Fakultet političkih znanosti u Zagrebu (FPZG) uz pomoć agencije za istraživanje javnog mijenja IPSOS nedavno je proveo anketu na reprezentativnom uzorku građana (18+) na razini cijele Hrvatske kako bi utvrdili raširenost određenih teorija urote. Nastavi čitati “Zašto se u krizi pojačano šire teorije urote” →
Piše: Hana Imširović
Zadnjih nekoliko sedmica, društvene mreže preplavljene su fotografijama iz djetinjstva mojih prijatelja, throwback-ovima na dane kada smo mogli slobodno putovati i živjeti bez maske i rukavica, raznim igrama i izazovima, savjetima o čuvanju zdravlja u vremenu Covid-19, brojkama zaraženih, izliječenih i umrlih. Sve to gledam, ali vrlo selektivno percipiram. Međutim, jedan online poziv moje najbolje prijateljice mi vrlo jasno demonstrira od čega zavisi percpecija. Nastavi čitati “Kratka priča o COVID 19” →
Piše: Nedžad S. Hadžimusić
Izvod iz 7. dijela, updated: (…)Svijet je zatečen zlogukim vijestima, sablasnim prizorima i brojkama o širenju pandemije Covid-19 (koronavirusa). Sve govori da je tek otvoren novi crni pasijans zaredom u prvim decenijama trećeg milenijuma: bili Mi ili Oni, sinofili, trumpoljubi ili putinofobi, suverenisti, liberali, nadolazeći desni, odmjereni centar, marginalizirana ili tek hinjena ljevica, jakobinci ili žirondinci, (ne)konstitutivni Budisti, Romi, Jevreji, Hrišćani, Katolici, Pravoslavni, Protestanti, Muslimani, Šiiti, Suniti, ateisti, agnostici etc – svi skupa, testirani ili još ne, u karanteni ili ne, plus-minus 65, imamo izravno i/ili kolateralno neviđenu, ultra ozbiljnu situaciju na plavoj planeti. Nastavi čitati “Raskol na Zapadu – 8. dio” →
Ivan Đikić, poznati molekularni biolog, govorio je o pandemiji koronavirusa.
Preporučamo svima; važno je kada u ovim vremenima pandemije i populizma eksperti govore o činjenicama. Nastavi čitati “Ivan Đikić o koronavirusu” →
Piše: Mario Kikaš
Zemlje u regionu trenutno dijele sličan tempo rasta zaraženih virusom COVID-19. Slovenija, Srbija, Bosna i Hercegovina, Makedonija te Hrvatska su u nešto poznijoj fazi širenja virusa (treći ili četvrti tjedan od pojave prvih slučajeva), dok su Kosovo i Crna Gora svoje prve slučajeve zabilježili nešto kasnije. Pritom Slovenija, prema posljednjim izvještajima, zasad jedina uspijeva pokazati znakove usporavanja rasta novozaraženih. Hrvatska, Srbija, Makedonija i BiH bilježe ubrzan eksponencijalni rast posljednjih dana koji svakako stvara osjećaja straha i strepnje. Ti osjećaji su pritom prilično racionalni, zasnovani na (ne)posrednom iskustvu naših zdravstvenih sustava, loše infrastrukture, smanjenih ljudskih i tehnoloških kapaciteta. Nastavi čitati “Kako se BiH nosi s koronavirusom?” →
Zbog širenja koronavirusa zdravstveni radnici ukazuju i na odgovornost pojedinaca u nastojanjima da se uspori pandemija. Socijalno distanciranje je način da se to postigne. Gerijatar Thomas Perls objašnjava kako funkcionira ova ključna strategija. Nastavi čitati “Što je socijalno distanciranje i zašto predstavlja najbolje sredstvo u borbi protiv koronavirusa” →
Gradske vlasti u Zagrebu objavile su na svojoj Facebook stranici dokument s uputstvima o borbi protiv koronavirusa. S obzirom da su ovakvi savjeti korisni svima i da su relativno detaljni, prenosimo ih. Nastavi čitati “Korisni savjeti u borbi protiv koronavirusa” →
Piše: Neven Šimić
Izmislili smo umjetnost da ne bi propali od istine, parafraza je poznate Nietzscheove misli, gdje najpoznatiji brko među filozofima propituje umjetničke epohe i estetske kategorije, dajući umjetnosti duhovna i terapeutska svojstva. Nietzschea je i u slobodnijoj interpretaciji prilično nategnuto dovesti u kontekst humora. Osim ako baš nemate uvrnuti pogled na svijet poput onih likova iz Monty Pythona. Nije poznato jesu li u Helem Nejse timu razmišljali o Nietzscheu kada su stvarali crtani film Bruca, Braca, Bruda i Brada. Nastavi čitati “Dok motaš joint ispred granapa u Švrakinom” →
Piše: Mile Lasić
Boji li se Katolička crkva povijesti?
