Kako od Hrvatske napraviti uspješnu zemlju sretnih ljudi? Državu u kojoj domaći ljudi žele živjeti, u koju se stranci žele doseliti, i u koju se dijaspora želi vratiti, ne po odlasku u mirovinu nego u naponu snage? S HDZ-om na vlasti to je teško ili nemoguće.
Nastavi čitati “S HDZ-om nema sretne i uspješne države” →
Nitko ne može prepoznati sve aspekte novog doba koje se nazire, ali pokretačke snage za koje se treba pripremiti već su očite. Ovo je vrijeme sukoba i žestokog natjecanja između velikih sila, u kojem visok stupanj vanjske ovisnosti o materijalu i proizvodima od strateške važnosti može postati smrtonosna slabost. To je svijet u kojem se globalizacija rekonfigurira, a geopolitički atlas pomiče, što više nema nikakve veze s optimizmom nakon pada Berlinskog zida. Ovaj svijet obilježava ideološka borba između demokracija i autoritarnih režima koji, kako tvrde, žele izgraditi drugačiji svjetski poredak i u kojem je stoga Europljanima, više nego ikada prije, važno da EU ojača svoju unutarnju koheziju.
Nastavi čitati “Svijet koji dolazi” →
Ognjen Bašić ČudNoReĐe je od onih na koje se svima poznata PR fraza “glazbenik kojeg ne treba posebno predstavljati” nikako ne može primijeniti. Ne samo zato što je, kako kažu “najpoznatiji nepoznati glazbenik u državi“, pa ga eventualno brzo zaboravite jer se ne pojavljuje kontinuirano u medijima. Čak i da je “popularan”, “legendaran” ili “kultan” što (još) nije, i dalje bi ga svakim novim izdanjem trebalo posebno predstavljati, jer opis kojim ste ga prethodno predstavili vrlo vjerojatno neće vrijediti za sljedeće predstavljanje.
Nastavi čitati “ČudNoReĐe: nije lako biti svoj i slobodan” →
U savremenim demokratijama zapadnog tipa, odnos spram homoseksualaca je postao neka vrsta lakmus papira za toleranciju i poštovanje ljudskih prava. Danas mnoge članice EU (ali i one koje to nisu) imaju regulisane istospolne zajednice. Istok Evrope je izuzetak ovog trenda gdje, poslije sloma real-socijalizma, religija i konzervativne vrijednosti doživljavaju veliki povratak, nakon decenija državnog ateizma.
Nastavi čitati “Borba za prava seksualnih manjina kroz istoriju” →
Ćopić je ne samo jedan od najomiljenijih nego i, nesumnjivo, jedan od najbeskompromisnijih naših pisaca svog doba. Otvarao je uvek prvi goruće, tragične teme u društvu i o njima pisao bez zazora, lucidno, jetko i duhovito.
Nastavi čitati “Branko Ćopić ili šta je piscu činiti u svom vremenu?” →
Odluka donijeta u prošli petak nije bila iznenađenje. Čak i prije dramatičnog curenja nacrta mišljenja suca Samuela Alita prošlog mjeseca, predviđalo se da će američki vrhovni sud iskoristiti priliku koju je pružio slučaj Dobbs protiv Jackson Women’s Health Organization da poništi odluku donesenu 1973. u predmetu Roe protiv Wadea. To je, naposljetku, bila svrha triju odabira bivšeg predsjednika Trumpa za vrhovni sud, i kulminacija desetljećima duge kampanje antiaborcionista da saveznim državama vrate ovlasti za zabranu postupka. No, objava je ipak bila šok. Globalni utjecaj SAD-a znači da ova odluka o ukidanju ustavnog prava žena na pobačaj odjekuje daleko izvan granica ove države.
Nastavi čitati “Roe protiv Wadea: premoć protivnika pobačaja” →
Šta se dogodi kada frontmen jedne nacional-šovinističke agende dobije dio lijevog i antinacionalističkog medijskog prostora da pegla svoj politički profil? Dogodi se, recimo, materijal za dobru satiru ili komediografska građa za montipajtonovski tip skeča. Mimo tih literarnih zakonitosti, desi se i da jedan istaknuti proponent spomenute agende, formalno ugodno ušuškan u lijevo-građanski outfit, odista dobije priliku da popegla svoj imidž na mediju koji baštini lijevu i antinacionalističku tradiciju. I tu više nemamo posla s književnom vrstom ili televizijskom komikom, nego sa realnošću koja kazuje da je nacionalistički vrag odnio medijsku šalu. Imamo posla s novinarima koji, vođeni površnošću, golim neznanjem, propagandnim motivima koji fingiraju pluralizam, ili nečim sedamnaestim, ne bitno suvislijim, zbilja ustupe dio lijevog medijskog prostora istaknutom nacionalističkom eksponentu koji simulira građansku uljuđenost.
