Predložena zabrana nošenja marama u javnosti koju zagovara krajnja desnica u Francuskoj krši slobodu vjeroispovijedi i načela zabrane diskriminacije

Zabrana nošenja islamskih marama na javnim mjestima u Francuskoj – osobito na ulici – prijedlog je koji iznosi stranka Rassemblement national (RN), na čelu s Marine Le Pen, a to je prijedlog koji se iznova pojavljuje sa svakim predsjedničkim izborima. Ideja ograničavanja slobode muslimanki da nose vjerske simbole po vlastitom izboru ipak nije nova: uzastopne zabrane hidžaba u školama, velova koji prekrivaju cijelo lice na javnim mjestima, burkinija na plažama ili marama koje nose majke u pratnji djece na školskim izletima ili tijekom sportskih događanja, pa čak i zabrana koje se u školama proširuju na abaje. Takvi su se prijedlozi pojavljivali jedan za drugim, a neki su i usvojeni.

Središnje pitanje u svakom od tih slučajeva – koje ovaj put postaje još očitije – jesu pravne osnove na kojima se ovi prijedlozi temelje. Ograničavanje temeljne slobode u državi utemeljenoj na vladavini prava doista zahtijeva pravnu osnovu, odnosno opravdanje. Je li to ovdje slučaj?

Nastavi čitati “Predložena zabrana nošenja marama u javnosti koju zagovara krajnja desnica u Francuskoj krši slobodu vjeroispovijedi i načela zabrane diskriminacije”

Trojka ili SDA/DF: Ko je uradio više u svom mandatu?

Ko je napravio više za Bosnu i Hercegovinu, koalicija Trojka ili vlast koju su prije nje s “probosanske” strane predvodili SDA i DF? Na ovo pitanje, koje će gotovo sigurno biti jedno od glavnih u predizbornoj kampanji, nema jednostavnog odgovora. Ipak, kada se politički učinak mjeri konkretnim rezultatima a ne predizbornim sloganima, slika postaje nešto jasnija.

S jedne strane imamo period u kojem su SDA i DF bili dio dominantne političke strukture na državnom i federalnom nivou, uz različite koalicione partnere. Na drugoj strani je koalicija Trojka (SDP, Narod i pravda i Naša stranka) koja je 2023. ušla u vlast na državnom nivou, zajedno s HDZ BiH i SNSD-om, dok je u Federaciji formirala vlast bez SDA.

Već na početku treba naglasiti: nijedna od ove dvije političke opcije nije sama vladala Bosnom i Hercegovinom. Istina je i da im je vlast na državnom nivou uvijek ovisila o koalicionim partnerima, dok je veliki dio onoga što utječe na svakodnevni života građana u nadležnosti entiteta, kantona i lokalnih zajednica.

Nastavi čitati “Trojka ili SDA/DF: Ko je uradio više u svom mandatu?”

Bh. Hrvati između nacionalizama, političkog monopola i potrebe za pluralizmom

Hrvatska politička scena u Bosni i Hercegovini već dugo je obilježena snažnom dominacijom HDZ BiH. Ta dominacija posebno je došla do izražaja u zadnjih dvadeset godina. Nastala je ne zbog nekog naročitog uspjeha ove stranke kao takvog, nego zbog specifičnog ustavnog uređenja države, ratnog nasljeđa, straha od političke majorizacije te činjenice da je pitanje kolektivne ravnopravnosti Hrvata postalo jedno od središnjih političkih pitanja u BiH.

Problem nastaje kada se legitimna briga za političku ravnopravnost jednog naroda počne poistovjećivati s podrškom jednoj stranci. Hrvati u BiH čak ni sada, nakon dvadeset godina tzv. “hrvatskog pitanja” nisu politički monolit. Među njima postoje različiti pogledi na ekonomiju, socijalnu politiku, odnos prema Sarajevu, europske integracije, unutarnje uređenje države, kao i na samu definiciju hrvatskih nacionalnih interesa u Bosni i Hercegovini.

Upravo je zato pitanje pluralizma važnije od pitanja koja će konkretna stranka trenutno ili  dugoročno dominirati hrvatskim političkim prostorom.

Nastavi čitati “Bh. Hrvati između nacionalizama, političkog monopola i potrebe za pluralizmom”

Beskrupulozni populizam na crvenom tepihu: Zašto Benjamina Karić pozira sa djevojčicom Ellom?

Zašto se Benjamina Karić rođ. Londrc fotografisala sa maloljetnom djevojčicom Ellom Jovanović na crvenom tepihu Sarajevo Film Festivala? Šta treba da nam poruči ovaj performans? Ništa – izuzev još jedne demonstracije najjeftinijeg, najkičastijeg, najprizemnijeg populizma na kojem je načelnica izgradila cijelu političku karijeru. 

