Parezija

Piše: Viktor Ivančić

Evo pitanja za kviz: Kada novinarka Media servisa Andrea Barać upita Kolindu Grabar-Kitarović zašto je na Facebooku objavila fotografiju osuđenoga ratnog zločinca Slobodana Praljka povodom dvogodišnjice njegove smrti, a ova odgovori da ne želi odgovoriti, kako šuti predsjednica Republike Hrvatske?

a) Šuti kao riba.

b) Šuti kao zaklana.

c) Šuti kao da je zaklan netko drugi.

Razuman bi se čovjek u ovako delikatnoj stvari morao kloniti izlizanih metafora i osloniti na suhe činjenice, a to znači da jedino ponuda pod c) sluti na ispravan odgovor. Nastavi čitati “Parezija”

Tarik Haverić: Novi život starih tekstova (II)

Nastavak teksta: Novi život starih tekstova (I)

S druge strane, Vejzalajbegovićev tekst »SDA rezolucija – ko sanja Republiku BiH?«, upravo zato što je oslobođen polemičarske strasti koja i prečesto preraste u animozitet, pruža priliku za analizu cijelog žanra kojem, po mom mišljenju, pripada – a to je impresionistička politologija koja, barem kvantitativno, zauzima prvo mjesto u elektronskim medijima i kibernetičkom prostoru. Nastavi čitati “Tarik Haverić: Novi život starih tekstova (II)”

Raskol na Zapadu – 6. dio

Piše: Nedžad S. Hadžimusić

Izvod iz 5. dijela, updated: (…) izbor Ursule von der Leyen (UVL), prve žene ikad za kormilom Komisije EU, potom i njenog tima od 27 u EU Parlamentu potvrđenih komesara ispred svih članica (minus Brexitom preokupirane UK),  jeste jako dobra vijest. Naravno, ovo samo po sebi ne umanjuje drastično i odmah neupitne arte-fakte da  Europska unija postaje sve ranjivija i manje relevantna na međunarodnoj sceni naspram velike Trojke – SAD, Kine i Rusije. Nastavi čitati “Raskol na Zapadu – 6. dio”

O gluposti

Piše: Dietrich Bonhoeffer

Glupost je opasniji neprijatelj dobra nego zlo. Protiv zla možemo protestirati, možemo ga raskrinkati, možemo ga, ako ustreba, silom spriječiti. Zlo nosi vazda u sebi klicu samoraspadanja, budući da ostavlja u čovjeku barem nelagodu. Protiv gluposti smo bespomoćni. Ni prosvjedima ni silom tu se ništa ne da učiniti; razlozi tu ne pomažu; činjenicama koje proturječe vlastitoj predrasudi jednostavno ne treba vjerovati – u takvim slučajevima i glupan postaje kritičar – pa iako su činjenice neizbježne, mogu se jednostavno zaobići kao beznačajni pojedinačni slučajevi. Nastavi čitati “O gluposti”

Crtica o Franji

Piše: Neven Šimić 

Vrijedi li uopće javni angažman u jednoj nacionalističkoj žabokrečini, sigurno se često ovih godina pitao Franjo Šarčević, glavni urednik Prometeja. Obrazovan i kritičkom mišljenju sklon, Franjo je kao takav prirodan antipod nacionalističkom pojednostavljivanju stvarnosti. Nastavi čitati “Crtica o Franji”

Budžetski patriotizam ili kako je kod vas dole u Bosni?

Piše: Haris Ćutahija

Patriotizam je zajebana stvar ako živiš ovdje. Kompleksna i evolutivna kategorija. U širem značenju, patriotizam je ljubav prema domovini i tu nastaje konfuzija. Kojoj domovini? Bosni i Hercegovini? Republici Srpskoj? Herceg-Bosni? Srbiji? Hrvatskoj? Osmanskom Carstvu? Autonomnoj pokrajini Vikendica Breza (skontaće oni malo stariji)? Kombinaciji više navedenih opcija? Nastavi čitati “Budžetski patriotizam ili kako je kod vas dole u Bosni?”

Das ist Šiba

U povodu zagrebačke promocije monografije o Hajrudinu Krvavcu: ‘Hajrudin Šiba Krvavac je drsko podsjećao da film ne pravite zarad autorskog dokazivanja, nego da biste zabavili publiku. Za to je platio i visoku cijenu: de facto nikada nije uvršten u kanon jugoslavenskog filma’, kaže Nebojša Jovanović, urednik monografije o Krvavcu, redatelju filmova ‘Most’ i ‘Valter brani Sarajevo’ Nastavi čitati “Das ist Šiba”

Metodološke preporuke onima koji p(r)oučavaju europske i euroatlantske integracije

Prof. dr. sc. Mile Lasić: Prolegomena u kritičku teoriju europskih integracija

U iščekivanju moje nove knjige “Zašto nam izmiču europski horizonti?”, koja bi se trebala – zbog obimnosti, kako mi je objasnio gosp. Dragan Marković, prvi čovjek “University Pressa” iz Sarajeva, pojaviti u dva toma tek početkom iduće godine – skrećem pažnju zainteresiranim na sažetak koji sam proljetos pripremio za znanstvenu konferenciju Filozofskog fakulteta Univerziteta u Istočnom Sarajevu, održanu 18. svibnja 2019. godine na Palama, ali sam bio spriječen sudjelovati, pa sam potom odustao i od razrade iznijetih hipoteza. U produžetku podsjetit ću iz aktualnog povoda i na raspravu u knjizi „Mostarsko-europske priče“ (Art Rabic, Sarajevo 2018.), u kojoj je objavljen i prilog „Kritička teorija europskih integracija“… Nastavi čitati “Metodološke preporuke onima koji p(r)oučavaju europske i euroatlantske integracije”

Slijepi narodi imaju bezočne političare

Piše: Vedad Hasanović

Naš životni početak je u rodnom kraju.

