Dan državnosti: šta je ostalo od ZAVNOBiH-a?

Bila bi to razumljiva scena da se odigravala u prostorima Tužilaštva Bosne i Hercegovine. Ovako je sadržavala sve temelje nadrealizma “diktat misli, bez kontrole razuma, izvan svake estetske ili moralne preokupacije”.  

Restoran u Luxemburgu, s jedne strane stola premijer Federacije BiH, optuženik za korupciju i pranje novca, nasuprot njemu osumnjičenik za širenje nacionalne, vjerske i rasne netrpeljivosti. Sjede pod nadzorom onog koji se predstavlja kao Veliki meštar u Bošnjaka, obilježavajući tobože Dan državnosti BiH. Svi agituju za patriotizam.

Nastavi čitati “Dan državnosti: šta je ostalo od ZAVNOBiH-a?”

Divlje meso HDZ-a

“Divlje meso” HDZ-a okuplja se po ulicama i trgovima, hoda, moli, pjeva i prosvjeduje jer se, eto, u uvjetima globalne prevare nazvane pandemija, lokalno traže propusnice koje zatiru slobodu i pravo na izbor. Ta “moralna ekonomija mnoštva/gomile”, da se poslužimo ovom prigodom dekontekstualiziranom odrednicom E. P. Thompsona, oblikuje stanovitu vrstu “mentaliteta”, koji nedvojbeno ima svoje razloge i genezu, kao i svoje uvjete proizvodnje na temelju kojih zaslužuje baš takvo određenje – “divlje meso”HDZ-a. Soundtrack njihovih prosvjeda o tome govori više nego dovoljno. Simptom? Svakako.

Nastavi čitati “Divlje meso HDZ-a”

Ivan Lovrenović: Sarajevski Kazani i kralj Tvrtko

Sarajevska gradonačelnica u zanosu obznanjuje javnosti kako nju srednjovjekovna Bosna, njezina državnost i kralj Tvrtko ispunjavaju ponosom i ljubavlju, te ozbiljno planira da se u Sarajevu podigne tome velikom kralju spomenik kako dolikuje  – „na konju, s mačem u ruci“. Sve to, pak, na marginama razgovora o netom podignutom spomeniku pobijenima u nedođiji na Kazanima više Sarajeva 1992-93.

Nastavi čitati “Ivan Lovrenović: Sarajevski Kazani i kralj Tvrtko”

Osporavanje stvarnosti: zašto braniti neodbranjivo?

U petak je, simbolično, obilježen Nacionalni dan svjesnosti o bibliotekama u Bosni i Hercegovini.[1] Gotovo, ako ne pa i potpuna ignorancija militarizirane bosanskohercegovačke javnosti spram takvog jednog događaja dok stoji na braniku svojih identiteta i nacionalne samosvijesti, podijeljena između borbe za bosanski, odnosno hrvatski jezik te politizacije i nacionalizacije ćirilice, pokazuje svu prazninu tih iracionalnih, neartikuliranih krikova podrumskog smrada nacionalizma, kako će ga jednom od svojih atributskih perjanica zakititi profesor Esad Zgodić, emeritus sarajevskog Fakulteta političkih nauka.[2] A ignorancija spram pisane riječi i nauke uopće u takvim historijskim okolnostima posebno je sablasno odjekivala aulom Fakulteta političkih nauka. Nisu samo COVID-19, kratka forma i prisilna digitalizacija učinili svoje, već svi mi koji na buku takve tišine već godinama pristajemo.

Nastavi čitati “Osporavanje stvarnosti: zašto braniti neodbranjivo?”

Dragan Čović i njegova stranka su kriptonit za Hrvate u BiH

Dragan Čović je prestigao Angelu Merkel po dužini mandata na čelu stranke koju vodi.  To je impresivan podatak, ali tu svaka sličnost prestaje. Po učinku i reputaciji, bilo bi fer reći da stvari stoje malo drugačije.

Gospodin Čović je za bh. prilike moćna i utjecajna osoba. Političar koji svojom (skoro doslovno) strankom dominira već više od petnaest godina, a time i nekim važnim procesima na razini cijele BiH. Pokazao je da zna kako eliminirati svaku potencijalnu konkurenciju unutar HDZ-a. U stanju je potisnuti, pa i obesmisliti druge hrvatske stranke, prikazati se umjerenim Europljaninom, skrenuti tok rijeke. Odnedavno ima i obiteljski grb, koji govori puno toga ali vjerojatno ne ono što bi želio ponosni vlasnik.

