Melodrama sa naprasnim upadom odlazećeg (odskora i bivšeg) Visokog predstavnika u BiH u bh. zakonodavni prostor neminovno se bliži svom kraju. Ostaje da se u to uvjeri i najglasniji, ali i sve usamljeniji čuvar ‘izvornog’ Daytona gospodin Milorad Dodik, član nikad ozbiljnije posvađanog Trijumvirata u vrhu postdaytonske BiH. Najnoviji međunarodni napori u tom pravcu se upravo dešavaju dok nastaje ovaj tekst.
Nastavi čitati “Rasplet koji treba da štima svima: Sarajevo, balkanski Brisel” →
Dobrodošli kući! – rekao je predsednik Srbije Aleksandar Vučić za divovskim astalom ispred stotinu dvadeset šarenih zastava, disciplinovano postrojenih uz zidove Hale 11 Beogradskog sajma, pozdravljajući članove stotinak državnih delegacija okupljenih na svečarskom Samitu nesvrstanih, organizovanom povodom šezdesete godišnjice prvog samita, održanog septembra 1961. u Beogradu.
Nastavi čitati “Preokret Nesvrstanih” →
George Orwell relativno je kratko živio. Nije imao ni 48 kada ga je odnijela tuberkuloza. U tih ni 48 godina stali su nevjerovatna životna priča koja se odvijala na relaciji Burma, London, Pariz, Barcelona, te ništa manje impresivan romaneskni i esejistički opus. Orwellova životna putanja puna je dramskih zapleta i filmskih obrata – od elitnog Etona gdje je došao kao nadareni stipendist i dobrostojeći pripadnik srednje klase, do beskućnika i prekarnog radnika koji zarađuje perući posuđe po londonskim i pariškim birtijama; od dobrovoljca, razočaranog idealista i naposlijetku gubitnika u Španjolskom građanskom ratu, do tvorca modernog britanskog eseja i utjecajnog javnog intelektualca.
Nastavi čitati “Budale, konji i još ponešto” →
Organizatori Nobelove nagrade za mir pokazali su dobrodošlu kreativnost i korisnu oštroumnost dodijelivši ovogodišnju Nobelovu nagradu za mir dvoje hrabrih novinara koji se bore za slobodu medija u teškim, neprijateljskim uvjetima – Mariji Ressi s Filipina i Dmitriju Muratovu koji živi u Rusiji.
Nastavi čitati “Ovogodišnja Nobelova nagrada za mir potresan je podsjetnik da bez slobodnih medija ne može biti prave demokracije” →
Nobelova nagrada za književnost, koja se smatra vrhuncem dostignuća za pisca, dodijeljena je 114 puta: dobilo ju je 118 osoba između 1901. i 2021. Ove je godine pripala romanopiscu Abdulrazaku Gurnahu , rođenom u Zanzibaru, prvom tanzanijskom piscu koji je dobio ovu nagradu. Posljednji crni afrički pisac koji je osvojio nagradu bio je Wole Soyinka 1986. godine. Gurnah je prvi crni pisac koji je nagradu dobio nakon Toni Morrison 1993. godine. Charl Blignaut zamolio je Lizzy Attree da opiše laureata i podijeli svoje viđenje njegove književne karijere.
Nastavi čitati “Dobitnik Nobelove nagrade za književnost Abdulrazak Gurnah: o čovjeku i o djelu” →
Može li iko u BiH zamisliti da je Rusija imenovala specijalnog izaslanika za koordinaciju izrade izbornog zakona u našoj zemlji? Izaslanika koji bi u roku od 48 sati postrojio sve naše političke lidere koji bi mu otišli u njegove dvore na pokoru. Naravno da je nemoguće tako nešto zamisliti, a i zašto bi jedna zemlja to sebi dozvolila? Imenovanje, međutim, američkog izaslanika djeluje tako „prirodno“ pa je prihvaćeno bez pogovora. Bilo je zaista tužno gledati svu bijedu naše politike i naše svemoćne gospodare kako nemoćni i skrušeni odlaze u američku ispovjedaonicu.
Nastavi čitati “Kako reformirati beskorisnu instituciju koja samo proizvodi tenzije?” →
Stanovnici južnog Madagaskara suočavaju se s ogromnim nevoljama. Prema podacima UN-a, više od 1,1 milijuna ljudi gladuje. Više od pola milijuna djece mlađe od pet godina pati od akutne pothranjenosti. Mnoge obitelji svoju oskudnu prehranu dopunjuju kaktusom. Patnje će vjerojatno biti još i gore s početkom „mršave sezone“, tj. gladnih mjeseci prije sljedeće berbe.
Nastavi čitati “Zašto Madagaskar gladuje” →
Upozorenje: video prikazuje slike koje ubrzano trepere i koje mogu biti uznemirujuće za fotoosjetljive gledatelje.
Horizont Hong Konga definiran je visokim neboderima, koje odlikuje ogromna veličina, prigušene boje i nemilosrdno ponavljanje uzorka fasada. U svojoj eksperimentalnoj animaciji Serijske paralele, njemački umjetnik Max Hattler nalazi inspiraciju u okomitom rastu ovog grada. Autor je stvorio vrtoglavu animaciju od fotografija zgrada. Zapanjujući broj stanova kreće se unutar i izvan pogleda, s ponekim otvorenim prozorom i odjećom obješenom za sušenje, nagovještavajući odvojene živote koje svaki prozor predstavlja. U gledatelju bi ovaj uradak mogao izazvati strahopoštovanje, anksioznost, ili možda vjerojatnije, oboje pomalo.