Nastavi čitati “Uzoriti građanin Komšić i dobri Hrvat Pavelić” →
Tata je sidijo na desnoj strani stola i mrgodijo se. Mama je sidila na livoj strani i mrgodila se. Ja sam sidijo u sredini i snuždijo sam se. Tata je rekao: „Još dvi šetemane do kraja škole, a ti od sedan predmeta imaš četri asa! To je čista katastrofa!“ Mama je rekla: „Lani si od sedan predmeta nakupija pet asi! A priklani si ima najbolji prosjek, šest od sedan!“ Tata je rekao: „Znači, svake godine ideš sve gori i gori!“ Mama je rekla: „Šta si stariji, to si lošiji! Umisto da bude obratno!“ Tata je pitao: „Jel moš bar ovu duju iz prirode ispravit u asa? Da si spustiš prosjek?“ Ja sam pitao: „Kako ću je ispravit?“ Tata je rekao: „Pa pitaj učiteljicu da te pita za lošiju ocjenu!“
Nastavi čitati “Bilježnica Robija K.: Drama sa ocjenama” →
Francuski predsjednik Emmanuel Macron i njegova stranka, La République En Marche! (odnedavno pod novim imenom, Renaissance) izgubili su većinu u parlamentu te države.
O posljedicama govori bivši bh. diplomat i ambasador u Francuskoj, Slobodan Šoja.
Nastavi čitati “O rezultatu i posljedicama francuskih izbora” →
Evo napokon jedne manjinske teme, koja nije političko prepucavanje i proizvodnja mržnje.
Treba li legalizirati korištenje kanabisa u medicinske svrhe?
O ovoj temi zapravo se malo zna, pa je svaki ozbiljan medijski istup dobrodošao. N1 je priredio jedan takav.
Nastavi čitati “Legalizacija kanabisa u medicinske svrhe u BiH?” →
U Bosni i Hercegovini ne postoji udruga preko koje bi se studenti i studentice borili protiv nasilja i diskriminacije nad LGBT+ osobama. Iako je inicijativa „Nisam tražila“ odškrinula vrata za tu problematiku još uvijek ništa nije formalizirano. Kao primjer pozitivne prakse može poslužiti udruga ZA-Pravo LGBTIQ+ (ZA Pravo) osnovana u Republici Hrvatskoj prije dvije godine na zagrebačkom Pravnom fakultetu, koja se bori protiv diskriminacije i radi na vidljivosti kvir osoba u fakultetskom i sveučilišnom prostoru.
Nastavi čitati “Udruga koja normalizira različitosti na fakultetu” →
Unatoč imenu, Povjerenstvo Predstavničkog doma koje istražuje događanja u Washingtonu 6.1.2021. ne istražuje samo napad na američki Kapitol. Ono s pravom ispituje širu kampanju za poricanje volje građana. Prva javna rasprava u četvrtak istaknula je užas ovoga dana, koji je prouzrokovao smrt najmanje sedam osoba i 140 ozlijeđenih policajaca. Gomila, naoružana vezicama za kablove i pištoljima omamljivačima, mahala je jarbolima za zastave kao palicama. Uznemirujući snimci i svjedočanstvo policajca na službi taj dan (“Klizao sam po ljudskoj krvi … To je bio pokolj”) podsjetili su gledatelje u udarnom terminu koliko su ovi događaji bili šokantni i zastrašujući.
Nastavi čitati “O događanjima u Washingtonu: Istinom protiv “alternativnih činjenica”” →
Zagrebački SDP podnio je prošli tjedan prijedlog Skupštini grada Zagreba da se sadašnjem Trgu Republike Hrvatske vrati prethodno njegovo ime, odbačeno prije šest godina – Trg maršala Tita. Bila je to možda i zgodna prilika da se na urudžbiranih pet, a gusto otipkanih stranica prijedloga, napomene ponešto relevantno o zacijelo najutjecajnijoj ovdašnjoj povijesnoj ličnosti, ali cijenimo da je ta mogućnost ispuštena, i ne samo to. S rezignacijom konstatiramo da je SDP ovime nanio štetu uspomeni na Josipa Broza veću i ozbiljniju od one za koju se 2016. godine u istoj skupštini pobrinuo Zlatko Hasanbegović.
Nastavi čitati “Tito i rešeto” →
Ugleni liberalni intelektualac Tarik Haverić objavio je prve nastavke novog serijala o liberalizmu.
Serijal je nastao u suradnji s Fondacijom za slobodu Fridrich Naumann.
Toplo preporučamo.
Nastavi čitati “Tarik Haverić, serijal o liberalizmu” →
Uoči summita Europske unije u Bruxellesu, njemački ministar gospodarstva i zamjenik kancelara Robert Habeck upozorio je da se jedinstvo oko sankcija Rusiji “počinje urušavati”. Ako je ta procjena trebala potaknuti čelnike EU-a u ključnom trenutku, čini se da je manje-više uradila svoj posao.
Nastavi čitati “Naftni embargo EU-a: povećana cijena Putinovog rata” →
digitalnademokracija.com