo mu izlazi i glasoviti roman Basketball Diaries (Košarkaški dnevnici), po kojemu je 1995. snimljen cjelovečernji film s Leonardom DiCapriom u glavnoj ulozi. Riječ je o svojevrsnom bildungs romanu koji se bavi životom mlade košarkaške zvijezde. Carroll je, naime, u ranoj mladosti doživio razmjeran uspjeh kao košarkaš, ali su ga umjetničke sklonosti i buntovnički senzibilitet uskoro izgurali iz svijeta profesionalnog sporta i približili rokenrolu, tako da je 1978. osnovao The Jim Carroll Band s kojim je snimio tri albuma za Atlantic Records: Catholic Boy, Dry Dreams i I Write Your Name. Uz Patti Smith Band, Ramonese, Television, New York Dollse, Richarda Hella i Blondie, Carrollov band također na svoj način doprinosi kreiranju scene oko kultnog njujorškog kluba CBGB, i uopće otvaranju medijskog prostora prema novom valu američkog rocka kasnih 70-ih i ranih 80-ih. Po raspadu grupe Jim Carroll se bori s heroinskom ovisnošću i ponovno se usredotočuje na književnost. Godine 1986. objavljuje The Book of Nods (Knjiga kljucanja) koja tematizira njegovo ovisničko iskustvo, 1987. dnevničku knjigu Forced Entries (Prisilni unosi), a 1993. izlazi mu dugo očekivana zbirka pjesama Fear of Dreaming (Strah od sanjanja). U međuvremenu radovi su mu objavljivani u uglednim časopisima kao što su Rolling Stone, Poetry iParis Review. Carrollova čitanja zabilježena su na albumu Praying Mantis (Giant Records, 1991), a kompilacija Rhino Recordsa iz 1991. pod naslovom A World Without Gravity: The Best of Jim Carroll Band pruža iscrpan uvid u rockersku fazu Jima Carrolla. Nakon više godina medijske šutnje Carroll se krajem 90-ih ponovno javio knjigom pjesama Void of Course (Lišen putanje) (Penguin, 1998), koja je s obje strane Atlantika popraćena dobrim  kritikama. Jim Carrol je umro 11. rujna 2009. od srčanog udara za pisaćim stolom u svom stanu na Manhattanu. 

Nastavi čitati “Osam krhotina za Kurta Cobaina” →

Od cijepljenja do klimatskih promjena: zašto su dokazi važni?

Published on by Digitalna demokracijaKomentiraj

Prije nekoliko desetljeća jedan od najuglednijih pedijatara na svijetu, Benjamin Spock, u svojoj svjetskoj uspješnici Njega i odgoj djeteta promijenio je samo jednu rečenicu. Roditeljima je preporučio da dojenčad stavljaju spavati na trbuh umjesto na leđa. Za to nije imao čvrste dokaze. Smatrao je da će se tako izbjeći spljoštenost glave ili da se djeca neće ugušiti vlastitim bljuvotinama.

Budući da je njegova knjiga postala svjetski bestseler (objavljena je i na hrvatskom jeziku), preporuku su prihvatili liječnici i milijuni roditelja. Istodobno je počeo rasti broj smrti od sindroma iznenadne dojenačke smrti. Prve studije koje su uspoređivale dojenčad koja je umrla s onom koja je preživjela pojavile su se još šezdesetih godina prošloga stoljeća. Pojedinačna istraživanja još nisu bila dovoljno uvjerljiva. Tek kada su istraživači njihove rezultate sustavno objedinili i usporedili, postalo je jasno da spavanje na trbuhu znatno povećava rizik od smrti dojenčeta. Kasnije analize pokazale su nešto potresno. Da su dokazi bili pravodobno prikupljeni, uspoređeni i uzeti u obzir, samo bi se u Ujedinjenom Kraljevstvu moglo spasiti oko deset tisuća djece, a u Sjedinjenim Američkim Državama i Australiji približno pedeset tisuća.

Benjamin Spock nije bio ni glup ni zlonamjeran. Bio je jedan od najvećih stručnjaka svojega vremena. Njegova je pogreška bila drukčije prirode. Vjerovao je da su ugled i iskustvo dovoljni.

Nastavi čitati “Od cijepljenja do klimatskih promjena: zašto su dokazi važni?” →

Opći izbori u BiH: promjene za povratak na staro?

