Autor: Digitalna demokracija

Lasić je zaslužio titulu sartrovskog tipa „javnog intelektualca“

Published on by Digitalna demokracijaKomentiraj

Recenzija nove knjige Mile Lasića: Zašto nam izmiču europski horizonti?

Misliti i djelovati između dva žrvnja

Nevjerojatno širok javni prostor nalazi za svoja promišljanja i djelovanje Mile Lasić, iako je to u stvari prostor između dva žrvnja: između pseudograđanske i etnonacionalističke politike. I onima najmanje upućenima u tekuću društvenu, političku i ideološku stvarnost Bosne i Hercegovine jasno je da je za neku treću opciju s one strane ove dvije ostao veoma skučen prostor. A ipak je u takvom prostoru bilo moguće stvoriti i napraviti sve ono o čemu svjedoči ova voluminozna knjiga. Nastavi čitati “Lasić je zaslužio titulu sartrovskog tipa „javnog intelektualca“” →

U slavu seksa

Published on by Digitalna demokracijaKomentiraj

Ruth Westheimer i Giacomo Casanova važna su imena seksualne toponimije. Ona kao seksualna terapeutkinja čiji savjeti su unijeli radost u mnoge spavaće sobe, on kao avanturist čije ime je postalo sinonim za ljubavnika i seksualni kliše. Osim seksa, povezuje ih i današnji datum. Ruth je rođena 4. juna 1928. godine u Wiesenfeldu, malom bavarskom gradiću unutar tadašnje weimarske Njemačke, dok je Giacomo tog istog 4. juna umro u jednom bohemijskom dvorcu, opsesivno ispisujući svoje memoare. Nastavi čitati “U slavu seksa” →

Ne-idiotizam

Published on by Digitalna demokracijaKomentiraj

Postoji li sumorniji vid intelektualne bijede od onoga kad vlastitu biografiju nosiš kao nož u leđima? Gorko pitanje otvoreno je nastupom Nina Raspudića u emisiji ‘Nedjeljom u dva’: bio je to očajnički pokušaj budućeg političara da izmašta postojanje intelektualne i moralne dosljednosti u svojoj ličnosti Nastavi čitati “Ne-idiotizam” →

Europljani nezadovoljni razinom solidarnosti među članicama EU

Published on by Digitalna demokracijaKomentiraj

Europski parlament naručio je istraživanje stavova stanovništva EU o aktualnoj krizi i odgovoru Europske unije na nju. Istraživanje je provedeno na ukupno 21.804 ispitanika krajem travnja 2020. u svim zemljama članicama EU osim Latvije, Estonije, Litve, Cipra, Malte i Luksemburga. Kompletni rezultati istraživanja bit će objavljeni početkom lipnja. Nastavi čitati “Europljani nezadovoljni razinom solidarnosti među članicama EU” →

Is the Restart coalition a chance for something better in Croatia?

Published on by Digitalna demokracijaKomentiraj

Those who follow Croatian politics already know that the Social Democrats (SDP) have formed a coalition with several smaller parties and called it Restart.

This is a prudent, logical move. Practice has so far indicated that the main nationalist party, HDZ, can be beaten with a stable and coherent coalition. The last time this happened was in 2011 with the so-called Kukuriku coalition. It also happened in 2000, when the former SDP leader, Ivica Račan, had Dražen Budiša and a much stronger HSLS in his camp. Nastavi čitati “Is the Restart coalition a chance for something better in Croatia?” →

Sredina u kojoj živimo uopće nije zlatna

Published on by Digitalna demokracijaKomentiraj

Umjesto da budu samokritični, naši političari su samo kritični.

Bh. političari hoće hljeba, ali bez motike. Jer uzimaju lopatom.

U prostituciji i politici se odvija trgovina. Neki prodaju tijelo, a neki dušu.

Političari koji maslaju, imaju putera na glavi.

