Pogledaj, Dubrovnik!

Jedan od najsigurnijih načina da uopće ne vidite Dubrovnik je da dolazite ljeti; važan odnos između figure čovjeka i arhitekture Grada poremećen je. Hrpa prolaznika zaklanja vam pogled na pojedinca i na zgrade, na prozore, vrata. Njihova otvorena usta, volti njihovih očala za sunce, njihova gola ramena… Sve je to onaj višak koji prikriva suštinu prostora koji je Dubrovnik. To je onaj, najzlorabljeniji klik-klak pogled sa istočne strane: svedeni otvori Gradske kafane, nekadašnjeg Arsenala, srezane kamene pačetvorine ribarnice iz austrijskog vremena i zbijeni volti Kapetanije. Među njima gotovo se ne primjećuju prava vrata gradska, ona što vodi prema Sponzi i ona prema Gospi. Izmiče čist kubizam masa zidina, onaj kubistički skut grada od sjevernog brida Gradske kafane do Revelina i mase istočnog mosta.

Nastavi čitati “Pogledaj, Dubrovnik!”

Je li postalo normalno biti islamofobičan u Belgiji?

Nedavna potraga za naoružanim belgijskim vojnim časnikom koji je prijetio istaknutom zdravstvenom stručnjaku i kojeg se sumnjičilo da priprema napad na džamiju, otkrila je mnogo o usponu radikalne desnice u Belgiji. 

Časnik, koji je nekoliko puta bio raspoređen u operacijama u Afganistanu između 2011. i 2017. godine, pronađen je mrtav prošlog mjeseca, nakon nekoliko tjedana provedenih u bjekstvu. U samo nekoliko dana, Facebook grupa koja podržava ovog čovjeka dobila je više od 50000 članova prije nego što ju je ova društvena mreža izbrisala. Jedan od slogana na stranici bio je: „Onaj koji se usudio naglas reći ono što mislimo“. 

Nastavi čitati “Je li postalo normalno biti islamofobičan u Belgiji?”

Svi moji izgubljeni EURI (II)

Naši fudbaleri, visoko-kvalifikovani gubitnici

Počinju kvalifikacije za Mundijal u Brazilu 2014. Ponovo optimizam i nada. Doduše, čini se da sada imaju utemeljenje: ovog puta imamo i rezultate. Izvukli smo Grcima bod u Pireju, Grcima koji su nas od ’96. do ’12. već četiri puta pobijedili u kvalifikacijama. Dobili smo Latviju 4:1 ovdje i 5:0 u gostima. Grčku smo prvi put pobijedili, i to 3:1 u Zenici. Lihtenštajn smo dobili tamo 8:1, ovdje 4:1. Basketoljubce iz Litvanije ovdje smo tukli 3:0, ali smo neoprezno i neočekivano u Zenici izgubili od Slovačke 0:1, što je za trenutak dovelo u pitanje plasman na Mundijal. Međutim, u dramatičnom revanšu, iako smo gubili 0:1, okrenuli smo na 2:1. I još jedna odlučujuća tekma, ovog puta sa starim znancima, Litvancima.

Nastavi čitati “Svi moji izgubljeni EURI (II)”

Nisam antivakser, ali… Ali što?

Pojava zaraznijeg soja i nezadovoljavajući tempo cijepljenja već nekoliko tjedana bude strepnje u Hrvatskoj. One su mahom vezane uz turističku sezonu čiji bi eventualni kolaps dodatno ugrozio ionako krhku ekonomiju. No, javljaju se i one načelnije, fokusirane prvenstveno na zdravlje ljudi. Međutim, upozorenja stručnjaka nerijetko se dočekuju prilično neprijateljski, pa i krajnje suludo. Naime, predstavnici iznajmljivača i poduzetnika optužuju epidemiologe i njihove “apokaliptične najave” za ugrožavanje sezone, a ne slabu procijepljenost na osnovu koje epidemiolozi predviđaju rast broja zaraženih.

Nastavi čitati “Nisam antivakser, ali… Ali što?”

