Bosna i Hercegovina: između separatizma i unitarizma

Piše: Neven Šimić

Nijedna politička zajednica nije imuna na društvene viruse. Bosna i Hercegovina je politička zajednica na papiru, u stvarnosti labava unija tri posvađana društva. Separatizam i unitarizam dvije su pošasti koje poput virusa izjedaju svako složeno društvo. Više od dvije decenije te dvije krajnosti kontinuirano drže Bosnu i Hercegovinu politički nestabilnom. Continue reading “Bosna i Hercegovina: između separatizma i unitarizma”

Oglasi

Supetarska lekcija

Piše: Marko Kostanić

U subotu se u Supetru na Braču održavao malonogometni turnir u organizaciji tamošnje podružnice Torcide. Kao što je običaj na takvim tipovima turnira, natječu se podružnice iz raznih mjesta, splitski kvartovi i “ekipe” navijačke skupine. Na kraju sportskog dijela događaja, sudionici su se preselili u prostorije Torcide Brač kako bi nastavili s druženjem i zabavom.

Te su se prostorije nalazile točno na putu nekolicini sezonskih radnika i radnica koji su nakon završetka smjene odlazili u svoje sobe na spavanje. Među tim radnicima bilo je i nekoliko njih iz Slavonije. Najuobičajenija pojava ljeti u Dalmaciji. Međutim, ti sezonci su bili srpske nacionalnosti. Prema navodima svjedoka, okupljeni u prostorijama bračke Torcide su krenuli prema sezoncima s pitanjima “Di je Srbin?”. Sumnja se u to da su ih “prepoznali” po naglasku, a možda ih je netko i uputio jer nije baš da se razlikuju naglasci slavonskih Hrvata i Srba.

Sezonci na upite nisu ništa odgovarali i krenula je makljaža. Oboreni su na tlo, a napadači su ih udarali kako su stigli. Navodno su cijelu stvar prekinula svjetla lokalnog taksija nakon čijeg su se dolaska napadači razbježali. No, pored sezonaca, napadnut je i lokalni momak iz Supetra, inače član tamošnjeg DVD-a koji je pokušao zaštititi napadnute radnike. Ubrzo je došla policija i po njihovim izvještajima, dvojica napadača su uhićena: jedan neposredno nakon događaja u samom Supetru, a drugi sutradan u Splitu.

Na svom Facebook profilu se uskoro oglasila gradonačelnica Supetra Ivana Marković. Ona je bez imalo zadrške osudila nasilje, pogotovo zato što se desilo na etničkoj osnovi te najavila uskraćivanje gradske donacije Torcidi Brač za održavanje malonogometnog turnira kao i zabranu održavanja manifestacije na sportskim terenima koji su u vlasništvu grada Supetra. Ovo gradonačelnici Marković nije prvi istup takve vrste. Krajem prošle godine u javnost je dospijela njena odbijenica Počasnom blajburškom vodu koji je tražio donacije od Grada Supetra. I to pod objašnjenjem da Grad novca nema jer ih je predvidio za obilježavanje 75. godišnjice oslobađanja otoka od fašizma.

Osim gradonačelnice, na svom Facebook profilu su se oglasili i supetarski vatrogasci čiji je član napadnut i najteže ozlijeđen. Oni su također oštro osudili napad, stali iza svog člana na tragu nužne zaštite slabijih i nemoćnijih kao osnove svog djelovanja te pozvali tamošnju Torcidu na promptno očitovanje. Prema navodima pretučenog mladića u napadu nisu sudjelovali brački torcidaši već splitski, a to je naknadno “potvrdila” i gradonačelnica u izjavi medijima.

Bez obzira na to tko je sudjelovao, reakcije supetarske gradonačelnice i vatrogasaca predstavljaju pravo osvježenje i nužno potrebnu rezolutnost u obračunu s etnički motiviranim nasiljem. Nedvosmislena osuda, uskraćivanje sredstava i jako važno – ukazivanje na to da je riječ o napadu na slabe i nemoćne. I samim tim o kukavičluku. Nadajmo se da će ove reakcije poslužiti u najmanje dvije svrhe: dati hrabrost onima koji isto tako misle, ali su zbog straha oklijevali s osudama i svaku onu prozirnu, licemjernu osudu razotkriti kao takvu.