Preletači stalno mijenjaju stranke. A stranke ipak ostaju nepromijenjene. Nastavi čitati “Sredina u kojoj živimo uopće nije zlatna” →

Mali životopisi: Ladin

Published on by Digitalna demokracijaKomentiraj

Završio sam svoju novu knjigu i poslao je izdavaču, Seidu Serdareviću, u Zagreb. Dok je to još bilo moguće, unosio sam sitnije i krupnije izmjene u tekstu. Mijenjao sam naslov nekoliko puta. U kratkom vremenskom rasponu, dopisivao sam nove stranice, bio sam nervozan, a moj izdavač strpljiv i pun razumijevanja. Sada je knjiga završena i spremna za objavljivanje. Ali kako mi znamo da je pisanje knjige završeno? Ne znamo. Uvijek postoji nešto što bismo rado naknadno dopisali. Cioran kaže da je knjiga spremna za objavljivanje onda kad nam se njeno pisanje ogadi. Nastavi čitati “Mali životopisi: Ladin” →

Đikić, Ivanković, Jergović i Lovrenović istupili iz P.E.N. Centra u Bosni i Hercegovini

Published on by Digitalna demokracijaKomentiraj

Na službenoj web stranici P.E.N. centra u Bosni i Hercegovini (www.penbih.ba) objavljeno je 9. svibnja 2020. Protestno pismo protiv najavljene mise za Bleiburg s potpisima jednoga broja članova PEN-a. Način na koji je artikulirano to pismo bio je povodom za istupanje iz PEN-a Ivice Đikića, Željka Ivankovića, Miljenka Jergovića i Ivana Lovrenovića. Trojica od njih (Ivanković, Jergović, Lovrenović) među osnivačima su ovoga centra P.E.N.-a u opsjednutom Sarajevu 31. listopada 1992. godine.

Ovo su njihova pisma Upravi P.E.N. centra u Bosni i Hercegovini Nastavi čitati “Đikić, Ivanković, Jergović i Lovrenović istupili iz P.E.N. Centra u Bosni i Hercegovini” →

Dva pisma iz Sarajeva

Published on by Digitalna demokracijaKomentiraj

Dragi katolički kleru, uvažena hrvatska inteligencijo,

Za početak, čestitke na uspješno organiziranom Bleiburg-derneku u Sarajevu. Nema veze što je isti proizveo rijetko viđenu ideološku i međuetničku napetost u postdaytonskoj BiH i što su kordoni policije spriječili vrlo izvjesne incidente. Lijepo je i nadasve odgovorno što ste uzeli u obzir kontekst i historijsku simboliku Sarajeva, preuzimajući u svoje evanđeoske ruke vruć revizionistički krompir iz Hrvatske. Riječju, lijepo je što ste Za Revizionizam Spremni. Nastavi čitati “Dva pisma iz Sarajeva” →

Što nam nudi Miroslav Škoro?

Published on by Digitalna demokracijaKomentiraj

Nakon čitanja programa Domovinskog pokreta teško se oteti dojmu da – kako god se reformirala i reorganizirala – ekstremna desnica u Hrvatskoj se još uvijek uglavnom svodi na obećanje da će proteći med i mlijeko: samo kad dovoljno napakostimo Srbima i pederima. Nastavi čitati “Što nam nudi Miroslav Škoro?” →

„Pitanje krivnje“ i Hrvati u BiH

Published on by Digitalna demokracijaKomentiraj

U povodu tzv. sarajevske mise za „blajburške žrtve“

Kratko dvadeseto stoljeće (1914. – 1989.), po Hobsbawmovim kriterijima, obilježeno je s tri planetarna totalitarizma, pri čemu se posebice kod klerikalnih i nacionalističkih ideologa uobičajila praksa suviše olakog izjednačavanja fašizma, nacional-socijalizma i komunizma. Zato u uvodu i navedimo mišljenje pokojnog Ralfa Dahrendorfa (1929-2009), uglednog britanskog sociologa njemačkog podrijetla svjetskog glasa: “S mnogih se strana tvrdi da je jedna ideologija – fašizam – bila reakcija na drugu – komunizam. To smatram krajnje pogrešnim. Oba fenomena se razlikuju onoliko koliko su i isprepleteni. Zajedničko im je odbijanje otvorenog društva, oba postavljaju apsolutne zahtjeve. Pojam totalitarizam označava poprilično dobro njihovo zajedničko obilježje, i s njim se mogu okarakterizirati u najmanju ruku Hitlerov i Staljinov režim.” Tome se može dodati kako se u međuvremenu uobičajilo razlikovati i „fašizam“ Mussolinijevih boja od „nacional-socijalizma“ Hitlerove Njemačke i njezinih satelita. Nastavi čitati “„Pitanje krivnje“ i Hrvati u BiH” →

Je li koalicija Restart šansa za bolju Hrvatsku?