Published on by Digitalna demokracijaKomentiraj

Abraham Lincoln rekao je sljedeće u vezi izbora: “Izbori pripadaju narodu. Odluka je u rukama naroda. A ako narod odluči okrenuti leđa demokratskoj vatri i na taj način spaliti svoje stražnjice, morat će sjediti na plikovima”.

Kao i obično, teško je dati preciznu prognozu za opće izbore u BiH ove godine, jer politička scena je veoma fragmentirana. Dosta će ovisiti od izlaznosti, nešto o ekonomskim prilikama, a glavni hit i najutjecajniji faktor i dalje će biti podizanje međunacionalnih tenzija u narednim mjesecima. Ipak, nekoliko trendova već se vidi.

Nastavi čitati “Opći izbori u BiH: promjene za povratak na staro?” →

Ako građani i dalje nasjedaju na jeftine trikove, možda i zaslužuju da ih ovi populisti jašu

Published on by Digitalna demokracijaKomentiraj

Iako postoje objektivni razlozi za dugoročno nezadovoljstvo, građani BiH su šampioni, barem u Europi, u toleriranju svega i svačega što im serviraju njihovi političari.

Najnoviji populistički cirkus je telefonski razgovor dva stara koalicijska pobratima, Milorada Dodika i Bakira Izetbegovića. Razgovor naravno “obiluje teškim riječima, optužbama i provokacijama”, a do njega je moralo doći “nakon višednevnih javnih prepucavanja”.

Ovaj performans Milorada Dodika i Bakira Izetbegovića toliko je providan da se čovjek pita ima li više iko dovoljno naivan da pomisli da se radi o bilo čemu osim o predizbornom gađanju blatom, od strane ljudi koji će, kao i uvijek dosad, sretno dijeliti vlast ako je osvoje.

Na ovo više ne vrijedi trošiti riječi, a ako građani još jednom padnu na ovakve jeftine trikove, ne mogu biti žrtve nego su saučesnici.

Nastavi čitati “Ako građani i dalje nasjedaju na jeftine trikove, možda i zaslužuju da ih ovi populisti jašu” →

HDZ-ova partizanska pjesma

Published on by Digitalna demokracijaKomentiraj

Hrvatski premijer i predsjednik HDZ-a Andrej Plenković prošle subote jasno je, upitan o inicijativi stranke DOMiNO, rekao da ne planira ukidanje Dana antifašističke borbe i podsjetio da je taj datum – 22. lipnja kada je osnovan prvi, sisački partizanski odred – prije 35 godina predložio upravo tadašnji predsjednik države i HDZ-a Franjo Tuđman.

Istoga dana Plenkovićev predsjednik zagrebačke stranačke organizacije Ivan Matijević medijima šalje priopćenje u kojem kritizira gradsku vlast jer je zajedno sa Savezom antifašističkih boraca i antifašista Republike Hrvatske (SABA RH) u Maloj dvorani Lisinski organizirala Koncert partizanske pjesme.

Matijević optužuje zagrebačkog gradonačelnika Tomislava Tomaševića da “namjerno ideološki polarizira građane” i promovira “komunistički totalitarni režim” – a da bi bilo jasno kako se HDZ razlikuje od vlasti Možemo! – kao suprotnost “partizanskim pjesmama”, Matijević postavlja Marka Perkovića Thompsona. Pjevača koji već 35 godina s pozornice izvikuje ustaški pozdrav “Za dom spremni” (u pjesmi koju je početkom 90-ih javno izvodio sa stihom: “Za dom, braćo, zovemo se Poglavnikovi) dok njegovi obožavatelji redovito uzvicima i ikonografijom veličaju Hitlerovu i Mussolinijevu tvorevinu NDH.

Nastavi čitati “HDZ-ova partizanska pjesma” →

Album ‘Blue’ legendarne Joni Mitchell slavi 55. godišnjicu

Published on by Digitalna demokracijaKomentiraj

Blue je četvrti studijski album kanadske kantautorice Joni Mitchell, objavljen 22. lipnja 1971. za Reprise Records. Album je napisala i producirala Mitchell, a snimljen je 1971. u A&M Studios u Hollywoodu u Kaliforniji. Nastao neposredno nakon prekida s Grahamom Nashom i tijekom intenzivne veze s Jamesom Taylorom, album Blue istražuje različite aspekte odnosa, od ljubavi u pjesmi “A Case of You” do nesigurnosti u pjesmi “This Flight Tonight”. Pjesme sadrže jednostavnu pratnju na klaviru, gitari i apalačkom dulcimeru. Album je dosegao 3. mjesto u Velikoj Britaniji, 9. mjesto na kanadskoj RPM Albums Chart i 15. mjesto na Billboard 200.

