Piše: Jonathan Waterlow
Staljinizam. Riječ koja izaziva desetke asocijacija, ali smijeh obično nije jedna od njih. Staljinizam je danas sinonim za brutalnu i sveobuhvatnu državnu kontrolu koja nije ostavila mjesta za smijeh ili bilo kakav oblik neslaganja. Ipak, bezbroj dnevnika, memoara ili čak državnih arhiva otkriva da su ljudi pričali viceve o često strašnim životima koje su bili prisiljeni živjeti u sjeni gulaga. Nastavi čitati “Vic nas je spašavao: humor u vrijeme Staljina” →
Agitacija od vrata do vrata sastavni je dio političkog rada još od uključenja masa u politički život krajem 19. desetljeća, a to ostaje i danas, bez obzira na ekstreman rast medijski posredovane komunikacije. No, u novom medijskom kontekstu, agitacijska se metoda vrlo lako može pretvoriti u učinkovit oblik zastrašivanja i izdavanje licence za linč. A to vrlo dobro zna i pokazuje vođa talijanske Lige, trenutno najpopularnije tamošnje stranke, i bivši ministar unutarnjih poslova Matteo Salvini. Nastavi čitati “Fašist uvijek zvoni dvaput” →
Piše: Boris Dežulović
Sve kad bi spornim crnogorskim zakonom veličanstveni Ostrog i bio prepisan Đukanovićevoj mafijaškoj državi, sve i kad bi ga podgoričke vlasti prodale British Museumu u Londonu, ne bi čudesni Ostrog najebao gore nego što je najebao ovako, pod brigom i pažnjom rođene Srpske pravoslavne crkve Nastavi čitati “Spasimo srpske svetinje!” →
Jedan od prepoznatljivijih simbola Sarajeva je skulptura kolokvijalno znana kao Teta razapeta. Izvorno ime same skulpture je Figura na stolici, a njen autor je poznati bh. umjetnik Alija Kučukalić. Teta razapeta važan je sarajevski toponim, mjesto pogodno da se nađete sa prijateljicom, ljubavnikom, poslovnim partnerima ili školskim drugom. Tetu razapetu neko je oplemenio zanimljivim modnim dodatkom. Naime, ona je jučer osvanula sa gas maskom, poručujući građanima Sarajeva da se u ovom gradu teško diše. Nastavi čitati “Teta razapeta teško diše” →
Piše: Dunja Obajdin
U listopadu 2019. godine Europski parlament objavio je istraživanje pod nazivom “Zaposlenost i socijalna situacija u Hrvatskoj”. Prema njihovoj analizi, udio samozaposlenih u RH pao je za 8 postotnih bodova od 2008. (godina globalne ekonomske krize), tj. za 5,7 postotnih bodova u odnosu na 2013. (ulazak u EU) te je 2018. stajao na 10,8 posto zaposlene populacije. Istovremeno, broj zaposlenih na određeno rastao je s 12,3 posto 2008. na 14.5 posto 2013. godine. Godine 2018 iznosio je 20 posto (ali se smanjio za 0,8 postotnih bodova u odnosu na 2017. godinu). Samozaposlenost i rad na određeno, zajedno s prikrivenim zaposlenjem (freelance rad za jednog ili mali broj klijenata), honorarnim radom i radom na nepuno radno vrijeme te radom preko agencija spadaju u nestandardne oblike rada. Nastavi čitati “Rad bez sigurnosti u Hrvatskoj najviše pogađa mlade i stare radnike” →
Piše: Jonathan Davis
Prije trideset godina Berlinski zid su otvorili oduševljeni građani Istočnog Berlina, iskoristivši pogrešnu naredbu činovnika Partije socijalističkog jedinstva Güntera Schabowskog. Zid, koji je bio simbol hladnog rata i fizički dijelio Berlin još od 1961. godine, više nije mogao spriječiti promjene koje su se 80-ih godina prošloga stoljeća širile Istočnim blokom i širom svijeta. Nastavi čitati “Povijest nije završila padom Berlinskog zida. Nove bitke tek sada se jasno naziru” →
Piše: Ivan Lovrenović
Za koji dan ući ćemo u četrnaestu godinu otkako sarajevsku i bh. federacijsku političku scenu sluđuje pojava Željka Komšića. Četrnaest godina sluđivanja i nazadovanja u političkim odnosima – to je jedini vidljiv i mjerljiv učinak ovoga već trostrukog člana Predsjedništva Bosne i Hercegovine. Nastavi čitati “Neven Šimić o političkom profilu Željka Komšića” →
Osjećaj sigurnosti zaposlenja u Europi postao je gotovo iznimka. Čak i među stalno zaposlenima postoji strah od gubitka posla u bližoj budućnosti, a povećao se i osjećaj stambene i zdravstvene nesigurnosti. To su neki od podataka koji se nalaze u publikaciji Eurofounda “Social insecurities and resilience”, temeljeni na europskoj Anketi o kvaliteti života provedenoj 2016. godine na uzorku građana Europske unije. Nastavi čitati “Nesigurna Europa” →
Piše: Dunja Obajdin
Nakon zajedničke srpsko-ruske vojne vježbe ‘Slovenski Štit’, održane 20. listopada 2019., na koju su Rusi donijeli sustave PANCIR-S i S-400, u Hrvatskoj su odjeknuli naslovi poput: ‘Najmoćniji ruski raketni sustav stigao u Srbiju. Vojni analitičar: Mi ovim šaljemo vrlo jasnu poruku, ali sa Zapada će stići neugodna pitanja‘, ‘Sa zastrašujućim sustavom S-400 Putin preko Vučića prkosi Euorpi‘, ‘SAD zabrinut zbog mogućnosti da Srbija kupi rusko oružje‘, ili ‘Putin im poslao S-400: Može srušiti avion iznad Zagreba’. Iz takvih medijskih napisa mogu se iščitati tri implikacije: 1.) Srbija je vojno snažna, 2.) Srbija provodi vojnu suradnju s Rusijom, i 3.) Srbija predstavlja prijetnju Hrvatskoj. Provjerili smo u kojoj su mjeri ove tvrdnje činjenično utemeljene. Nastavi čitati “Postoji li utrka u naoružanju između Hrvatske i Srbije?” →
Piše: Viktor Ivančić
Evo pitanja za kviz: Kada novinarka Media servisa Andrea Barać upita Kolindu Grabar-Kitarović zašto je na Facebooku objavila fotografiju osuđenoga ratnog zločinca Slobodana Praljka povodom dvogodišnjice njegove smrti, a ova odgovori da ne želi odgovoriti, kako šuti predsjednica Republike Hrvatske?
