Kategorija: Društvo

Predložena zabrana nošenja marama u javnosti koju zagovara krajnja desnica u Francuskoj krši slobodu vjeroispovijedi i načela zabrane diskriminacije

Published on by Digitalna demokracijaKomentiraj

Zabrana nošenja islamskih marama na javnim mjestima u Francuskoj – osobito na ulici – prijedlog je koji iznosi stranka Rassemblement national (RN), na čelu s Marine Le Pen, a to je prijedlog koji se iznova pojavljuje sa svakim predsjedničkim izborima. Ideja ograničavanja slobode muslimanki da nose vjerske simbole po vlastitom izboru ipak nije nova: uzastopne zabrane hidžaba u školama, velova koji prekrivaju cijelo lice na javnim mjestima, burkinija na plažama ili marama koje nose majke u pratnji djece na školskim izletima ili tijekom sportskih događanja, pa čak i zabrana koje se u školama proširuju na abaje. Takvi su se prijedlozi pojavljivali jedan za drugim, a neki su i usvojeni.

Središnje pitanje u svakom od tih slučajeva – koje ovaj put postaje još očitije – jesu pravne osnove na kojima se ovi prijedlozi temelje. Ograničavanje temeljne slobode u državi utemeljenoj na vladavini prava doista zahtijeva pravnu osnovu, odnosno opravdanje. Je li to ovdje slučaj?

Nastavi čitati “Predložena zabrana nošenja marama u javnosti koju zagovara krajnja desnica u Francuskoj krši slobodu vjeroispovijedi i načela zabrane diskriminacije” →

Bh. Hrvati između nacionalizama, političkog monopola i potrebe za pluralizmom

Published on by Digitalna demokracijaKomentiraj

Hrvatska politička scena u Bosni i Hercegovini već dugo je obilježena snažnom dominacijom HDZ BiH. Ta dominacija posebno je došla do izražaja u zadnjih dvadeset godina. Nastala je ne zbog nekog naročitog uspjeha ove stranke kao takvog, nego zbog specifičnog ustavnog uređenja države, ratnog nasljeđa, straha od političke majorizacije te činjenice da je pitanje kolektivne ravnopravnosti Hrvata postalo jedno od središnjih političkih pitanja u BiH.

Problem nastaje kada se legitimna briga za političku ravnopravnost jednog naroda počne poistovjećivati s podrškom jednoj stranci. Hrvati u BiH čak ni sada, nakon dvadeset godina tzv. “hrvatskog pitanja” nisu politički monolit. Među njima postoje različiti pogledi na ekonomiju, socijalnu politiku, odnos prema Sarajevu, europske integracije, unutarnje uređenje države, kao i na samu definiciju hrvatskih nacionalnih interesa u Bosni i Hercegovini.

Upravo je zato pitanje pluralizma važnije od pitanja koja će konkretna stranka trenutno ili  dugoročno dominirati hrvatskim političkim prostorom.

Nastavi čitati “Bh. Hrvati između nacionalizama, političkog monopola i potrebe za pluralizmom” →

»Safvet-beg Bašagić: Bošnjaci su mlitav i kukavan narod«

Published on by Digitalna demokracijaKomentiraj

Prije desetak dana objavio je Zlatan Hadžić, na portalu Proglas.ba, tekst pod naslovom »Zatvoreni um otvorenog društva«, potaknut mojim tekstom »Konstitutivni narod debila« objavljenim na ovoj web-stranici (a prenijeli su ga Nomad i Digitalna demokracija).

Hadžićev tekst funkcionira kao cjelina, ali pravo značenje dobiva tek u kontekstu nastojanja Stranke demokratske akcije da, pred izbore u oktobru 2026, svoju sliku u javnosti popravi per viam negationis: nemajući nikakvih pozitivnih postignuća koja bi upisala sebi u prilog, SDA se odlučila za kampanju u kojoj ističe negativne strane konkurentskih političkih formacija. Važnu ulogu u tim naporima igraju »nezavisni intelektualci« kojima su, u slučaju pobjede, obećana savjetnička mjesta u ministarskim kabinetima. Zbog toga se ovaj tekst ne tiče samo Zlatana Hadžića i njegovog priloga predizbornim naporima SDA, već i šire strukture u kojoj je on samo jedan element.

Nastavi čitati “»Safvet-beg Bašagić: Bošnjaci su mlitav i kukavan narod«” →

Beskrupulozni populizam na crvenom tepihu: Zašto Benjamina Karić pozira sa djevojčicom Ellom?

