Društvo

Zašto potraga za srećom može biti loša (i čime biste se trebali baviti umjesto toga)

Published on 17/05/202217/05/2022 by Digitalna demokracijaKomentiraj

Sreća je jedan od najvažnijih ciljeva u životu . Tijekom pandemije bila je najtraženija riječ na Googleu. Međutim, evo zašto potraga za srećom može biti loša za vas.

Može nas učiniti egocentričnim. Aktivna potraga za srećom može pojačati individualističke tendencije traženja užitaka na račun drugih (npr. prekidanje prijateljstva jer nije dovoljno zabavno), na račun društva (brza vožnja može vas usrećiti, ali ugrožava živote ljudi) ili okoline (npr. držanja klima uređaja uključenog cijele noći). Ironično je, ali ta egocentričnost, osim što ne pomaže drugima, čini ljude koji traže sreću još usamljenijima. Usredotočeni na to da sami sebe učinimo sretnima, zaboravljamo osnovno načelo sreće, a to je da istinsku sreću treba tražiti izvan sebe.

Nastavi čitati →

Drugi američki građanski rat već je počeo

Published on 14/05/202214/05/2022 by Digitalna demokracijaKomentiraj

Robert Reich, bivši ministar rada Sjedinjenih Država, napisao je kolumnu za The Guardian, u kojoj analizira sve veće, zabrinjavajuće podjele u njegovoj zemlji. Prenosimo najvažnije dijelove.

Nastavi čitati →

I onda – Osim!

Published on 06/05/2022 by Digitalna demokracijaKomentiraj

U lipnju 2002. godine, za trajanja svjetskoga nogometnog prvenstva u Južnoj Koreji, napisao sam u jednom članku kratki ekskurs kao naklon igračkoj umjetnosti Zinedina Zidanea, sjećajući se nekih utakmica koje sam u ranoj mladosti svojim očima gledao, a na kojima se ukazivao duh iste umjetnosti. Sve su one bile realizacija apsolutnoga nogometa, svaka od njih potpuno se otela ikakvom sistemu, taktici, „trenerskim zamislima” – čisti sevdah! Vlasnik sam unutarnjih snimaka triju-četiriju takvih utakmica na Maksimiru koje tehnološki nisu zapamćene, ali se i danas vrte negdje među zvijezdama, drukčije ne može biti.

Nastavi čitati →

Simplifikacija stvarnosti i populističko podilaženje: kad trauma postane roba

Published on 05/05/202214/05/2022 by Digitalna demokracija1 komentar

Ne postoji osjetljivija tema od teme ratnih zločina. Uspomene na ratne zločine često su najživlji dijelovi kolektivnog pamćenja. Odgovorna društva se temom zločina, individualnim i kolektivnim traumama, suočavaju znanstveno, kroz viktimološki, povijesni, antropološki, socio-psihološki, etički diskurs. Ili kroz hrabro, etičkim principima motivirano istraživačko novinarstvo i odgovorne javne politike koje zajednički doprinose istinskom suočavanju s prošlošću. Ona manje odgovorna društva zločine negiraju ili relativiziraju, nerijetko uz blagoslov same države. U drugospomenutim društvima zločin i patnja nerijetko postaju unosna politička roba, ili klikabilan medijski artikl. Kada tema zločina sklizne u ralje dnevne politike, kada postane dio medijske kulture senzacionalizma, otvoren je beskrajan prostor za manipulaciju. U tom smislu posebno perfidno zloupotrebljavaju se društvene mreže, koje tako zloupotrebljene bivaju idealan alat za širenje tenzija, te mjesta gdje se čoporativno ispoljavaju gorčina, frustracija, mržnja.