Budućnost bez kave i kakaa

Često se u literaturi i medijima naglašava da su klimatske promjene poremećaj cijelog prirodnog eko sistema, da se radi o sustavu spojenih posuda, i kad se jedna prelije, sve ostale također gube balans. Znanstvenici su stoga počeli proučavati ranjivost Europske unije na klimatske promjene, a s obzirom na ovisnosti Unije o uvoznim prehrambenim proizvodima. Najmanje 40 posto poljoprivrednog uvoza Europske unije bit će “vrlo osjetljivo” na sušu do 2050. godine, otkrivaju nova istraživanja. Ovisnost prehrambene EU industrije o sirovinama nastalima izvan njezinih granica odnosi se na npr. sektore mesa i mliječnih proizvoda, kakao, čokolada, šećerna trska, proizvodi na bazi palmina ulja, kava, čaj, soja i kozmetika itd…

Nastavi čitati “Budućnost bez kave i kakaa”

Tarik Haverić: Povijest političkih ideja

Ugledni bosanskohercegovački intelektualac Tarik Haverić pokrenuo je Youtube kanal i podcast pod nazivom Povijest političkih ideja, u kojem donosi “sažet pregled razvoja političkog mišljenja od najstarijih vremena do danas”.

Serijal zasad ima četiri epizode, a prema riječima gospodina Haverića namijenjen je ‘obrazovanim nestručnjacima’.

Preporučujemo svima koje zanima politika, posebno teorijski aspekti.

Nastavi čitati “Tarik Haverić: Povijest političkih ideja”

Kmečanje o klečanju

Utakmicom između Italije i Turske u Rimu počelo je Europsko prvenstvo u nogometu. Bit će to po mnogočemu specifično prvenstvo. Za početak, trebalo se odigrati lani, ali je zbog pandemije odgođeno. Za razliku od prijašnjih prvenstava koji su se tradicionalno igrali u jednoj ili dvije zemlje, ovo će se odigrati na stadionima širom Europe. A kako spomenuta pandemija i dalje diktira živote, kapaciteti tih stadiona će biti ograničeni i u priličnoj mjeri izostat će uobičajeni navijački rituali. Ali zato ćemo svjedočiti jednom drugom “ritualu” koji izaziva brojne prijepore u gotovo svim zemljama sudionicama.

Nastavi čitati “Kmečanje o klečanju”

Ivan Lovrenović: FATA ORLOVIĆ

U ponedjeljak 16. travnja 2007. godine oslobođena je Fata Orlović u srebreničkom sudu  od monstruozne optužbe da je  njezina borba za uklanjanje ilegalno sagrađene „inat crkve“ na njezinome dvorištu izraz nacionalizma i „mržnje na spski narod“. Objavio sam tada, 20. travnja 2007, donji zapis, koji ponavljam danas, na dan konačnoga ispunjenja pravde za Fatu Orlović, kao hommage toj nevjerojatnoj ženi.

Nastavi čitati “Ivan Lovrenović: FATA ORLOVIĆ”

Sedam modernih filozofa pomažu da izgradimo bolji svijet nakon pandemije

Kada će se stvari vratiti u normalu? Čini se da to svi žele, što je i razumljivo s obzirom na bol i žrtvu koji su mnogi pretrpjeli u proteklih 18 mjeseci. Međutim, trebaju li se stvari vratiti u normalu? Neki s razlogom tvrde da je to “normalno” jedan neuspjeli ekonomski model, odgovoran za stvaranje neprihvatljivih razina nejednakosti koje su pokvarile društvenu i moralnu strukturu našeg društva. 

 Prijete nam i novi i stari izazovi. Srećom, tu je nekoliko filozofa koji nas mogu voditi kroz sljedeću fazu pandemije i dalje. O nekima od njih govorim u svojoj nedavno objavljenoj knjizi o filozofskim lekcijama lockdowna. Ovdje govorim o njih sedmero čije nam ideje mogu pomoći u izgradnji boljeg svijeta tako što bi riješili problem nejednakosti, preokretom privatizacije i jačanjem demokracije. 