Retrospektivno gledano, Blue se od strane glazbenih kritičara smatra jednim od najvećih albuma svih vremena; kohezija njenih tekstova, kompozicija i vokala česta su područja pohvale. U siječnju 2000. godine, The New York Times je odabrao Blue kao jedan od 25 albuma koji predstavljaju “prekretnice i vrhunce u popularnoj glazbi 20. stoljeća”. Godine 2020., Blue je ocijenjen kao treći najveći album svih vremena na Rolling Stoneovoj listi “500 najvećih albuma svih vremena”, što je najviši plasman ženske izvođačice.Također je izglasan za 24. mjesto u trećem izdanju Colin Larkinove liste 1000 najboljih albuma svih vremena (2000.). U srpnju 2017., NPR je odabrao Blue kao najveći album svih vremena koji je napravila žena.

Nastavi čitati “Album ‘Blue’ legendarne Joni Mitchell slavi 55. godišnjicu” →

Barbarez i problem veznog reda

Published on by Digitalna demokracijaKomentiraj

Protiv Kanade reprezentacija Bosne i Hercegovine je imala vodstvo 1 – 0, i pri tom rezultatu je njen napadač izašao sam ispred golmana. Šta god neko mislio o postavci i odlukama Sergeja Barbareza, one su dovele njegovu ekipu u najbolju moguću poziciju za pobjedu; nijedan drugi trener, uključujući najveće, teško da bi mogao više, protiv ovakvog, nimalo naivnog, domaćina, na otvaranju Mundijala (protivnici Meksika i SAD su poslužili samo da golovima u svojoj mreži uveličaju feštu na otvaranju).

Reći da Barbarez radi dobar posao bilo bi podcjenjivanje njegovih rezultata. Za mene je već sad naš najbolji selektor; bojim se da bi mogli dugo zazivati ona dobra “Sergejeva vremena” u godinama nakon što – nadam se što kasnije – ipak ode sa selektorske klupe. Uživajmo dok ova dobra vremena – što ovaj period reprezentacije jeste – traju.

Nastavi čitati “Barbarez i problem veznog reda” →

Je li demokracija moguća bez izbora? Je li lutrija potencijalno bolje rješenje?

Published on by Digitalna demokracijaKomentiraj

Za većinu ljudi, izbori su sinonim za demokraciju. Međutim, između 508. i 322. pr. Kr., Atenjani su favorizirali sustav lutrije poznat kao ‘ždrijeb’. Uglavnom su vjerovali da je pravedniji, reprezentativniji i osjetljiviji na javni interes od izbora, na koje često utječe novac i koji mogu potaknuti destruktivnu političku polarizaciju. U ovoj animaciji, Michael Vazquez, zamjenik direktora Parrovog centra za etiku na Sveučilištu Sjeverne Karoline u Chapel Hillu, analizira i potencijal sustava temeljenih na lutriji i njihova ograničenja. Posebno ističe ažurirani sustav lutrije koji je osmislio američki filozof Alex Guerrero, a osmišljen je kako bi se riješili nedostaci ranijih modela i neki od najhitnijih problema u suvremenoj izbornoj politici.

Napomena: na videu treba postaviti titlove na svoj jezik na opciji “Auto-translate”.

Nastavi čitati “Je li demokracija moguća bez izbora? Je li lutrija potencijalno bolje rješenje?” →

Nova pitanja za Dragana Čovića, ako bi se usudio odgovoriti na njih

Published on by Digitalna demokracijaKomentiraj

Dragan Čović, vječni lider HDZ BiH, već dvadesetak godina odgovara na slična ili ista pitanja na sličan ili isti način. Smireno, jer ne govori ništa bitno. Obilje floskula, par fraza da dotaknu domoljubni nerv glasačkog tijela, i to je zapravo sve. U tome je, treba priznati, vješt.

Nikako da se suoči s upornim novinarem i ozbiljnim pitanjima. Prije par godina objavili smo tekst s nekoliko pitanja za Čovića; ništa slično nije bilo ni u primislima ovdašnjih medija. Možda je strah obostran, da ne budu svi na gubitku.