A za napadače teško da ima previše nade. Jedino možda za one iz šireg kruga navijačkih skupina koji bi napokon mogli shvatiti da napad na Zdravka Mamića na Braču otprije nekoliko godina i napad na jadne, sezonske radnike na Braču prekjučer ne da nisu ista stvar, već su vrijednosno dijametralno suprotne.


(Bilten)

Foto: otoci.eu

O birou za zapošljavanje: Imal’ posla? Nema, hvala Bogu

Piše: Haris Ćutahija

Neki dan direktor Agencije za rad i zapošljavanje BiH izjavi da je u Bosni i Hercegovini trenutno nezaposleno 435.260 osoba i da je to historijski minimum. To me nagna na razmišljanje o ulozi svih tih silnih agencija, zavoda, službi i biroa za zapošljavanje. Kako je to stvarno ozbiljna tema, red je da počnemo vicem. Continue reading “O birou za zapošljavanje: Imal’ posla? Nema, hvala Bogu”

U Hrvatsku dovode bivšeg liječnika koji je izgubio licencu jer je lagao da cjepiva uzrokuju autizam

Andrew Wakefield, bivši liječnik i poznati protivnik cijepljenja, dolazi u Hrvatsku. Facebook stranica Cijepljenje – pravo izbora najavljuje Wakefielda kao specijalnog gosta skupa “Mirno okupljanje povodom obilježavanja Međunarodnog dana svjesnosti o osobama oštećenima cjepivom!” koji će se 8. lipnja održati u Splitu. Wakefielda predstavljaju kao “liječnika koji je izgubio licencu jer se usudio progovoriti o žrtvama cjepiva!”. Citirana tvrdnja je netočna. Continue reading “U Hrvatsku dovode bivšeg liječnika koji je izgubio licencu jer je lagao da cjepiva uzrokuju autizam”

Facebook planira svoju valutu. To je pokušaj stvaranja društvene mreže s koje nikada nećete otići

Piše: David Beer

Najava da Facebook iduće godine planira lansirati GlobalCoin, novu „valutu“, mogla bi biti još jedna prekretnica u ekspanziji ovog giganta društvenih mreža. Međutim, pored očitih mogućnosti koje nudi, ova inovacija otkriva još nešto o planovima društvenih mreža poput Facebooka. Continue reading “Facebook planira svoju valutu. To je pokušaj stvaranja društvene mreže s koje nikada nećete otići”

Postoji li europski identitet?

Piše: Nikolaos Papadogiannis

Ishod referenduma o članstvu Velike Britanije u EU, održan 2016. godine, izazvao je šok diljem Europe. Između ostalog potaknuta je rasprava oko toga postoje li ‘europska kultura’ i ‘europski identitet’, ili Europom još uvijek dominiraju nacionalni identiteti. Continue reading “Postoji li europski identitet?”

Globalni Zeleni “New Deal”

Piše: Andrea Milat

Od kada je karizmatična konobarica koja je postala članom američkog Kongresa (u inicijativi pronalaska kandidata Demokratske stranke iz radničke klase za radničku klasu, predvođene strujom Bernija Sandersa) Alexandria Ocasio-Cortez (AOC), javnosti iznijela prijedlog Zelenog “New Deal-a” ideja je uhvatila korijenje i u Europi. Continue reading “Globalni Zeleni “New Deal””

Povijesne zablude, nekrologiji i martirologiji

Piše: Mile Lasić

Pogledi na svijet se roje kroz vjekove kao majske krijesnice, napisao je Miroslav Krleža u romanu “Na rubu pameti” 1938. godine. Ti Krležini pogledi na svijet „frcaju kao iskre iz glavnje, a onda se odmah nekoliko trenutaka kasnije i gase, a tmina ljudske svijesti, vidite, ostaje uvijek jedna te ista: jednako gusta, jednako zagonetna i jednako mračna.“ Continue reading “Povijesne zablude, nekrologiji i martirologiji”

Prekretna knjiga o Titu

Piše: Ivan Lovrenović

(Integralni tekst zapisa o knjizi Ive i Slavka Goldsteina Tito, pročitanoga na predstavljanju knjige u Novinarskom domu u Zagrebu 16. 6. 2015)

Iz predgovora knjizi saznajemo kako je nastajala: njezina geneza ide iz prvih godina po Titovoj smrti, kada je u zimu 1982. Slavko Goldstein u Danasu Jože Vlahovića objavio prikaz Titova života i političkih okolnosti do  1937. godine. Tomu se kasnije nadodaju višegodišnja historiografska istraživanja i publikacije profesora Ive Goldsteina o novijoj hrvatskoj povijesti, da bi na kraju, kroz nova istraživanja, rasvjetljavanja i prosudbe obojice autora, sve to rezultiralo ovom velikom biografijskom sintezom, koja je u isti mah knjiga o Josipu Broz Titu, i knjiga o jednoj epohi hrvatske i južnoslavenske povijesti. Continue reading “Prekretna knjiga o Titu”

Je li u Jugoslaviji ubijeno više od milijun ljudi?