Kako je i najavio već prošle godine, aktualni poglavar Rimske katoličke crkve papa Franjo je 02. ožujka 2020. konačno i u cijelosti otvorio onaj dio Vatikanskih arhiva koji svjedoči o djelovanju kontroverznog pape Pija XII. tijekom Drugog svjetskog rata, što već desetljećima traže ne samo židovske udruge. Kontroverzni papa Pio XII., kojemu je pontifikat trajao od 1939. do 1958. godine, nije dovoljno jasno i glasno osudio holokaust, tvrdi primjerice Američki židovski kongres, dok službeni Vatikan desetljećima govori da je Pio XII. tiho i iza scene spašavao Židove kako javnim djelovanjem ne bi pogoršao situaciju. Papa Franjo je u prošlogodišnjoj najavi otvaranja tajnog arhiva o djelovanju Pija XII., upravo u govoru pred članovima Vatikanskog tajnog arhiva, kako je zabilježio i portal NET.hr, kazao da se “Crkva ne boji povijesti”, te da se na nasljeđe Pija XII. gleda s “predrasudama i pretjerivanjem”. O svemu ovome se i radilo u mojemu feljtonu „Vatikan i holokaust“ (I-V), objavljenom u vremenu od 26. kolovoza 2014. do 23. rujna 2014. godine na zagrebačkom portalu Autograf.hr s kojim sam ranije surađivao o čemu i svjedoči moja knjiga iz 2015. „Uzaludni proeuropski pledoaje – prilozi refleksivnim modernizacijama“, iako u nju nije uključen i ovaj feljton. On se u nastavku izlaže sudu čitatelja portala Digitalna demokracija u cijelosti, u pet dijelova, tek uz tehnička kraćenja … Nastavi čitati “Vatikan i holokaust” →
Već trideset godina, uz poneku dragocjenu iznimku, Bosnom i Hercegovinom dominiraju etnonacionalisti i vladaju etnonacionalne stranke. Oni naravno nisu svi isti, pogotovo ne po količini zla kojeg su proizveli, ali su iznimno štetni za složenu i kompliciranu zemlju kakva Bosna i Hercegovina nesumnjivo jeste. Nastavi čitati “Ima li nade za Bosnu i Hercegovinu?” →
Infografika o koronavirusu uz status znanstvenika Igora Štagljara postala je viralna. Dijeljenjem ove infografike se implicira kako se u javnosti namjerno preuveličava opasnost od zaraze. Fokus je stavljen na Kinu i brojke oboljelih i umrlih, koje su nesporno najveće upravo za tu zemlju i grad Wuhan. Štagljar, među ostalim, navodi: Nastavi čitati “Koliko viralna infografika trivijalizira koronavirus?” →
Piše: Daša Drndić
Za većinu, za poslušne i šutljive, za one koji stoje po strani, za bystandere, život postaje spakiran kovčežić koji se ne otvara, mala prtljaga tutnuta pod krevet, prtljaga koja nikamo ne odlazi, u kojoj sve je uredno posloženo – dani, suze, smrti i sitne radosti, iz koje se širi miris pljesni. Kod onih koji stoje po strani nikad se ne zna što misle, za koga navijaju, jer oni samo stoje i gledaju što se oko njih zbiva kao da ništa ne vide, kao da se ništa ne zbiva. Oni žive onako kako svaki i svačiji zakon nalaže, a to im, kad ratovi završe, dobro dođe. Bystandera ima mnogo, oni su većina. Nastavi čitati “Nema malih nacista” →
Piše: Neven Šimić
Ima jedna korisna pouka sa Zapada koja kaže: ljudi koji kontinuirano javno ističu svoju humanost i dobročinstvo, počesto nisu ni dobri ni humani. Nisu, dakle, onakvi kakvim se vole samoreklamirati. U rjeđim slučajevima radi se o klasičnim moralnim idiotima koji su humani iz posve pragmatičnih razloga, zarad vlastite promocije ili neke druge koristi. Drugim riječima, javno obznanjivanje i reklamiranje vlastite humanosti i empatičnosti uvijek treba uzeti s dozom sumnje. Nastavi čitati “Budžetski zov i proračunski eros” →
Tajna se čuva najbolje onda kad smo po nečem – po čem bilo – i sami zainteresovani da se ne otkrije i ne objavi; a najsigurnije je čuva onaj ko to čini nesvjesno. Inače, nikad čovek ne može biti siguran da će do kraja sačuvati ni svoju ni tuđu tajnu; ona se krije godinama i godinama, a odaje se u jednom trenutku koji poništava sve godine vernosti i ćutanja. Nastavi čitati “Ivo Andrić, o tajnama” →
Piše: Vassilis Petsinis
Hrvatskom i Grčkom vladaju nominalno konzervativne stranke desnog centra. U Hrvatskoj je to Hrvatska demokratska zajednica (HDZ), a u Grčkoj Nova demokracija (ND). Čelnici dviju stranaka, premijeri Andrej Plenković i Kyriakos Mitsotakis, pomjerili su politiku svojih stranka prema centru. To je u skladu s programskom predanošću procesu europskih integracija i prihvaćanju humanijih stavova o važnim pitanjima poput migrantske krize. Nastavi čitati “Upotreba ‘unutarnje desnice’ u Hrvatskoj i Grčkoj” →