Nastavi čitati “Dragan Čović i njegova stranka su kriptonit za Hrvate u BiH”

Paradoks racionalnosti

Pripisivanje lakovjernosti traljavom razmišljanju ili neznanju primamljivo je, ali ne unapređuje naše razumijevanje post-istina i teorija zavjere

Nova knjiga Stevena Pinkera ovih je dana u vijestima. U vrijeme lažnih vijesti, namjernih dezinformacija, praznovjerja, post-istine i alternativnih činjenica, poruka ove knjige pod naslovom Racionalnost: Zašto je nedostaje i zašto je to važno, čini se jasnom i relevantnom. Racionalnost, opisana kao “komplet kognitivnih alata koji mogu postići određene ciljeve u određenim svjetovima” doista bi trebala biti zvijezda vodilja svega što mislimo i radimo, pa ipak nije. Nešto ne štima, ili nije uspjelo. Elementi potrebni za izvođenje zaključaka i informiranost danas su u dostupni u izobilju, pa ipak ljudi ih odlučuju ignorirati ili koristiti na sumnjiv način. Zašto?

Nastavi čitati “Paradoks racionalnosti”

Ovogodišnja Nobelova nagrada za mir potresan je podsjetnik da bez slobodnih medija ne može biti prave demokracije

Organizatori Nobelove nagrade za mir pokazali su dobrodošlu kreativnost i korisnu oštroumnost dodijelivši ovogodišnju Nobelovu nagradu za mir dvoje hrabrih novinara koji se bore za slobodu medija u teškim, neprijateljskim uvjetima – Mariji Ressi s Filipina i Dmitriju Muratovu koji živi u Rusiji.

Nastavi čitati “Ovogodišnja Nobelova nagrada za mir potresan je podsjetnik da bez slobodnih medija ne može biti prave demokracije”

Zašto Madagaskar gladuje

Stanovnici južnog Madagaskara suočavaju se s ogromnim nevoljama. Prema podacima UN-a, više od 1,1 milijuna ljudi gladuje. Više od pola milijuna djece mlađe od pet godina pati od akutne pothranjenosti. Mnoge obitelji svoju oskudnu prehranu dopunjuju kaktusom. Patnje će vjerojatno biti još i gore s početkom „mršave sezone“, tj. gladnih mjeseci prije sljedeće berbe.

Nastavi čitati “Zašto Madagaskar gladuje”

Hong Kong: čudesna meditacija o urbanizmu (VIDEO)

Upozorenje: video prikazuje slike koje ubrzano trepere i koje mogu biti uznemirujuće za fotoosjetljive gledatelje.

Horizont Hong Konga definiran je visokim neboderima, koje odlikuje ogromna veličina, prigušene boje i nemilosrdno ponavljanje uzorka fasada. U svojoj eksperimentalnoj animaciji Serijske paralele, njemački umjetnik Max Hattler nalazi inspiraciju u okomitom rastu ovog grada. Autor je stvorio vrtoglavu animaciju od fotografija zgrada. Zapanjujući broj stanova kreće se unutar i izvan pogleda, s ponekim otvorenim prozorom i odjećom obješenom za sušenje, nagovještavajući odvojene živote koje svaki prozor predstavlja. U gledatelju bi ovaj uradak mogao izazvati strahopoštovanje, anksioznost, ili možda vjerojatnije, oboje pomalo.  

Nastavi čitati “Hong Kong: čudesna meditacija o urbanizmu (VIDEO)”

Prava cijena jeftine odjeće

Iz perspektive europskih potrošača, odjeća i obuća nikad nisu bili jeftiniji i dostupniji. “Brza moda” u stanju je potrošačima svaki tjedan dostaviti novu kolekciju, a građani razvijenijih zemalja bez većih problema si mogu priuštiti redovitu obnovu garderobe. Cijenu, međutim, plaćaju radnici u tekstilnoj industriji koja se, privučena niskim plaćama i često nehumanim radnim uvjetima, preselila u slabije razvijene azijske zemlje.

Nastavi čitati “Prava cijena jeftine odjeće”

Kako će završiti pandemija COVID-a?

