Prenosimo intervju Nevena Šimića za tjednik Novosti. Razgovaralo se o “posljednjim prosvjedima u Bosni i Hercegovini, budućim očekivanim potezima međunarodne zajednice, perspektivi ljevice i kritici politike službenog Zagreba.”
Nastavi čitati “Neven Šimić: U Bosni i Hercegovini kompromis je omražen” →
Bipolarni poremećaj predstavlja dvije krajnosti. Za milijune diljem svijeta koji pate od bipolarnog poremećaja, život je razapet između dvije različite stvarnosti: ushićenja i depresije. Što uzrokuje ovaj poremećaj? Može li se liječiti? Helen M. Farrell opisuje uzroke i liječenje bipolarnog poremećaja.
Nastavi čitati “Što je bipolarni poremećaj?” →
Kada najviše rangirana osoba u britanskom obrambenom i sigurnosnom establišmentu upozori na povećan rizik od slučajnog nuklearnog rata, treba obratiti pozornost. Čak i danas, kada šefovi sigurnosnih službi javno komuniciraju češće nego ikada, još uvijek pomno važu svoje izjave. Stoga, kada savjetnik za nacionalnu sigurnost Ujedinjenog Kraljevstva, Sir Stephen Lovegrove, u Washingtonu govori o prekidu komunikacije s Rusijom i Kinom, što je dovelo do povećanog rizika od “brze eskalacije u strateški sukob”, te riječi treba shvatiti vrlo ozbiljno.
Nastavi čitati “O mogućnosti nuklearnog rata: dijalog ili uništenje” →
Ako i dalje mislite da protesti ispred zgrade OHR-a u Sarajevu nisu u službi SDA, da su to multietnički prosvjedi građana iz cijele BiH, onda ste ili dobro naivni, ili neosvješteni nacionalist, ili pak vrlo niske političke i elementarne inteligencije.
Nastavi čitati “Predizborni skup SDA i beskorisni šarlatani iz opozicije” →
Ogovaranje ima lošu reputaciju – od tabloida punih nepristojnih tračeva o slavnim osobama do loše odgojenih tinejdžera u televizijskim serijama poput Gossip Girl. No iako bi ga neki otpisali kao neutemeljenu glasinu, trač je ključni dio npr. političkog života, i način na koji svijet funkcionira.
Nastavi čitati “Tračanje je dugo bilo neshvaćeno. Evo kako nam može pomoći na poslu i u društvenom životu” →
Ostavka premijera Marija Draghija otvara scenarij krize i neizvjesnosti
Nastavi čitati “Italija je opet u kaosu” →
Sjetimo li se ikada Josipa Reihl Kira? Sjetimo li se njegovih riječi, djela, sjetimo li se činjenice da je mučki ubijen od ruke hrvatskog policajaca, pripadnika rezervnog sastava MUP-a Antuna Gudelja?
Tko ga se i kada sjeti?
Nastavi čitati “Josip Reihl Kir – priča koja se ne smije zaboraviti” →
Europa ključa tijekom dugotrajnog ljetnog toplinskog vala. Međutim, pažnja političkih lidera sve je više usmjerena na nadolazeću zimu. Kao što je naglašeno u nizu nedavnih upozorenja Međunarodne agencije za energiju (IEA) i drugdje, energetska kriza na razini one s cijenom nafte iz 1970-ih mogla bi nastupiti kad zahladi.
Nastavi čitati “Energetska kriza u Europi: suočavanje s Putinom neće biti jeftino” →
Antropologinja Margaret Mead tvrdi da je saosjećanje najpouzdaniji znak početka ljudske civilizacije. Prema njenim riječima, taj početak može se vrlo precizno dokazati – kada na drevnim skeletima pronađemo pokušaj liječenja dugačke butne kosti. Antropologinja je tvrdila da liječene kosti nisu pronađene tamo gdje je još uvijek vladao zakon jačega.
