Kmečanje o klečanju

Utakmicom između Italije i Turske u Rimu počelo je Europsko prvenstvo u nogometu. Bit će to po mnogočemu specifično prvenstvo. Za početak, trebalo se odigrati lani, ali je zbog pandemije odgođeno. Za razliku od prijašnjih prvenstava koji su se tradicionalno igrali u jednoj ili dvije zemlje, ovo će se odigrati na stadionima širom Europe. A kako spomenuta pandemija i dalje diktira živote, kapaciteti tih stadiona će biti ograničeni i u priličnoj mjeri izostat će uobičajeni navijački rituali. Ali zato ćemo svjedočiti jednom drugom “ritualu” koji izaziva brojne prijepore u gotovo svim zemljama sudionicama.

Nastavi čitati “Kmečanje o klečanju”

Ivan Lovrenović: FATA ORLOVIĆ

U ponedjeljak 16. travnja 2007. godine oslobođena je Fata Orlović u srebreničkom sudu  od monstruozne optužbe da je  njezina borba za uklanjanje ilegalno sagrađene „inat crkve“ na njezinome dvorištu izraz nacionalizma i „mržnje na spski narod“. Objavio sam tada, 20. travnja 2007, donji zapis, koji ponavljam danas, na dan konačnoga ispunjenja pravde za Fatu Orlović, kao hommage toj nevjerojatnoj ženi.

Nastavi čitati “Ivan Lovrenović: FATA ORLOVIĆ”

Sedam modernih filozofa pomažu da izgradimo bolji svijet nakon pandemije

Kada će se stvari vratiti u normalu? Čini se da to svi žele, što je i razumljivo s obzirom na bol i žrtvu koji su mnogi pretrpjeli u proteklih 18 mjeseci. Međutim, trebaju li se stvari vratiti u normalu? Neki s razlogom tvrde da je to “normalno” jedan neuspjeli ekonomski model, odgovoran za stvaranje neprihvatljivih razina nejednakosti koje su pokvarile društvenu i moralnu strukturu našeg društva. 

 Prijete nam i novi i stari izazovi. Srećom, tu je nekoliko filozofa koji nas mogu voditi kroz sljedeću fazu pandemije i dalje. O nekima od njih govorim u svojoj nedavno objavljenoj knjizi o filozofskim lekcijama lockdowna. Ovdje govorim o njih sedmero čije nam ideje mogu pomoći u izgradnji boljeg svijeta tako što bi riješili problem nejednakosti, preokretom privatizacije i jačanjem demokracije. 

Nastavi čitati “Sedam modernih filozofa pomažu da izgradimo bolji svijet nakon pandemije”

“Veliki reset” i dalje je mamac za teorije zavjere

Facebookom se širi video ‘Veliki reset objašnjen u pet minuta’, izvorno snimljen na engleskom i titlovan na hrvatski. Video je podijeljen više stotina puta (arhivirano ovdje), a u njemu se iznosi teorija zavjere o velikom resetu kreiranom od strane globalnih elita.

U videu se između ostalog navodi:

“Nećemo se vratiti u normalnost, zato neprestano slušamo o novom normalnom (…) Demokracija i slobodno poduzetništvo izlaze kroz prozor, totalitarna vladina kontrola klizeći ulazi na stražnja vrata.”

Nastavi čitati ““Veliki reset” i dalje je mamac za teorije zavjere”

Priznanje genocida

Američka administracija nastojala je da Bidenov potez – pokolj nad Armencima službeno je nazvao genocidom – prođe bez težih posljedica za odnose s Turskom, a da istodobno Bidena predstavi kao borca za ljudska prava u svijetu

U službenoj izjavi na Dan sjećanja na žrtve genocida nad Armencima, koji se obilježava 24. aprila, američki predsjednik Joe Biden osudio je masovni pokolj i izgon armenskog stanovništva koji su između 1915. i 1923. organizirale osmanske vlasti. Ova dugo očekivana izjava privukla je veliku pažnju međunarodne javnosti jer su u njoj prvi put s mjesta još uvijek najmoćnije osobe svijeta ti događaji nazvani genocidom. Da je doista riječ o genocidu već je dugo stvar konsenzusa među historiografima, no ovoj se klasifikaciji grčevito protivi Turska.