Ovih dana pojavila su se nova pitanja, izrečena dosta direktno i narodski, napokon na tragu onoga što smo i mi pitali. Kadidat opozicijskih hrvatskih stranaka za Predsjedništvo BiH objavio je status za koji mislimo da ga vrijedi prenijeti, zbog pitanja koja izgleda nitko iz pristojnih medija nema priliku ili ne smije postaviti.

Nastavi čitati “Nova pitanja za Dragana Čovića, ako bi se usudio odgovoriti na njih” →

Tarik Haverić: Povratak moći

Published on by Digitalna demokracijaKomentiraj

Spekulativne vježbe (IV)
Spekulativne vježbe (III)
Spekulativne vježbe (II)
Spekulativne vježbe (I)

Naslov ove spekulativne vježbe ne najavljuje povratak moći u društveno-političke odnose, gdje ona nikad nije ni prestala da bude najvažniji činilac, već u društveno-političku analizu, gdje je odavno zapostavljena. Taj obrat je još jedna zasluga Donalda Trumpa i političke prakse čiji je simbol preko noći postao. Početkom ove godine, gostovanje Trumpovog najbližeg saradnika Stephena Millera na kanalu CNN izazvalo je dvodnevno zgražanje u jednom dijelu svijeta i američke javnosti, da bi odmah bilo potisnuto novim zgražanjima i palo u zaborav. Odgovarajući na pitanje Jakea Tappera o akciji u Venezueli, Miller je – pravdajući američko »preuzimanje« te zemlje – izjavio da »živimo u stvarnom svijetu, kojim upravlja snaga, kojim upravlja sila, kojim upravlja moć. To su gvozdeni zakoni svijeta koji postoje od pamtivijeka«.

Miller u osnovi nije rekao ništa novo, osim što je upotrijebio izraze »snaga« (strength), »sila« (force) i »moć« (power) kao sinonime, tri jezičke oznake za isti koncept. U poslu kojim se bavi na način na koji se bavi, neko razlikovanje nije mu ni potrebno. Razlike ipak postoje, i ovu spekulativnu vježbu započinjem ukazujući na njih.

Nastavi čitati “Tarik Haverić: Povratak moći” →

Hajka na Sabinu Ćudić: Od izjave u Vijećnici do prijetnji ubistvom

Published on by Digitalna demokracijaKomentiraj

Ima li predsjednica Naše stranke Sabina Ćudić pravo na svoje mišljenje i slobodu izražavanja? Uz napomenu da je Sabina Ćudić u ovom pitanju samo paradigmatski primjer, s obzirom da se našla na meti najnovije orkestrirane hajke koju su organizirale tzv. “probosanske snage” po već dugo uhodanom obrascu koji je odavno uništio javni diskurs u glavnom gradu BiH.

Pitanje se, zapravo, odnosi na sve ljude koje žive u Sarajevu, pa i u Bosni i Hercegovini, na svakoga tko u svojoj sredini misli i govori nešto što iole odstupa od onoga što je dominantna i često pritiskom raznih vrsta nametnuta istina.

Nastavi čitati “Hajka na Sabinu Ćudić: Od izjave u Vijećnici do prijetnji ubistvom” →

Što pokreće proruske pristaše u Europi i njihove stavove o rusko-ukrajinskom sukobu?

Published on by Digitalna demokracijaKomentiraj

Ruska invazija na Ukrajinu u veljači 2022. izazvala je najznačajniji vojni sukob u europskoj povijesti nakon Drugog svjetskog rata. Dok je europsko javno mnijenje pretežno proukrajinsko, značajni segmenti europskog stanovništva zauzimaju ambivalentne ili čak otvoreno proruske stavove. Budući da je javna podrška ključna za pružanje vojne i financijske pomoći Ukrajini, željeli smo razumjeti zašto neki Europljani simpatiziraju agresora.

Naša studija ukazuje da prokremljski stavovi mogu dolaziti iz četiri glavna izvora:

  • Ekonomski interesi
  • Ideologija
  • Stranačko svrstavanje
  • Dezinformacija

Analizirali smo podatke iz dvaju akademskih istraživanja s kraja 2023. godine, koja su obuhvatila gotovo 30 000 ispitanika u osamnaest europskih zemalja.

Nastavi čitati “Što pokreće proruske pristaše u Europi i njihove stavove o rusko-ukrajinskom sukobu?” →