Published on by Digitalna demokracijaKomentiraj

Zašto se Benjamina Karić rođ. Londrc fotografisala sa maloljetnom djevojčicom Ellom Jovanović na crvenom tepihu Sarajevo Film Festivala? Šta treba da nam poruči ovaj performans? Ništa – izuzev još jedne demonstracije najjeftinijeg, najkičastijeg, najprizemnijeg populizma na kojem je načelnica izgradila cijelu političku karijeru. 

Nastavi čitati “Beskrupulozni populizam na crvenom tepihu: Zašto Benjamina Karić pozira sa djevojčicom Ellom?” →

Tarik Haverić i “Bošnjaštvo kao promašen projekt”: Knjiga za koju se bh. javnost pravi da ne postoji

Published on by Digitalna demokracijaKomentiraj

Polemička knjiga Tarika Haverića “Bošnjaštvo kao promašen projekt”, s podnaslovom “Kako suditi (o) povijesti” objavljena je proljetos u Sarajevu u izdanju Evropskog centra za liberalnu demokratiju (ECLD). Već sam naslov Haverićeve politološko-povijesne studije sugerira da je riječ o ciljano provokativnom djelu, pa je time zanimljivije što je knjiga pretežito prešućena u bošnjačkoj javnosti u Bosni i Hercegovini, iako je baš ona prva adresa kojoj se Haverić obraća.

Indikativno je i da knjiga zasad nije imala ni većeg odjeka kod srpskih i hrvatskih nacionalista u BiH i šire, za koje je inače uobičajeno da Bošnjacima poriču pravo na izbor nacionalnosti, pa bi čovjek očekivao da će djelo ovakvog naslova biti u najmanju ruku primijećeno, ako ne i slavljeno.

No, kada se ode dalje od naslova i knjigu pročita, postaje jasno zbog čega je Haverićeva knjiga dočekana šutnjom na svim stranama – “Bošnjaštvo kao promašen projekt” predstavlja izazov za sve dominantne nacionalističke narative koji već više od 30 godina razaraju BiH i uništavaju budućnost njenih stanovnika.

Nastavi čitati “Tarik Haverić i “Bošnjaštvo kao promašen projekt”: Knjiga za koju se bh. javnost pravi da ne postoji” →

Tarik Haverić: Konstitutivni narod debila

Published on by Digitalna demokracija2 komentara

Čini se da bi usvajanje Regulacionog plana Kvadrant C-Marijin Dvor, koji predviđa izgradnju World Trade Centera uz Miljacku i presijecanje »muzejskog kompleksa« Prvom transverzalom, imalo kobne posljedice – tako bar kažu neki od najistaknutijih stručnjaka koji su se tim povodom oglasili.

Takvih sumnjivih rješenja koja su se ipak ostvarila bilo je i ranije. Skoro da nema nijedne građevine koja je podignuta s odobrenim brojem spratova, uvijek se dodaju jedan ili dva, jer su se troškovi povećali a treba nešto i zaraditi. Apeli stručnjaka koji su upozoravali da takva gradnja sprečava cirkulaciju zraka u Kotlini, čiji stanovnici dobro znaju na šta njihov grad liči zimi, ostaju godinama bez efekta, uz upadljivo odsustvo građanske mobilizacije. Pisac ovih redova vjeruje da je raspoznao barem jedan od važnijih uzroka tog izostanka: radi se o mentalitetu izgrađivanom skoro četrdeset godina, čija je glavna dimenzija jedno specifično shvatanje moralne ispravnosti i angažmana. Postoje ciljevi za koje vrijedi da se građani mobiliziraju, kao i oni drugi. Na prosvjedni skup protiv genocida u Gazi doći će pet hiljada ljudi, ili čak i više; na prosvjedni skup protiv gradnje nebodera gdje mu nije mjesto neće doći ni njih pedeset. Ove dvije borbe bitno se razlikuju po svome potencijalnom dosegu: nikakav skup Sarajlija na kojem se izražava empatija sa palestinskim stradalništvom ne može ni za jotu promijeniti stvari na Bliskom Istoku, dok bi masovni prosvjedi protiv postupanja nadležnih u našem svakodnevnom životu možda i mogli. Ali odnos uložene energije i postignutog efekta nije isti, ubjedljivo u korist neostvarivih ciljeva. Javno potkazivanje imperijalizma, liberalnog kapitalizma, strabizma, neokolonijalizma, orijentalizma, islamofobije i svih drugih zala i poroka degeneriranog Zapada ne zahtijeva nikakav napor i traje kratko, uz upotrebu gotovih formula, a kod subjekta stvara dojam moralne superiornosti. S druge strane, borba za čist zrak i racionalniji saobraćaj u gradu je dugotrajna, treba mjesecima sastavljati peticije, alarmirati javnost, pisati skupštinskim poslanicima i opštinskim vijećnicima, analizirati podatke i tražiti nekorumpirane medije spremne da ih obznane – i sve to vrijeme trpjeti pritiske i harange građevinskih lobija i njihovih političkih zaštitnika. To zahtijeva istinski angažman a ne puko ispisivanje transparenata kojima će se vitlati petnaestak minuta, i zato neće doći do prosvjednog skupa s 50 hiljada informiranih učesnika protiv Regulacionog plana Kvadrant C-Marijin Dvor: takve demonstracije mogle bi možda promijeniti stvari, ali se učešće u njima ne raspoznaje kao kristalno jasan moralni stav protiv svjetskih moćnika koji već desetljećima kroje kapu jednom napaćenom konstitutivnom narodu…