Nastavi čitati →

(Ne)sazrela dijaspora

Published on 21/04/2022 by Digitalna demokracijaKomentiraj

Slojevitost i nesposobnost

Pitanje bosanskohercegovačke dijaspore je jedno od najkompleksnijih pitanja, kada se govori o budućnosti „države“ BiH. Neosporan ogromni ljudski potencijal, koji se nalazi bukvalno na svakom ćošku planete zemlje, i dalje je apsolutno neiskorišten. Ipak, proces „nacionalizacije“ bh. dijaspore je počeo i on je najizraženiji u sadašnjem periodu, odnosno, najveći efekat će imati na predstojećim izborima. Jedini koji imaju plan kako da ovladaju dijasporom za sada su isključivo nacionalističke stranke, koje na taj način žele da očuvaju i učvrste svoju vlast, koju uglavnom drže ili bolje rečeno održavaju od početka demokratskih izbora na teritoriji BiH.

Nastavi čitati →

NOVI TALAS NACIONALIZMA: Kako smo postali izdajnici

Published on 16/04/202215/04/2022 by Digitalna demokracijaKomentiraj

Posljednjih godina gledam kako se nacionalizam lagano budi čak i kod ljudi koji su mu uspjeli odoljeti tokom rata. Neki od njih prihvataju nametnutu realnost pa traže udobnu poziciju u podijeljenom društvu. Drugi su se jednostavno prozlili, godine ne donose uvijek mudrost, češća je ogorčenost zbog propuštenih prilika. Treći su profesionalci, beskrupulozni stratezi vlastite bolje budućnosti, nastavljači tradicije prve generacije “demokratskih promjena”.

Nastavi čitati →

Opsada opsadom

Published on 07/04/202220/04/2022 by Digitalna demokracijaKomentiraj

Ovogodišnje šestoaprilsko ignoriranje – ili bolje rečeno proganjanje – antifašističkog nasljeđa iz historije grada Sarajeva nije novo. Na stogodišnjicu kraja Prvog svjetskog rata, simbolično obilježene u Sarajevu manifestacijom „Sarajevo, Heart of Europe“ (onom kada je Šaban bio predgrupa Bečkoj filharmoniji, a sve pod pokroviteljstvom Europske unije), Sarajevo je stavljeno u fokus fin de siècla kao mjesta koje je ratovima počelo i zaključilo XX stoljeće.

Nastavi čitati →

Postoji li opasnost da Ukrajina postane “nova Bosna”?

Published on 28/03/202228/03/2022 by Digitalna demokracijaKomentiraj

Bez obzira na razmjere užasa koji gledamo na svojim TV ekranima i mobitelima, bez obzira o kojem ratu je riječ, vremenom se naviknemo na grozne vijesti. Takvi smo, čak i ako smo i sami proživjeli i preživjeli strahote rata.

Nastavi čitati →

O morfološkim predviđanjima

Published on 16/03/202215/03/2022 by Digitalna demokracijaKomentiraj

Nakon početnog šoka, ruska agresija na Ukrajinu izazvala je u međunarodnoj javnosti mnoštvo komentara među kojima su i prilozi značajnih svjetskih pera sa svih krajeva političkog spektra. Nemali broj komentatora vidi u ruskoj invaziji »inicijalnu kapislu« budućeg raspada Ruske Federacije i uopšte propasti Putinovog nacionalističkog projekta. Tako Yuval Noah Harari, jedan od najčitanijih autora današnjice, u tekstu objavljenom u The Guardianu izražava (već!) opšterašireno uvjerenje da će rat u Ukrajini oblikovati budućnost cijelog svijeta, konstatira da je Vladimir Putin taj rat već sada izgubio i najavljuje »smrt Ruskog carstva« na čijem »smrtnom listu … neće stajati ime Mihaila Gorbačova: stajat će Putinovo ime«. A razložni i odmjereni Branko Milanović, iako ne želi da spekulira o ishodu rata, ipak ostavlja mogućnost da se, osim okupacijom Ukrajine, on završi možda i »raspadom Rusije«.