Nakon više od 18 mjeseci pandemije, uz mjere socijalnog distanciranja, nošenja maski i povremene karantene, ono što želimo znati više od svega je kada će sve ovo završiti i kako će završiti. Iako ništa nije sigurno, postoje mnogi dokazi na osnovu kojih možemo imati neka realna očekivanja o tome kako će pandemija napredovati u sljedećih godinu dana.

Nastavi čitati “Kako će završiti pandemija COVID-a?”

Mit o “tihoj većini”

Subotnji “Festival slobode” na glavnom zagrebačkom trgu dočekivan je u ponešto drukčijoj atmosferi od prethodnih inkarnacija tog prosvjeda protiv epidemioloških mjera i “službenih” interpretacija pandemije. Eskalacija sukoba koji dan prije na sličnom prosvjedu u Ljubljani i masovni prosvjedi širom Europe, prije svega u Francuskoj, pridonijeli su pojavi stanovite političke zebnje: hoće li i na našim prosvjedima doći do masovnije mobilizacije i hoće li samim tim postati značajan politički faktor? Medijski anketirani stručnjaci nisu davali previše izgleda takvom scenariju, ali nisu ga u potpunosti ni odbacivali. Sve u svemu, subota je bila test.

Nastavi čitati “Mit o “tihoj većini””

Depopulacija je problem broj jedan u Hrvatskoj, potrebna su konkretna rješenja

U Hrvatskoj, broj umrlih veći je od broja novorođenih još od devedesetih godina prošlog stoljeća. Neminovno je da se nakon tako dugo vremena itekako primjete negativni trendovi i promjene, pogotovo u jednoj manjoj europskoj državi.   

Brojke su neumoljive: prije pet godina, u školskoj godini 2016./17., bilo je 42.219 učenika prvih razreda osnovne škole, dok je lani u školske klupe sjelo samo 36.950 prvašića. 

Nastavi čitati “Depopulacija je problem broj jedan u Hrvatskoj, potrebna su konkretna rješenja”

Što se događalo u Bijeloj kući 11.9.2001 – svjedočanstvo

U utorak, 11. rujna 2001. očekivala sam naporan, ali relativno miran dan u Bijeloj kući.

Radila sam kao poseban pomoćnik predsjednika za upravljanje i administraciju. Predsjednik George W. Bush bio je u Sarasoti na Floridi, gdje je promovirao zakon o obrazovanju djece (No Child Left Behind Act, op. prev.). Najviši dužnosnik u Bijeloj kući bio je potpredsjednik Dick Cheney. Prva dama Laura Bush trebala je otputovati na Capitol Hill kako bi senatore upoznala s temom obrazovanja u ranom djetinjstvu. Na južnom travnjaku Bijele kuće postavljali su se stolovi za roštilj u čast članova Kongresa, koji se trebao održati te večeri.

Nastavi čitati “Što se događalo u Bijeloj kući 11.9.2001 – svjedočanstvo”

Iako djelomično ignorirana, ova je studija i sjajna i važna

Bio sam ko-recenzent komprativne politološke studije dr. sc. Gordane Iličić „Politika u BiH. Normativni model teorije demokratske nestabilnosti“, u društvu uglednoga profesora politologije FPZ-a u Zagrebu Branka Caratana i mentora profesorice Iličić tijekom izrade njezine doktorske disertacije. Ne trebam ni objašnjavati: bio sam počašćen ovom ponudom. Jer, rukopis uvažene politologinje Iličić je cjelovita komparativna studija političkog sustava u BiH, u kojoj je predmet istraživanja konzistentno sagledan, te izložen kao jasna struktura u pet umreženih poglavljana circa 300 stranica. K tomu, u ovoj studiji je demonstrirano i vrhunsko poznavanje domaće i svjetske literature koja se tiče teorija nacija i nacionalizma, te posebice upućenost u demokratske metode upravljanja razlikama u višenacionalnim zajednicama, uključujući metode federalizma i konsocijacije, dok su preostale dvije metode iz ovog seta (tzv. hegemonistička kontrola i intervencija „treće strane“) s pravom zanemarene, jer su sve upitnije u vremenima kulturološkog senzibilizma i novog liberalizma.

Nastavi čitati “Iako djelomično ignorirana, ova je studija i sjajna i važna”