Nastavi čitati “Beskrupulozni populizam na crvenom tepihu: Zašto Benjamina Karić pozira sa djevojčicom Ellom?”

Opći izbori u BiH: promjene za povratak na staro?

Abraham Lincoln rekao je sljedeće u vezi izbora: “Izbori pripadaju narodu. Odluka je u rukama naroda. A ako narod odluči okrenuti leđa demokratskoj vatri i na taj način spaliti svoje stražnjice, morat će sjediti na plikovima”.

Kao i obično, teško je dati preciznu prognozu za opće izbore u BiH ove godine, jer politička scena je veoma fragmentirana. Dosta će ovisiti od izlaznosti, nešto o ekonomskim prilikama, a glavni hit i najutjecajniji faktor i dalje će biti podizanje međunacionalnih tenzija u narednim mjesecima. Ipak, nekoliko trendova već se vidi.

Nastavi čitati “Opći izbori u BiH: promjene za povratak na staro?”

Ako građani i dalje nasjedaju na jeftine trikove, možda i zaslužuju da ih ovi populisti jašu

Iako postoje objektivni razlozi za dugoročno nezadovoljstvo, građani BiH su šampioni, barem u Europi, u toleriranju svega i svačega što im serviraju njihovi političari.

Najnoviji populistički cirkus je telefonski razgovor dva stara koalicijska pobratima, Milorada Dodika i Bakira Izetbegovića. Razgovor naravno “obiluje teškim riječima, optužbama i provokacijama”, a do njega je moralo doći “nakon višednevnih javnih prepucavanja”.

Ovaj performans Milorada Dodika i Bakira Izetbegovića toliko je providan da se čovjek pita ima li više iko dovoljno naivan da pomisli da se radi o bilo čemu osim o predizbornom gađanju blatom, od strane ljudi koji će, kao i uvijek dosad, sretno dijeliti vlast ako je osvoje.

Na ovo više ne vrijedi trošiti riječi, a ako građani još jednom padnu na ovakve jeftine trikove, ne mogu biti žrtve nego su saučesnici.

Nastavi čitati “Ako građani i dalje nasjedaju na jeftine trikove, možda i zaslužuju da ih ovi populisti jašu”

HDZ-ova partizanska pjesma

Hrvatski premijer i predsjednik HDZ-a Andrej Plenković prošle subote jasno je, upitan o inicijativi stranke DOMiNO, rekao da ne planira ukidanje Dana antifašističke borbe i podsjetio da je taj datum – 22. lipnja kada je osnovan prvi, sisački partizanski odred – prije 35 godina predložio upravo tadašnji predsjednik države i HDZ-a Franjo Tuđman.

Istoga dana Plenkovićev predsjednik zagrebačke stranačke organizacije Ivan Matijević medijima šalje priopćenje u kojem kritizira gradsku vlast jer je zajedno sa Savezom antifašističkih boraca i antifašista Republike Hrvatske (SABA RH) u Maloj dvorani Lisinski organizirala Koncert partizanske pjesme.

Matijević optužuje zagrebačkog gradonačelnika Tomislava Tomaševića da “namjerno ideološki polarizira građane” i promovira “komunistički totalitarni režim” – a da bi bilo jasno kako se HDZ razlikuje od vlasti Možemo! – kao suprotnost “partizanskim pjesmama”, Matijević postavlja Marka Perkovića ThompsonaPjevača koji već 35 godina s pozornice izvikuje ustaški pozdrav “Za dom spremni” (u pjesmi koju je početkom 90-ih javno izvodio sa stihom: “Za dom, braćo, zovemo se Poglavnikovi) dok njegovi obožavatelji redovito uzvicima i ikonografijom veličaju Hitlerovu i Mussolinijevu tvorevinu NDH.

Nastavi čitati “HDZ-ova partizanska pjesma”

Je li demokracija moguća bez izbora? Je li lutrija potencijalno bolje rješenje?

Za većinu ljudi, izbori su sinonim za demokraciju. Međutim, između 508. i 322. pr. Kr., Atenjani su favorizirali sustav lutrije poznat kao ‘ždrijeb’. Uglavnom su vjerovali da je pravedniji, reprezentativniji i osjetljiviji na javni interes od izbora, na koje često utječe novac i koji mogu potaknuti destruktivnu političku polarizaciju. U ovoj animaciji, Michael Vazquez, zamjenik direktora Parrovog centra za etiku na Sveučilištu Sjeverne Karoline u Chapel Hillu, analizira i potencijal sustava temeljenih na lutriji i njihova ograničenja. Posebno ističe ažurirani sustav lutrije koji je osmislio američki filozof Alex Guerrero, a osmišljen je kako bi se riješili nedostaci ranijih modela i neki od najhitnijih problema u suvremenoj izbornoj politici.