Nekoliko je internetskih portala objavilo informaciju da je u komunističkoj Jugoslaviji ubijeno 1.172.000 ljudi. Kao izvor navode “Crnu knjigu komunizma”, objavljenu 1997. godine, a čije je hrvatsko izdanje izašlo 1999. godine. Continue reading “Je li u Jugoslaviji ubijeno više od milijun ljudi?”

Škrtost Crkve i liberalizam države krivi su za paljevinu Notre Dame

Piše: Miljenko Jergović

Bog mi je svjedok: nisam religiozan. Ali čim je planula Bogorodičina crkva u Parizu, povjerovao sam da se radi o samospaljivanju i da je ta slavna građevina, koja na neki način i nije građevina, nego je djelo mašte Victora Hugoa, koji ju je četrdesetak godina po revolucionarnoj 1789, kada je bila oskrnavljena, napuštena i prezrena, nanovo oživio, postupila kao Jan Palach, e ne bi li pomahnitalom svijetu pokazala kamo ga vodi njegova mahnitost. Ne treba vjerovati da su crkve isto što i ljudi, ne treba vjerovati ni da u ovome postoji Božja primisao, dovoljno je voditi se zdravim razumom i osjećajima – što onda znači i moralnim kodeksom, pa ostati osupnut tačnošću, istinitošću, proroštvom ovoga požara. Continue reading “Škrtost Crkve i liberalizam države krivi su za paljevinu Notre Dame”

Otpor, stoko ili kako pobijediti autocenzuru

Piše: Haris Ćutahija

Šuti, vidiš kakva je situacija. Šuti, ne zamjeraj se. Šuti, kao i ostali. Ne izdvajaj se. Ne piši, ne komentariši, ne gledaj.

Novinari prenose agencijske vijesti. Rijetko se koji usudi pisati o stvarnim problemima ili istraživati, jer se boji da mu neko ne napadne kameru. Svi okreću glavu od korupcije naše svagdašnje. Prijavit će neko drugi, valjda. Neko bez štele se neće prijaviti na konkurs za državnog službenika. Namješten je, nema šanse. To je javna tajna. Continue reading “Otpor, stoko ili kako pobijediti autocenzuru”

Brkata prošlost i cinična sadašnjost

Piše: Neven Šimić 

Čeprkanjem po prošlosti možeš puno saznati o sadašnjosti. Recimo, ako zaviriš u 1910. godinu, u tadašnji Bosanski sabor, nećeš imati osjećaj da si napravio stoljetni vremenski skok unatrag. Barem ne u društveno-političkom smislu. Kao da slušaš iste, jednako predvidljive i dosadne parlamentarne rasprave, obojene demagoškim fintama i etnopolitičkim bojama. Continue reading “Brkata prošlost i cinična sadašnjost”

Demokratija u BiH: đe ba zapelo?

Piše: Haris Ćutahija

Misliš da zaslužuješ bolje? Znaš li za šta se stranka za koju glasaš zalaže, konkretno? Ne znaš. Jesi li ikad pročitao njen program? Nisi. Jesi li glasao za nju nakon što nije ispunila ono što je obećala za prošle izbore? Jesi. Jesi li ušutkivao svoju djecu kad dignu glas protiv vladajućih zbog sestrinog malog koji radi u državnoj firmi? Jesi. Jesi li ikad policajcu dao cvaju da ti ne piše kaznu? Jesi. Jesi li ikad medicinskoj sestri kupio bombonjeru da te pusti preko reda na pregled? Jesi. Jesi li svoju visokoobrazovanu djecu pustio da idu na bauštel u Njemačku? Jesi. Jesi li onima koji izađu na proteste pred TV-om psovao majku huligansku? Jesi. Continue reading “Demokratija u BiH: đe ba zapelo?”