Nastavi čitati “Tarik Haverić: Konstitutivni narod debila” →

Što ponovljeni udarci u glavu u sportu mogu značiti za rizik od demencije

Published on by Digitalna demokracijaKomentiraj

Postoje jaki dokazi da godine udaranja glavom, obaranja i sudari u nogometu i ragbiju mogu povećati rizik od demencije i drugih neuroloških bolesti.

Najnovije preliminarno istraživanje, predstavljeno na Međunarodnoj konferenciji Udruge za Alzheimerovu bolest u srpnju 2026. ispitalo je 142 bivša profesionalna nogometaša u dobi od 30 do 60 godina i 56 osoba slične dobi koje nisu imale povijest kontaktnih sportova ili ponovljenih udaraca glavom.

Dvije skupine su slično prošle na objektivnim kognitivnim testovima koji mjere sposobnosti poput pamćenja, pažnje i donošenja odluka. Umirovljeni nogometaši srednjih godina sami su izvijestili da imaju lošije raspoloženje, višu razinu anksioznosti i slabiju kognitivnu sposobnost.

MRI snimke mozga bile su dostupne za 124 bivša igrača i 40 neigrača. U prosjeku, nogometaši su imali manje sive tvari u nekoliko regija uključenih u pamćenje, pažnju, donošenje odluka i emocionalnu regulaciju. Siva tvar je moždano tkivo koje sadrži mnoge živčane stanice koje obrađuju informacije.

Ovi nalazi zaslužuju pažnju, iako ne pokazuju da je nogomet uzrokovao te razlike, ili da će svi igrači razviti demenciju. Rezultati su preliminarni, još nisu prošli potpunu recenziju od strane stručnjaka i potječu iz studije provedene u jednom trenutku. Istraživači će morati pratiti sudionike godinama kako bi utvrdili napreduju li njihovi simptomi ili promjene u mozgu.

Nastavi čitati “Što ponovljeni udarci u glavu u sportu mogu značiti za rizik od demencije” →

Od cijepljenja do klimatskih promjena: zašto su dokazi važni?

Published on by Digitalna demokracijaKomentiraj

Prije nekoliko desetljeća jedan od najuglednijih pedijatara na svijetu, Benjamin Spock, u svojoj svjetskoj uspješnici Njega i odgoj djeteta promijenio je samo jednu rečenicu. Roditeljima je preporučio da dojenčad stavljaju spavati na trbuh umjesto na leđa. Za to nije imao čvrste dokaze. Smatrao je da će se tako izbjeći spljoštenost glave ili da se djeca neće ugušiti vlastitim bljuvotinama.

Budući da je njegova knjiga postala svjetski bestseler (objavljena je i na hrvatskom jeziku), preporuku su prihvatili liječnici i milijuni roditelja. Istodobno je počeo rasti broj smrti od sindroma iznenadne dojenačke smrti. Prve studije koje su uspoređivale dojenčad koja je umrla s onom koja je preživjela pojavile su se još šezdesetih godina prošloga stoljeća. Pojedinačna istraživanja još nisu bila dovoljno uvjerljiva. Tek kada su istraživači njihove rezultate sustavno objedinili i usporedili, postalo je jasno da spavanje na trbuhu znatno povećava rizik od smrti dojenčeta. Kasnije analize pokazale su nešto potresno. Da su dokazi bili pravodobno prikupljeni, uspoređeni i uzeti u obzir, samo bi se u Ujedinjenom Kraljevstvu moglo spasiti oko deset tisuća djece, a u Sjedinjenim Američkim Državama i Australiji približno pedeset tisuća.