Napomena: na videu treba postaviti titlove na svoj jezik na opciji “Auto-translate”.

Nastavi čitati “Je li demokracija moguća bez izbora? Je li lutrija potencijalno bolje rješenje?”

Nova pitanja za Dragana Čovića, ako bi se usudio odgovoriti na njih

Dragan Čović, vječni lider HDZ BiH, već dvadesetak godina odgovara na slična ili ista pitanja na sličan ili isti način. Smireno, jer ne govori ništa bitno. Obilje floskula, par fraza da dotaknu domoljubni nerv glasačkog tijela, i to je zapravo sve. U tome je, treba priznati, vješt.

Nikako da se suoči s upornim novinarem i ozbiljnim pitanjima. Prije par godina objavili smo tekst s nekoliko pitanja za Čovića; ništa slično nije bilo ni u primislima ovdašnjih medija. Možda je strah obostran, da ne budu svi na gubitku.

Ovih dana pojavila su se nova pitanja, izrečena dosta direktno i narodski, napokon na tragu onoga što smo i mi pitali. Kadidat opozicijskih hrvatskih stranaka za Predsjedništvo BiH objavio je status za koji mislimo da ga vrijedi prenijeti, zbog pitanja koja izgleda nitko iz pristojnih medija nema priliku ili ne smije postaviti.

Nastavi čitati “Nova pitanja za Dragana Čovića, ako bi se usudio odgovoriti na njih”

Hajka na Sabinu Ćudić: Od izjave u Vijećnici do prijetnji ubistvom

Ima li predsjednica Naše stranke Sabina Ćudić pravo na svoje mišljenje i slobodu izražavanja? Uz napomenu da je Sabina Ćudić u ovom pitanju samo paradigmatski primjer, s obzirom da se našla na meti najnovije orkestrirane hajke koju su organizirale tzv. “probosanske snage” po već dugo uhodanom obrascu koji je odavno uništio javni diskurs u glavnom gradu BiH.

Pitanje se, zapravo, odnosi na sve ljude koje žive u Sarajevu, pa i u Bosni i Hercegovini, na svakoga tko u svojoj sredini misli i govori nešto što iole odstupa od onoga što je dominantna i često pritiskom raznih vrsta nametnuta istina.

Nastavi čitati “Hajka na Sabinu Ćudić: Od izjave u Vijećnici do prijetnji ubistvom”

Početak mandata Pétera Magyara dobar je znak za Mađarsku i za Europu

Transformativni utjecaj povijesne izborne pobjede Pétera Magyara nad Viktorom Orbánom već se osjeća u Bruxellesu. U ponedjeljak, dva dana nakon što je gospodin Magyar položio prisegu kao novi mađarski premijer, nova proeuropska vlada ukinula je veto koji je više od godinu dana sprječavao EU da nametne sankcije nasilnim izraelskim doseljenicima. To je uslijedilo nakon sličnog pomaka u vezi s dugo odgađanim zajmom Ukrajini od 78 milijardi funti, koji je Orbán također blokirao. U kritičnom geopolitičkom trenutku, kraj jedne ere u Budimpešti oslobađa EU da djeluje u obrani svojih interesa i vrijednosti.

Nastavi čitati “Početak mandata Pétera Magyara dobar je znak za Mađarsku i za Europu”

 Što Europska unija može naučiti iz raspada Jugoslavije?

Europski liberalni forum objavio je tekst o temama i kontekstu raspada Jugoslavije, iz kojih bi Europska unija mogla naučiti važne lekcije.


Uvod: Zašto je ova usporedba danas važna

Usporedbe između Europske unije i bivše Socijalističke Federativne Republike Jugoslavije često se odbacuju kao obmanjujuće ili provokativne. EU je dobrovoljna, demokratska i ekonomski napredna unija, dok je Jugoslavija bila jednopartijska država sa socijalističkim ekonomskim sustavom. Ipak, vrijednost usporedbe ne leži u ideologiji, već u institucionalnoj logici. Oba projekta nastojala su integrirati raznolika društva, nejednake razine razvoja i suprotstavljene interese u jedinstveni politički i ekonomski okvir.

Raspad Jugoslavije relevantan je jer ilustrira kako neriješene ekonomske i institucionalne slabosti, kada se predugo ignoriraju, ne ostaju tehnički problemi. One neizbježno postaju politički, a na kraju i sigurnosni problemi. Europska unija se sada suočava s ovakvom vrstom sistemskog stresa prvi put od svog stvaranja.