Globalno zagrijavanje nas navlači na tanak led.

Fakultetska diploma ne vrijedi mnogo. Može se kupiti po sniženoj cijeni.

Slijepi narodi imaju bezočne političare.

Naši političari ne ubiru orahe nego političke poene. A orasi su im u džepu. Nastavi čitati “Slijepi narodi imaju bezočne političare”

Kritika esencijaliziranja bosanskohercegovačkih identiteta u djelu Ivana Lovrenovića

Piše: Esad Delibašić

Konstituiranje političke teorije i prakse na metafizičkoj osnovi danas bi trebalo biti stvar prošlosti. Političko mišljenje formirano na ovakav način počiva na uvjerenju da postoji transhistorijska, metafizička zbilja koja se pojavljuje kao osnovna paradigma – kako za formiranje političkog mišljenja tako i za uređenje društva i države. Platonova filozofija je primjer konstituiranja političkog mišljenja na metafizičkoj osnovi: na temelju svoje ontološke pozicije, ovaj filozof izgrađuje idealnu državu i društvo. Nastavi čitati “Kritika esencijaliziranja bosanskohercegovačkih identiteta u djelu Ivana Lovrenovića”

Emmanuel Macron, l’enfant terrible u EU i NATO (2. dio)

Piše: Nedžad S. Hadžimusić

Izvod iz prvog dijela: (…)Macronova ‘presuda’ utoliko više boli jer su upravo Hrvatska i BiH prije 15 godina bile istinske vedete Solunskog samita  EU – Jugoistočna Europa, dakle nesporno na čelu regionalne kolone na euro-atlantskom putu!

Ostavimo Europskom vijeću da čim prije prizemlji Macronove akrobacije oko datuma otpočinjanja pristupnih pregovora EU sa jedinim odlikašem, ali i najranjivijom državom na Zapadnom Balkanu. Nastavi čitati “Emmanuel Macron, l’enfant terrible u EU i NATO (2. dio)”

Kupovina diploma

Problem kupovine srednjoškolskih i univerzitetskih diploma jedan je od razvijenijih “sektora” korupcije i nepotizma u Bosni i Hercegovini. Diploma je potrebna za zaposlenje, ali i za društveni prestiž i ugled. Pod uvjetom da imate podršku važnog političara ili ako takvog imate u srodstvu, diploma se dobije bez gubljenja vremena, bez truda, ali i bez znanja. Nastavi čitati “Kupovina diploma”

Izbjeglice su ljudi, tretirajmo ih tako!

Piše: Andrea Milat

Stotine ljudi, izbjeglica, spava pod otvorenim nebom na autobusnom kolodvoru u Tuzli. Iako klimatske promjene “pomažu” ovim ljudima bez krova nad glavom, s obzirom na to da je oktobar bio najtopliji 10. mjesec u povijesti mjerenja, vrijeme se mijenja, i prije snjegova stigle su nam izrazito obilne jesenske kiše. Pljusak koji je noćas i jutros padao u Tuzli “oslikava jad i bijedu u kojoj borave ljudi iz raznih krajeva svijeta, među kojima ima djece i starijih maloljetnika. Sklupčani u deke, ležali su pod nadstrešnicom zgrade dok su se pored njih slijevali potoci vode”, piše portal Avaz.ba. Nastavi čitati “Izbjeglice su ljudi, tretirajmo ih tako!”

Emmanuel Macron, l’enfant terrible u EU i NATO

Piše: Nedžad S. Hadžimusić

Tempirana kao melem na ranu džaba okrečenog dijela europskog predsoblja, Inicijativa predsjednika Srbije Aleksanda Vučića o tzv. malom Schengenu nije polučila neki razdragrani entuzijazam na prostoru Jugolenda, ali ide dalje. Unatoč predvidivim komentarima dežurnih skeptika kontra ovog ‘surogata’ legitimnih europskih aspiracija Zapadnog Balkana ili kolumbo-pretjerivanja cinika koji u svakom panbalkanskom konceptu prepoznaju opasnost od restauracije Jugoslavije, ili čak – Dušanovog carstva! Nastavi čitati “Emmanuel Macron, l’enfant terrible u EU i NATO”

Pomilovanje separatističkih čelnika može biti rješenje za krizu u Kataloniji

Piše: Dražen Šimić

Politički proces i sukobi koji su u Kataloniji počeli zabranjenim referendumom iz 2017. godine kulminirali su uličnim nasiljem prije par tjedana. Ova kriza pretvorila se u problem ne samo za  Španjolsku nego i za EU, koja se nalazi u osjetljivom političkom trenutku. Nije pretjerano reći da svjedočimo jednoj od “najozbiljnijih institucionalnih kriza s kojom se suočio španjolski demokratski sustav proizašao iz Ustava iz 1978.”. Nastavi čitati “Pomilovanje separatističkih čelnika može biti rješenje za krizu u Kataloniji”