Dakle, civilizacija ne počinje onda kada čovjek pronalazi tehnološke metode za lakše preživljavanje, poput navodnjavanja, nego onda kada počinje pomagati drugom čovjeku u nevolji. Onda kada pokaže empatiju…
Glad vreba svijetom. Prije sedam godina, Ujedinjeni narodi obećali su da će glad iskorijeniti do 2030. Međutim, broj ljudi koji gladuju prošle je godine dosegao 828 milijuna, a broj koji je bez presedana, 345 milijuna, trenutačno proživljava akutnu nesigurnost prehrane, upozorio je UN.
Nastavi čitati “O prehrambenoj krizi: nema vremena za gubljenje” →
Vjerojatno najpopularnija tema na intelektualnoj ljevici posljednjih godina je ona o sudbini i kraju neoliberalizma. I marginalnija i utjecajnija štampa pune su članaka o prirodi tog kraja i o ispravnosti same dijagnoze. Poteškoće s tim raspravama leže u samim početnim parametrima: naime, na ljevici postoji cijela lepeza pozicija i interpretacija kad je riječ o neoliberalizmu. Neki mu uskraćuju pravo samosvojnog pojma, neki mu izvor vide u klasnoj akciji odozdo, neki u intelektualnom trendu koji je započeo u Mont Pelerinu, a neki u makroekonomskim politikama koje su bile odgovor na konkretne izazove prije četrdesetak godina, a ne realizacija ideoloških sklonosti.
Nastavi čitati “Sjeme kulturnih ratova” →
Nitko ne može prepoznati sve aspekte novog doba koje se nazire, ali pokretačke snage za koje se treba pripremiti već su očite. Ovo je vrijeme sukoba i žestokog natjecanja između velikih sila, u kojem visok stupanj vanjske ovisnosti o materijalu i proizvodima od strateške važnosti može postati smrtonosna slabost. To je svijet u kojem se globalizacija rekonfigurira, a geopolitički atlas pomiče, što više nema nikakve veze s optimizmom nakon pada Berlinskog zida. Ovaj svijet obilježava ideološka borba između demokracija i autoritarnih režima koji, kako tvrde, žele izgraditi drugačiji svjetski poredak i u kojem je stoga Europljanima, više nego ikada prije, važno da EU ojača svoju unutarnju koheziju.
Nastavi čitati “Svijet koji dolazi” →
U savremenim demokratijama zapadnog tipa, odnos spram homoseksualaca je postao neka vrsta lakmus papira za toleranciju i poštovanje ljudskih prava. Danas mnoge članice EU (ali i one koje to nisu) imaju regulisane istospolne zajednice. Istok Evrope je izuzetak ovog trenda gdje, poslije sloma real-socijalizma, religija i konzervativne vrijednosti doživljavaju veliki povratak, nakon decenija državnog ateizma.
Nastavi čitati “Borba za prava seksualnih manjina kroz istoriju” →
Ćopić je ne samo jedan od najomiljenijih nego i, nesumnjivo, jedan od najbeskompromisnijih naših pisaca svog doba. Otvarao je uvek prvi goruće, tragične teme u društvu i o njima pisao bez zazora, lucidno, jetko i duhovito.
Nastavi čitati “Branko Ćopić ili šta je piscu činiti u svom vremenu?” →
Odluka donijeta u prošli petak nije bila iznenađenje. Čak i prije dramatičnog curenja nacrta mišljenja suca Samuela Alita prošlog mjeseca, predviđalo se da će američki vrhovni sud iskoristiti priliku koju je pružio slučaj Dobbs protiv Jackson Women’s Health Organization da poništi odluku donesenu 1973. u predmetu Roe protiv Wadea. To je, naposljetku, bila svrha triju odabira bivšeg predsjednika Trumpa za vrhovni sud, i kulminacija desetljećima duge kampanje antiaborcionista da saveznim državama vrate ovlasti za zabranu postupka. No, objava je ipak bila šok. Globalni utjecaj SAD-a znači da ova odluka o ukidanju ustavnog prava žena na pobačaj odjekuje daleko izvan granica ove države.
Nastavi čitati “Roe protiv Wadea: premoć protivnika pobačaja” →
digitalnademokracija.com