Published on by Digitalna demokracijaKomentiraj

Svima koji prate hrvatsku političku scenu već je poznato da je SDP okupio nekoliko manjih stranaka i napravio koaliciju nazvanu Restart.

Ovo je dobar i logičan potez. Dosadašnja praksa ukazuje da se kroz stabilnu i koherentnu koaliciju može poraziti HDZ. Zadnji put to je bila Kukuriku koalicija, a 2000. godine Ivica Račan imao je pored sebe Dražena Budišu i tada znatno jači HSLS. Članovi nove koalicije dobro razumiju da je HDZ tradicionalna, jaka i svjetonazorski konzervativna stranka desnog centra u Hrvatskoj, često radikalno antiliberalna u svom djelovanju. Razumiju i da je HDZ omražen kod dobrog dijela javnosti. Stoga je dobar potez i to što su koaliciju opisali kao “stožer za obranu Hrvatske od HDZ-a”.    Nastavi čitati “Je li koalicija Restart šansa za bolju Hrvatsku?” →

Brisel, Sarajevo, Moskva, CNN i majka Šefika

Published on by Digitalna demokracijaKomentiraj

povodom *Međunarodnog dana Majki

Brisel

Negdje s početka strateški osmišljene, **lenjingradoidne-samo-nešto-duže-opsade Sarajeva u mirnodopskom europskom ozračju (1992-1995), CNN je u ostatku svijeta bio, bez današnje konkurencije, primarni izvor izravnih audio i video informacija o dvostrukoj agresiji na malu Jugoslaviju. Nastavi čitati “Brisel, Sarajevo, Moskva, CNN i majka Šefika” →

Jesu li Bosna i Hercegovina u istoj državi?

Published on by Digitalna demokracijaKomentiraj

Prije nego išta napišem o temi održavanju mise za žrtve Bleiburga u sarajevskoj katedrali, moram reći da nitko ne bi bio sretniji od mene da barem rasprave o događajima iz Drugog svjetskog rata, kad već ne mogu one o ratovima devedesetih godina, prestanu biti pogonsko gorivo za podgrijavanje nacionalizma, poticanje novog nepovjerenja među ovdašnjim narodima i histeriju u javnom prostoru. Međutim, to će nažalost biti moguće tek kada svi ključni politički akteri i vjerske zajednice jednostavno prihvate antifašističko opredijeljenje kao temeljnu civilizacijsku odrednicu i prestanu relativizirati zločinačke režime i pokrete, pokušavajući ih u najmanju ruku izjednačiti sa socijalističkim razdobljem kroz priču o dva totalitarizma. Nastavi čitati “Jesu li Bosna i Hercegovina u istoj državi?” →

Bosansko-hercegovačka filozofija rata

Published on by Digitalna demokracijaKomentiraj

„Rat je otac svih stvari“, govorio je prije 2500 godina u grčkom gradu Efezu filozof Heraklit. Odmah treba reći kako Heraklit ne misli prije svega na rat kao oružani sukob niti isti simpatizira, nego on ovdje misli na sukob suprotnosti kao osnovu svega što je nastalo i nastaje u svijetu. Taj sukob suprotnosti ima čak i funkciju društveno-etičkog principa, jer borba svakog postavlja na njegovo pravo mjesto u društvu (ovdje je Heraklitova misao već opasno blizu liberalnom kapitalizmu i njegovim dogmama o tržišnoj konkurenciji i sukobu različitih interesa koji u konačnici vodi do napretka). Nastavi čitati “Bosansko-hercegovačka filozofija rata” →