Nastavi čitati “Hong Kong: čudesna meditacija o urbanizmu (VIDEO)” →
Prije manje od dvije godine, njemačka socijaldemokratska stranka imala je tek 11% podrške i činilo se da se radi o političkoj opciji u nestanku. Savezni izbori u nedjelju bili su jako izjednačeni: SPD je na kraju tijesno pobijedio s 26% glasova, što predstavlja jedan od nevjerojatnijih političkih povrataka novijeg doba. To je također osobna potvrda za Olafa Scholza, njihovog kandidata za kancelara. Dok se SPD nalazio na trećem mjestu, iza Kršćanskih demokrata (CDU/CSU) i Zelenih, uvjerenje gospodina Scholza da bi ipak on mogao postati kancelar tretirano je kao fantazija od strane predstavnika stranke koja je na putu za nigdje. No kako su njegovi suparnici postajali sve skloniji gafovima što je kampanja odmicala, tvrdnja gospodina Scholza da predstavlja najsigurniji par ruku koji će Njemačku nakon Angele Merkel odvesti u novu eru postajala je sve uvjerljivijom.
Nastavi čitati “Njemačka nakon izbora: pregovori o novoj eri” →
Iz perspektive europskih potrošača, odjeća i obuća nikad nisu bili jeftiniji i dostupniji. “Brza moda” u stanju je potrošačima svaki tjedan dostaviti novu kolekciju, a građani razvijenijih zemalja bez većih problema si mogu priuštiti redovitu obnovu garderobe. Cijenu, međutim, plaćaju radnici u tekstilnoj industriji koja se, privučena niskim plaćama i često nehumanim radnim uvjetima, preselila u slabije razvijene azijske zemlje.
Nastavi čitati “Prava cijena jeftine odjeće” →
Nakon više od 18 mjeseci pandemije, uz mjere socijalnog distanciranja, nošenja maski i povremene karantene, ono što želimo znati više od svega je kada će sve ovo završiti i kako će završiti. Iako ništa nije sigurno, postoje mnogi dokazi na osnovu kojih možemo imati neka realna očekivanja o tome kako će pandemija napredovati u sljedećih godinu dana.
Nastavi čitati “Kako će završiti pandemija COVID-a?” →
Subotnji “Festival slobode” na glavnom zagrebačkom trgu dočekivan je u ponešto drukčijoj atmosferi od prethodnih inkarnacija tog prosvjeda protiv epidemioloških mjera i “službenih” interpretacija pandemije. Eskalacija sukoba koji dan prije na sličnom prosvjedu u Ljubljani i masovni prosvjedi širom Europe, prije svega u Francuskoj, pridonijeli su pojavi stanovite političke zebnje: hoće li i na našim prosvjedima doći do masovnije mobilizacije i hoće li samim tim postati značajan politički faktor? Medijski anketirani stručnjaci nisu davali previše izgleda takvom scenariju, ali nisu ga u potpunosti ni odbacivali. Sve u svemu, subota je bila test.
Nastavi čitati “Mit o “tihoj većini”” →
Zlatko Lagumdžija, nekadašnji dugogodišnji predsjednik SDP-a, redovni je gost na sarajevskoj ispostavi N1 televizije. Početkom ovog mjeseca gostovao je u Pressingu kod Amira Zukića. Vjerovatno bi nam promakla ta informacija da se na adresu Prometeja nije javio jedan čitatelj sa željom da prokomentira neke aspekte Lagumdžijinog kazivanja. Ta kazivanja su važna jer pokazuju u kojoj se mjeri nedosljedni i lažljivi političari, i cijela jedna nedosljedna i lažljiva politika koju zastupaju, znaju zaplesti u vlastitu mrežu u kojoj u prvom redu stradaju elementarna korektnost i elementarni logički principi.
Nastavi čitati “Zlatko Lagumdžija ili kako se građansko pile lako zaplete u nacionalističku kučinu” →
U Hrvatskoj, broj umrlih veći je od broja novorođenih još od devedesetih godina prošlog stoljeća. Neminovno je da se nakon tako dugo vremena itekako primjete negativni trendovi i promjene, pogotovo u jednoj manjoj europskoj državi.
Brojke su neumoljive: prije pet godina, u školskoj godini 2016./17., bilo je 42.219 učenika prvih razreda osnovne škole, dok je lani u školske klupe sjelo samo 36.950 prvašića.
Nastavi čitati “Depopulacija je problem broj jedan u Hrvatskoj, potrebna su konkretna rješenja” →
U utorak, 11. rujna 2001. očekivala sam naporan, ali relativno miran dan u Bijeloj kući.
Radila sam kao poseban pomoćnik predsjednika za upravljanje i administraciju. Predsjednik George W. Bush bio je u Sarasoti na Floridi, gdje je promovirao zakon o obrazovanju djece (No Child Left Behind Act, op. prev.). Najviši dužnosnik u Bijeloj kući bio je potpredsjednik Dick Cheney. Prva dama Laura Bush trebala je otputovati na Capitol Hill kako bi senatore upoznala s temom obrazovanja u ranom djetinjstvu. Na južnom travnjaku Bijele kuće postavljali su se stolovi za roštilj u čast članova Kongresa, koji se trebao održati te večeri.
Nastavi čitati “Što se događalo u Bijeloj kući 11.9.2001 – svjedočanstvo” →