Nastavi čitati “Sedam modernih filozofa pomažu da izgradimo bolji svijet nakon pandemije”

“Veliki reset” i dalje je mamac za teorije zavjere

Facebookom se širi video ‘Veliki reset objašnjen u pet minuta’, izvorno snimljen na engleskom i titlovan na hrvatski. Video je podijeljen više stotina puta (arhivirano ovdje), a u njemu se iznosi teorija zavjere o velikom resetu kreiranom od strane globalnih elita.

U videu se između ostalog navodi:

“Nećemo se vratiti u normalnost, zato neprestano slušamo o novom normalnom (…) Demokracija i slobodno poduzetništvo izlaze kroz prozor, totalitarna vladina kontrola klizeći ulazi na stražnja vrata.”

Nastavi čitati ““Veliki reset” i dalje je mamac za teorije zavjere”

Priznanje genocida

Američka administracija nastojala je da Bidenov potez – pokolj nad Armencima službeno je nazvao genocidom – prođe bez težih posljedica za odnose s Turskom, a da istodobno Bidena predstavi kao borca za ljudska prava u svijetu

U službenoj izjavi na Dan sjećanja na žrtve genocida nad Armencima, koji se obilježava 24. aprila, američki predsjednik Joe Biden osudio je masovni pokolj i izgon armenskog stanovništva koji su između 1915. i 1923. organizirale osmanske vlasti. Ova dugo očekivana izjava privukla je veliku pažnju međunarodne javnosti jer su u njoj prvi put s mjesta još uvijek najmoćnije osobe svijeta ti događaji nazvani genocidom. Da je doista riječ o genocidu već je dugo stvar konsenzusa među historiografima, no ovoj se klasifikaciji grčevito protivi Turska.

Nastavi čitati “Priznanje genocida”

Aida veća od Oskara

Jutro poslije

Nekad najglamuroznija večer u godini (‘And the Oscar goes to…!’) je iza nas. Zbog planetarne pandemije, jače od tradicije u fabrici snova, ista nije bila ni nalik na nekadašnju sebe. Ne samo tehnički, holivudsko finale sa proglašenjem pobjednika više je ličilo na *Eurosong. I neka je, sve opravdano.

Kakogod, visoki međunarodni žiri Best Foreign Film Academy Awardsa je rekao svoje. Jutro poslije, potom dan za danom po dežurnim medijima u BiH i šire po Jugolendu, svjedočimo manje-više očekivanim, apsurdnim komentarima domaćeg ‘stručnog i žirija publike’. Po televizijama, portalima i tiskovinama osvanuli su i izdominirali kvazi-žurnalistički, nedotupavni, kladioničarski naslovi i komentari poput: ”Jasmilin Quo vadis Aida i p a k (!?) nije dobio Oskara” ili onaj ”Nažalost, bh. film je poražen(?!), ostaje nam utjeha da je Aidu pobjedio odlični danski konkurent, film ‘Another round”.

Nastavi čitati “Aida veća od Oskara”

Dan planete Zemlje: protiv kolektivne krivnje

Dan planete Zemlje predstavlja onu vrstu obljetnice ispunjene ispraznim simboličkim gestama, hinjenjem velikodušnosti i brige za stanje svijeta koji nas okružuje. To je onaj dan kada se pravimo da ideja naše dominacije nad prirodnim svijetom nije tvrdo utkana u nas, i dan čije čestitke i simbolika zapravo otkrivaju kako je Dan planete Zemlje tek dan za čišćenje prljave savjesti, i dan za disperziju odgovornosti – kao kada nas predsjednik države sa svog fejsbuka podsjeća na to da nam ovaj planet svima treba za egzistenciju.

Nastavi čitati “Dan planete Zemlje: protiv kolektivne krivnje”

Bill, Melinda i Lepa Brena

Za početak, ponovimo gradivo. Koronavirus ne postoji. Zapravo postoji, ali uopće nije tako opasan kako maliciozno tvrde. Najobičnija gripa kakvu ste sigurno već prebolovali u životu, bezazlena muha od koje se napravilo nimalo bezazlenog slona. Stvoren je, znate već, uz pomoć 5G tehnologije, kako bi vas prisililo na cijepljenje. Ali to nije sve.

Nastavi čitati “Bill, Melinda i Lepa Brena”