Benjamin Spock nije bio ni glup ni zlonamjeran. Bio je jedan od najvećih stručnjaka svojega vremena. Njegova je pogreška bila drukčije prirode. Vjerovao je da su ugled i iskustvo dovoljni.

Nastavi čitati “Od cijepljenja do klimatskih promjena: zašto su dokazi važni?” →

Barbarez i problem veznog reda

Published on by Digitalna demokracijaKomentiraj

Protiv Kanade reprezentacija Bosne i Hercegovine je imala vodstvo 1 – 0, i pri tom rezultatu je njen napadač izašao sam ispred golmana. Šta god neko mislio o postavci i odlukama Sergeja Barbareza, one su dovele njegovu ekipu u najbolju moguću poziciju za pobjedu; nijedan drugi trener, uključujući najveće, teško da bi mogao više, protiv ovakvog, nimalo naivnog, domaćina, na otvaranju Mundijala (protivnici Meksika i SAD su poslužili samo da golovima u svojoj mreži uveličaju feštu na otvaranju).

Reći da Barbarez radi dobar posao bilo bi podcjenjivanje njegovih rezultata. Za mene je već sad naš najbolji selektor; bojim se da bi mogli dugo zazivati ona dobra “Sergejeva vremena” u godinama nakon što – nadam se što kasnije – ipak ode sa selektorske klupe. Uživajmo dok ova dobra vremena – što ovaj period reprezentacije jeste – traju.

Nastavi čitati “Barbarez i problem veznog reda” →

Je li demokracija moguća bez izbora? Je li lutrija potencijalno bolje rješenje?

Published on by Digitalna demokracijaKomentiraj

Za većinu ljudi, izbori su sinonim za demokraciju. Međutim, između 508. i 322. pr. Kr., Atenjani su favorizirali sustav lutrije poznat kao ‘ždrijeb’. Uglavnom su vjerovali da je pravedniji, reprezentativniji i osjetljiviji na javni interes od izbora, na koje često utječe novac i koji mogu potaknuti destruktivnu političku polarizaciju. U ovoj animaciji, Michael Vazquez, zamjenik direktora Parrovog centra za etiku na Sveučilištu Sjeverne Karoline u Chapel Hillu, analizira i potencijal sustava temeljenih na lutriji i njihova ograničenja. Posebno ističe ažurirani sustav lutrije koji je osmislio američki filozof Alex Guerrero, a osmišljen je kako bi se riješili nedostaci ranijih modela i neki od najhitnijih problema u suvremenoj izbornoj politici.

Napomena: na videu treba postaviti titlove na svoj jezik na opciji “Auto-translate”.

Nastavi čitati “Je li demokracija moguća bez izbora? Je li lutrija potencijalno bolje rješenje?” →

Tarik Haverić: Povratak moći

Published on by Digitalna demokracijaKomentiraj

Spekulativne vježbe (IV)
Spekulativne vježbe (III)
Spekulativne vježbe (II)
Spekulativne vježbe (I)

Naslov ove spekulativne vježbe ne najavljuje povratak moći u društveno-političke odnose, gdje ona nikad nije ni prestala da bude najvažniji činilac, već u društveno-političku analizu, gdje je odavno zapostavljena. Taj obrat je još jedna zasluga Donalda Trumpa i političke prakse čiji je simbol preko noći postao. Početkom ove godine, gostovanje Trumpovog najbližeg saradnika Stephena Millera na kanalu CNN izazvalo je dvodnevno zgražanje u jednom dijelu svijeta i američke javnosti, da bi odmah bilo potisnuto novim zgražanjima i palo u zaborav. Odgovarajući na pitanje Jakea Tappera o akciji u Venezueli, Miller je – pravdajući američko »preuzimanje« te zemlje – izjavio da »živimo u stvarnom svijetu, kojim upravlja snaga, kojim upravlja sila, kojim upravlja moć. To su gvozdeni zakoni svijeta koji postoje od pamtivijeka«.

Miller u osnovi nije rekao ništa novo, osim što je upotrijebio izraze »snaga« (strength), »sila« (force) i »moć« (power) kao sinonime, tri jezičke oznake za isti koncept. U poslu kojim se bavi na način na koji se bavi, neko razlikovanje nije mu ni potrebno. Razlike ipak postoje, i ovu spekulativnu vježbu započinjem ukazujući na njih.