Ekonomska integracija može poslužiti ili kao sila kohezije i otpornosti ili, ako je loše osmišljena i politički nepodržana, kao izvor fragmentacije i strateške ranjivosti. Iskustvo Jugoslavije pokazuje da se političke unije rijetko raspadaju samo zbog identiteta. One se raspadaju kada materijalni i institucionalni temelji koji opravdavaju njihovo postojanje počnu erodirati.

Nastavi čitati ” Što Europska unija može naučiti iz raspada Jugoslavije?”

Opasno proljeće za Ukrajinu: podrška Europe važnija je nego ikad

Nakon sastanka s ministrima vanjskih poslova Europske unije ovog tjedna, Volodimir Zelenski izrazio je ogorčenje zbog kontinuiranog blokiranja zajma EU-a Kijevu od 90 milijardi eura od strane mađarskog premijera Viktora Orbána. Američka financijska potpora Ukrajini presušila je u mandatu Donalda Trumpa, pa je novac očajnički potreban. No, kako je gospodin Zelenski gorko primijetio, to se odgađa „jer jedna osoba u Europi stoji protiv cijele Europe samo kako bi udovoljila Moskvi“.

Orbán zaostaje u anketama pred izbore 12. travnja, pa udvostručuje mobilizaciju svoje nacionalističke baze poticanjem anti-ukrajinskog i anti-EU raspoloženja. I dalje se pojavljuju optužbe (koje on odbacuje) da je mađarski ministar vanjskih poslova Péter Szijjártó surađivao sa svojim ruskim kolegom Sergejem Lavrovom kako bi potkopao europsko donošenje odluka tijekom rata.

Nastavi čitati “Opasno proljeće za Ukrajinu: podrška Europe važnija je nego ikad”

Sve je prolazno sem Dejtona i Čovića: bacanjem trojke niz vodu HDZ BiH i SDA obnavljaju staru ljubav, Komšić pokušava da ušićari

Stara ljubav zaborava nema, a u političkom životu države Bosne i Hercegovine nema starije ljubavi od koalicijskog braka između HDZ BIH i SDA.

Otkako su početkom 1990-ih svezale zastave u svoju prvu koaliciju, u kojoj je treći partner bila Srpska demokratska stranka (SDS) Radovana Karadžića, SDA i HDZ su kao višedesetljetna vlast doista postigli niz stvari za pamćenje.

POVRATAK STAROJ LJUBAVI

Prvo su razmontirali Socijalističku Republiku Bosnu i Hercegovinu, pa onda i Republiku Bosnu i Hercegovinu. Potom su rat iskoristili za profiterstvo i masovnu pljačku društvenog vlasništva, što se kroz sumnjive privatizacije nastavilo i nakon rata. Javna preduzeća su pretvorili u stranačke feude, javnu upravu su napunili poslušnim, ali ne nužno i kompetentnim kadrovima, ispraznili su BiH od stanovništva, kao i učinili sve da onemoguće prirodni prirast.

Osiromašili su narod i uništili veći dio industrije, te nadgledali retradicionalizaciju cijelog društva i poništili niz uspjeha socijalističke emancipacije. Jednostavnije rečeno, dugogodišnja vlast SDA-HDZnas je sve učinila zaostalijima i primitivnijima.

To je, između ostaloga, i zato jer su nastavili i nakon rata istu nacionalističku politiku koja je do rata i dovela, prebacivši okršaje u domenu verbalnog, čime su – ne samo oni (naravno, Milorada Dodika ni Demokratsku frontu tu ne smijemo zaboraviti) potpuno zagadili javni diskurs u društvu.

Nastavi čitati “Sve je prolazno sem Dejtona i Čovića: bacanjem trojke niz vodu HDZ BiH i SDA obnavljaju staru ljubav, Komšić pokušava da ušićari”

Izbor novog iranskog ajatolaha je signal da se ova država ne namjerava pokoravati

Iran ima novog vrhovnog vođu. To je ajatolah Mojtaba Hamenei, 56-godišnjak kojeg je “imenovalo vrhovnim vođom Vijeće stručnjaka, nakon što je on godinama stvarao bliske veze s elitnom Revolucionarnom gardom i gradio utjecaj u klerikalnom establišmentu”.

The Observer piše da se malo toga zna o sinu ajatolaha Alija Hameneija, osim da ima podršku moćne Revolucionarne garde (IRGC), koju je stekao tijekom godina rada u očevom uredu. Njegovi javni nastupi bili su ograničeni na kratke prikaze na godišnjim skupovima. Ali Alfoneh iz Instituta arapskih zaljevskih država istaknuo je da mlađi Hamnei nikada nije dao intervju i da „većina Iranaca nikada nije čula njegov glas“. Ali Vaez iz Međunarodne krizne skupine opisuje ga kao nekoga tko „djeluje iz sjene“.

Nastavi čitati “Izbor novog iranskog ajatolaha je signal da se ova država ne namjerava pokoravati”