Nastavi čitati “Priznanje genocida”

Aida veća od Oskara

Jutro poslije

Nekad najglamuroznija večer u godini (‘And the Oscar goes to…!’) je iza nas. Zbog planetarne pandemije, jače od tradicije u fabrici snova, ista nije bila ni nalik na nekadašnju sebe. Ne samo tehnički, holivudsko finale sa proglašenjem pobjednika više je ličilo na *Eurosong. I neka je, sve opravdano.

Kakogod, visoki međunarodni žiri Best Foreign Film Academy Awardsa je rekao svoje. Jutro poslije, potom dan za danom po dežurnim medijima u BiH i šire po Jugolendu, svjedočimo manje-više očekivanim, apsurdnim komentarima domaćeg ‘stručnog i žirija publike’. Po televizijama, portalima i tiskovinama osvanuli su i izdominirali kvazi-žurnalistički, nedotupavni, kladioničarski naslovi i komentari poput: ”Jasmilin Quo vadis Aida i p a k (!?) nije dobio Oskara” ili onaj ”Nažalost, bh. film je poražen(?!), ostaje nam utjeha da je Aidu pobjedio odlični danski konkurent, film ‘Another round”.

Nastavi čitati “Aida veća od Oskara”

Dan planete Zemlje: protiv kolektivne krivnje

Dan planete Zemlje predstavlja onu vrstu obljetnice ispunjene ispraznim simboličkim gestama, hinjenjem velikodušnosti i brige za stanje svijeta koji nas okružuje. To je onaj dan kada se pravimo da ideja naše dominacije nad prirodnim svijetom nije tvrdo utkana u nas, i dan čije čestitke i simbolika zapravo otkrivaju kako je Dan planete Zemlje tek dan za čišćenje prljave savjesti, i dan za disperziju odgovornosti – kao kada nas predsjednik države sa svog fejsbuka podsjeća na to da nam ovaj planet svima treba za egzistenciju.

Nastavi čitati “Dan planete Zemlje: protiv kolektivne krivnje”

Bill, Melinda i Lepa Brena

Za početak, ponovimo gradivo. Koronavirus ne postoji. Zapravo postoji, ali uopće nije tako opasan kako maliciozno tvrde. Najobičnija gripa kakvu ste sigurno već prebolovali u životu, bezazlena muha od koje se napravilo nimalo bezazlenog slona. Stvoren je, znate već, uz pomoć 5G tehnologije, kako bi vas prisililo na cijepljenje. Ali to nije sve.

Nastavi čitati “Bill, Melinda i Lepa Brena”

Makedonci masovno kupuju albume sa sličicama za “Euro 2020”

Po prvi puta nakon raspada Jugoslavije, sakupljači nogometnih sličica u Sjevernoj Makedoniji imaju priliku vidjeti svoju nogometnu reprezentaciju u albumu samoljepljivih sličica za europsko prvenstvo.

Sudeći po reakcijama na društvenim mrežama i redovima u trgovinama i na štandovima, najnoviji album “Euro 2020” talijanskog izdavača Panini izazvao je popriličnu senzaciju, nadovezujući se na radost zbog nedavnih pobjeda makedonske nogometne reprezentacije.

Nastavi čitati “Makedonci masovno kupuju albume sa sličicama za “Euro 2020””

Simbolika nije dovoljna: SDP BiH treba opet, na terenu, postati multietnička stranka 

Jedna od boljih stvari koju su nacionalisti napravili za sebe jeste učinkovito neutraliziranje opozicije, u svim dijelovima Bosne i Hercegovine. Ujedno je to, socijalno i politički gledano, jedna od najpogubnijih stvari koja se desila ovoj zemlji i njenom društvu. Osim Tuzle koja je svojevrsni fenomen, u zadnjih tridesetak godina samo je par ne-nacionalističkih iznimki: kratkotrajna vlada Alijanse za promjene i nedavna pobjeda koalicije Četvorka u Sarajevu. Ovdje se, ni uz najbolju namjeru, ne može dodati svrgavanje SDS-a od strane SNSD-a, jer potonji su još više radikalizirali nacionalistički diskurs, a Milorad Dodik uz to je i vrhunski provokator i populist. 