Nastavi čitati “Tarik Haverić: Povratak moći” →

Što pokreće proruske pristaše u Europi i njihove stavove o rusko-ukrajinskom sukobu?

Published on by Digitalna demokracijaKomentiraj

Ruska invazija na Ukrajinu u veljači 2022. izazvala je najznačajniji vojni sukob u europskoj povijesti nakon Drugog svjetskog rata. Dok je europsko javno mnijenje pretežno proukrajinsko, značajni segmenti europskog stanovništva zauzimaju ambivalentne ili čak otvoreno proruske stavove. Budući da je javna podrška ključna za pružanje vojne i financijske pomoći Ukrajini, željeli smo razumjeti zašto neki Europljani simpatiziraju agresora.

Naša studija ukazuje da prokremljski stavovi mogu dolaziti iz četiri glavna izvora:

  • Ekonomski interesi
  • Ideologija
  • Stranačko svrstavanje
  • Dezinformacija

Analizirali smo podatke iz dvaju akademskih istraživanja s kraja 2023. godine, koja su obuhvatila gotovo 30 000 ispitanika u osamnaest europskih zemalja.

Nastavi čitati “Što pokreće proruske pristaše u Europi i njihove stavove o rusko-ukrajinskom sukobu?” →

Tarik Haverić: Nagovor, ba!

Published on by Digitalna demokracijaKomentiraj

Nije dugo trajala moja riješenost da nakon izlaska Bošnjaštva kao promašenog projekta prestanem da se autorski bavim Bosnom, Bošnjacima, Bosancima i muslimanima i da se okrenem temama koje predstavljaju veći intelektualni izazov. Život je nepredvidiv, makar samo zbog neizmjernih kapaciteta bosanskog muslimanskog subjekta da ustraje u samozavaravanju i samozaglupljivanju.

Volio bih da je Mustafa Cerić svoj tekst »Narod koji oplakuje ‘zlatna vremena’ sam potkopava svoju budućnost« objavio kojih pet-šest mjeseci ranije – u poglavlju »Glupost, individualna i kolektivna« dobio bi počasno mjesto. Ovako, ostaje mu da čeka prošireno izdanje.

Nastavi čitati “Tarik Haverić: Nagovor, ba!” →

Otto Sendtner: tužan dan do kraja života

Published on by Digitalna demokracijaKomentiraj

Otto Sendtner (1813 – 1859) bio je bavarski botaničar, koji je godine 1847. s potporom Bavarske kraljevske akademije poduzeo znanstvenoistraživačko putovanje po Bosni. Detaljan opis Sendtnerova putovanja i istraživanja pod naslovom Reise nach Bosnien. Von einem botanischen Reisenden, objavljivan je  u časopisu Das Ausland. Ein Tagblatt fur Kunde des geistigen und sittlichen Lebens der Volke (München) u nastavcima od 26. siječnja do 29. kolovoza 1848.

Sa Sendtnerovim putopisom i s biografijom ovoga znanstvenika davno je našu javnost iscrpno upoznao dr. Jozo Džambo u svojim člancima Bavarski botaničar Otto Sendtner u Bosni 1847. godine[1] i „Niki botanik dojde iz Nimačke“. Bavarski botaničar Otto Sendtner i njegov boravak u Travniku 1847. godine.[2] (Vidi i ovdje: https://www.ivanlovrenovic.com/clanci/bosna-argentina/jozo-dzambo-niki-botanik-dojde-iz-nimacke-eseji-ii-). Oba ta članka uvrštena su i u velebnu knjigu Joze Džambe O staroj Bosni u riječi i slici. Književno-povijesni pogledi (Synopsis, Sarajevo-Zagreb 2022).

Nastavi čitati “Otto Sendtner: tužan dan do kraja života” →

Hantavirus nije nuspojava cjepiva protiv Covida-19

Published on by Digitalna demokracijaKomentiraj

Panika i dezinformacije, ruku pod ruku, krenule su nakon što je na ekspedicijskom kruzeru MV Hondius zabilježeno više slučajeva zaraze virusom i nekoliko smrtnih ishoda. Ništa neobično s obzirom na to da se svijet tek nedavno oporavio od pandemije koronavirusa, čije posljedice – zdravstvene, ekonomske i društvene – osjetimo i danas.

Netočne i znanstveno nedokazane tvrdnje koje protivnici cijepljenja šire još od pandemije koronavirusa sada su podloga za nove teorije. Među njima je i ona da su hantavirusi prisutni u Covid-19 cjepivima.

Nastavi čitati “Hantavirus nije nuspojava cjepiva protiv Covida-19” →