Nastavi čitati →

Agresija na Ukrajinu i plimni “whataboutism”

Published on 15/03/2022 by Digitalna demokracijaKomentiraj

Možemo li, smijemo li, kada osuđujemo rusku invaziju na Ukrajinu, reći – da ali…? Odnosno usput spominjati i druge vojne akcije koje su proteklih desetljeća, bez legalne podloge ili službene objave rata, pokretale moćne države te napadale brojne teritorije prouzročivši velike ljudske patnje i žrtve?

U raspravi na društvenim mrežama ili u lokalnom kafiću nerijetko ćete ovih dana zapaziti rečenice poput – “jest, Rusi su brutalno napali, ali zašto nitko ne priča koliko Amerikanci nereda čine po svijetu?”

Nastavi čitati →

Filozofija ne može odgovoriti na pitanje: “Kako da živimo?”

Published on 12/03/202212/03/2022 by Digitalna demokracijaKomentiraj

Kako da živimo? je ono što se mnogi pitaju u krizi, izbačeni iz normalnih životnih obrazaca. Međutim, ovo pitanje nije uvijek jednostavni zahtjev za izravnim odgovorom koji bismo nekako mogli iščitati iz svijeta oko nas.

Nastavi čitati →

Kako pomoći žrtvama rata

Published on 06/03/202207/03/2022 by Digitalna demokracijaKomentiraj

U ovom trenutku potrebna su djela. Ovo je jedna sasvim nepotpuna lista adresa i načina na koje se može pomoći.

Nastavi čitati →

Povratak muzike

Published on 28/02/202227/02/2022 by Digitalna demokracijaKomentiraj

Jednom davno reporter sarajevske televizije obilazio je sela u samom korneru Bosne i Hercegovine, pa pod Kozarom zalutao u zabačeni neki zaselak na kraju kaljava puta. Dan-danas pamtim taj kadar, trošnu kolibu sred puste potkozarske visoravni, na samom kraju svega poznatog svijeta, i pred kolibom starca duboko uzorana lica. Jedina njegova veza s ostatkom čovječanstva prastari je mađarski tranzistor Orion, na kojemu, veli, nikad ne sluša vijesti. Njega politika ne zanima, on sluša samo muziku.

– Šta onda slušate, kakvu muziku? – pokroviteljski ga na koncu pita ljubopitljivi reporter. – Koju muziku najviše volite?

– Svaku – jednostavno na to odgovara starac. – Osim glazbe.

Nastavi čitati →

Bertrand Russell: poruka budućim generacijama

Published on 26/02/2022 by Digitalna demokracijaKomentiraj

Bertrand Russell, slavni britanski filozof i društveni kritičar, gostovao je 1959. na BBC-u, u emisiji Face-to-Face. Na kraju razgovora upitan je što bi o životu i stvarima koje je naučio želio poručiti generacijama koje će živjeti za tisuću godina. Ovo je njegov odgovor.

Nastavi čitati →

Za puni doživljaj života, odložite sve uređaje i hodajte

Published on 22/02/202222/02/2022 by Digitalna demokracijaKomentiraj

Pješak. Riječ koja se uklapa u najzamornije, dosadne i najmonotonije trenutke života. Ne želimo živjeti pješački život (pedestrian life, op. prev.). Ipak, možda bismo trebali. Mnogi od velikih mislilaca kroz povijest bili su pješaci: Henry David Thoreau i William Wordsworth, Samuel Taylor Coleridge i Walt Whitman, Friedrich Nietzsche i Virginia Woolf, Arthur Rimbaud, Mahatma Gandhi, William James – svi su bili pisci koji su rad svoga uma povezali s ravnomjernim kretanjem svojih stopala. Osjećali su potrebu ustati i pokrenuti se, ostavili bi posao, nataknuli šešir i izašli van u šetnju. Pritom su bili u korak s antipodnim silama kretanja i mirovanja, s poticajem upisanim u zakone prirode.

Nastavi čitati →