Nastavi čitati “Simbolika nije dovoljna: SDP BiH treba opet, na terenu, postati multietnička stranka “

Ivan Lovrenović, „Andrićevstvo“, turkofilija, turkofobija

Mislilo se do sada da je o Ivi Andriću čaršija „znala“ sve: za hrvatsko-katoličku bio je nacionalni prebjeg i vjerski konvertit, posrbica i prodana duša, za građansku srpsku – fra Ivan-beg, politički suncokret koji je iznevjerio kralja i monarhiju a za pun tanjur i miran život prihvatio Tita i komuniste, za bošnjačko-muslimansku mrzitelj islama, Bosne i muslimana. Još koješta se nadodavalo. Neki su mudri hrvatski književni povjesničari pouzdano znali da je fratarsko kopile, bošnjački znalci su ih korigirali: ne, no je begovsko pa mu otuda genijalnost, a osim toga napisao je po naredbi Udbe roman Derviš i smrt , to kukavičje jaje koje je morao potpisati Meša Selimović da bi muslimani lakše progutali prijevaru (vidi ovdje: Lažni pisac Meša Selimović). A u svim čaršijama jednako se „znalo“ i da je bio beskrupulozni erotoman, mizantrop, škrtac, itd.

Nastavi čitati “Ivan Lovrenović, „Andrićevstvo“, turkofilija, turkofobija”

Grad izgubljenih džamija: kako Suzhou govori o islamskoj prošlosti Kine

Labirint uličica i staza u starom dijelu grada Suzhou krije tajnu: fragmente duge povijesti islama u Kini. Učestale priče u međunarodnom tisku, koje govore o tretmanu muslimana u Ujgurskoj autonomnoj regiji Xinjiang, imaju tendenciju prikriti činjenicu da su kineski carevi nekoć visoko cijenili islam. 

Nastavi čitati “Grad izgubljenih džamija: kako Suzhou govori o islamskoj prošlosti Kine”

Kako je AstraZeneca došla na loš glas

AstraZeneca trebala je biti kompanija čije će cjepivo spasiti svijet od Covida-19. Umjesto toga našli su se usred skandala, iako su uspjeli razviti kvalitetno cjepivo.

Središnja tema javnih rasprava diljem Europske unije zadnjih tjedana je farmaceutska kompanija AstraZeneca i njeno cjepivo protiv Covida-19, razvijeno u partnerstvu s britanskim Sveučilištem Oxford.

Nastavi čitati “Kako je AstraZeneca došla na loš glas”

Bogić i (pre)duboka Miljacka

Znam Čovjeka. Jer, Sudbina je opetovano počastila potpisnika ovih redova da sarađuje, lijepo se podruži i razgovara sa plemenitim Bogićem Bogićevićem – u onom i ovom životu. Prvo u Beogradu, potom u Briselu i Den Haagu, pa drugdje, na onim pustim konferencijama uoči i tokom raspada SFR Jugoslavije. Dakle, iz prve ruke znam detalje o onome što ga je zadesilo i kako je sve tantalovski izdržao, jer se tada i tada nije priklonio Planu A, njenog pomahnitalog vojnog i političkog vrha. U poratnom Sarajevu vazda smo bili dobri, a jedno vrijeme smo i radno-poslovno dijelili prostore u zgradi Unitica na Marijindvoru. Savršeno obnovljenoj i deset puta modernijoj od originala koji je s početka opsade Sarajeva skršila artiljerija bivše JNA u sklopu odabranih ciljeva poput sarajevskih twin-towersa, u domaćem žargonu poznatih pod Momo i Uzeir. Prisjetimo se, po Carlu Jungu, simbolika je bitna, nije tek kolateralna šteta.

Nastavi čitati “Bogić i (pre)duboka Miljacka”

Je li vrijeme da se Sarajevo pogleda u ogledalu?

Nacionalizam, nesposobnost vlasti i sramoćenje grada, ne samo u najnovijem slučaju oko Bogića Bogićevića, doveli su Sarajevo, usprkos velikom broju dobrih ljudi najboljih namjera, na rub moralnog sunovrata. Jesu li promjene moguće ili je kasno?

Svaki grad, pogotovo grad poput Sarajeva, nemoguće je opisati i odrediti na jedan način. Postoji više dimenzija i više lica Sarajeva. Postoje činjenice i događaji koji mu daju ključne karakteristike.

Nastavi čitati “Je li vrijeme da se Sarajevo pogleda u ogledalu?”