a) Šuti kao riba.
b) Šuti kao zaklana.
c) Šuti kao da je zaklan netko drugi.
Razuman bi se čovjek u ovako delikatnoj stvari morao kloniti izlizanih metafora i osloniti na suhe činjenice, a to znači da jedino ponuda pod c) sluti na ispravan odgovor. Nastavi čitati “Parezija” →
Nastavak teksta: Novi život starih tekstova (I)
S druge strane, Vejzalajbegovićev tekst »SDA rezolucija – ko sanja Republiku BiH?«, upravo zato što je oslobođen polemičarske strasti koja i prečesto preraste u animozitet, pruža priliku za analizu cijelog žanra kojem, po mom mišljenju, pripada – a to je impresionistička politologija koja, barem kvantitativno, zauzima prvo mjesto u elektronskim medijima i kibernetičkom prostoru. Nastavi čitati “Tarik Haverić: Novi život starih tekstova (II)” →
Piše: Dietrich Bonhoeffer
Glupost je opasniji neprijatelj dobra nego zlo. Protiv zla možemo protestirati, možemo ga raskrinkati, možemo ga, ako ustreba, silom spriječiti. Zlo nosi vazda u sebi klicu samoraspadanja, budući da ostavlja u čovjeku barem nelagodu. Protiv gluposti smo bespomoćni. Ni prosvjedima ni silom tu se ništa ne da učiniti; razlozi tu ne pomažu; činjenicama koje proturječe vlastitoj predrasudi jednostavno ne treba vjerovati – u takvim slučajevima i glupan postaje kritičar – pa iako su činjenice neizbježne, mogu se jednostavno zaobići kao beznačajni pojedinačni slučajevi. Nastavi čitati “O gluposti” →
Piše: Neven Šimić
Vrijedi li uopće javni angažman u jednoj nacionalističkoj žabokrečini, sigurno se često ovih godina pitao Franjo Šarčević, glavni urednik Prometeja. Obrazovan i kritičkom mišljenju sklon, Franjo je kao takav prirodan antipod nacionalističkom pojednostavljivanju stvarnosti. Nastavi čitati “Crtica o Franji” →
Piše: Haris Ćutahija
Patriotizam je zajebana stvar ako živiš ovdje. Kompleksna i evolutivna kategorija. U širem značenju, patriotizam je ljubav prema domovini i tu nastaje konfuzija. Kojoj domovini? Bosni i Hercegovini? Republici Srpskoj? Herceg-Bosni? Srbiji? Hrvatskoj? Osmanskom Carstvu? Autonomnoj pokrajini Vikendica Breza (skontaće oni malo stariji)? Kombinaciji više navedenih opcija? Nastavi čitati “Budžetski patriotizam ili kako je kod vas dole u Bosni?” →
Prof. dr. sc. Mile Lasić: Prolegomena u kritičku teoriju europskih integracija
U iščekivanju moje nove knjige “Zašto nam izmiču europski horizonti?”, koja bi se trebala – zbog obimnosti, kako mi je objasnio gosp. Dragan Marković, prvi čovjek “University Pressa” iz Sarajeva, pojaviti u dva toma tek početkom iduće godine – skrećem pažnju zainteresiranim na sažetak koji sam proljetos pripremio za znanstvenu konferenciju Filozofskog fakulteta Univerziteta u Istočnom Sarajevu, održanu 18. svibnja 2019. godine na Palama, ali sam bio spriječen sudjelovati, pa sam potom odustao i od razrade iznijetih hipoteza. U produžetku podsjetit ću iz aktualnog povoda i na raspravu u knjizi „Mostarsko-europske priče“ (Art Rabic, Sarajevo 2018.), u kojoj je objavljen i prilog „Kritička teorija europskih integracija“… Nastavi čitati “Metodološke preporuke onima koji p(r)oučavaju europske i euroatlantske integracije” →
