Simbolika nije dovoljna: SDP BiH treba opet, na terenu, postati multietnička stranka 

Jedna od boljih stvari koju su nacionalisti napravili za sebe jeste učinkovito neutraliziranje opozicije, u svim dijelovima Bosne i Hercegovine. Ujedno je to, socijalno i politički gledano, jedna od najpogubnijih stvari koja se desila ovoj zemlji i njenom društvu. Osim Tuzle koja je svojevrsni fenomen, u zadnjih tridesetak godina samo je par ne-nacionalističkih iznimki: kratkotrajna vlada Alijanse za promjene i nedavna pobjeda koalicije Četvorka u Sarajevu. Ovdje se, ni uz najbolju namjeru, ne može dodati svrgavanje SDS-a od strane SNSD-a, jer potonji su još više radikalizirali nacionalistički diskurs, a Milorad Dodik uz to je i vrhunski provokator i populist. 

Nastavi čitati “Simbolika nije dovoljna: SDP BiH treba opet, na terenu, postati multietnička stranka “

Je li vrijeme da se Sarajevo pogleda u ogledalu?

Nacionalizam, nesposobnost vlasti i sramoćenje grada, ne samo u najnovijem slučaju oko Bogića Bogićevića, doveli su Sarajevo, usprkos velikom broju dobrih ljudi najboljih namjera, na rub moralnog sunovrata. Jesu li promjene moguće ili je kasno?

Svaki grad, pogotovo grad poput Sarajeva, nemoguće je opisati i odrediti na jedan način. Postoji više dimenzija i više lica Sarajeva. Postoje činjenice i događaji koji mu daju ključne karakteristike.

Nastavi čitati “Je li vrijeme da se Sarajevo pogleda u ogledalu?”

Bosanski bukvar: Konstitutivnost

Kada se kaže da su Bošnjaci, Srbi i Hrvati konstitutivni narodi u Bosni i Hercegovini, to znači da svaki od njih ravnopravno sačinjava tu državu i da imaju jednaka prava na nju na svakom njezinom dijelu, dakle da svaki dio Bosne i Hercegovine, osim što pripada svakom svom građaninu, jest i srpski i hrvatski i bošnjački. To se ogleda i u nacionalnoj zastupljenosti unutar različitih nivoa vlasti. Ta ideja nije potekla jučer niti na Dejtonskom sporazumu: ta formula utkana je u temelj bosanskohercegovačke državnosti kroz ZAVNOBiH-ovski proglas o Bosni i Hercegovini koja „nije ni srpska ni hrvatska ni muslimanska nego i srpska i hrvatska i muslimanska“. ZAVNOBiH, koji se ne može gledati izvan konteksta AVNOJ-a i činjenice da je Bosna i Hercegovina njime formirana kao federalna jedinica unutar socijalističke Jugoslavije, prožeo je principe „konstitutivnog“ i „građanskog“, pomirio građansko i etničko. Konstitutivnost je, skupa s građanskom ravnopravnošću, također utkana u temelj nezavisnosti BiH kroz referendumsko pitanje „Jeste li za suverenu i nezavisnu Bosnu i Hercegovinu, državu ravnopravnih građana, naroda BiH – Muslimana, Srba, Hrvata i pripadnika drugih naroda koji u njoj žive?“.

Nastavi čitati “Bosanski bukvar: Konstitutivnost”

Zašto je Saudijska Arabija i dalje saveznik SAD-a

Prema izvješću koje je objavila administracija Joe Bidena, saudijski prijestolonasljednik Mohammad bin Salman “odobrio je operaciju … hvatanja ili ubijanja saudijskog novinara Jamala Khashoggija”. Međutim,  predsjednik Biden kaže da SAD neće sankcionirati saudijsku vladu, računajući da bi bilo kakva izravna kazna mogla riskirati suradnju Saudijske Arabije u sučeljavanju s Iranom i u protuterorističkim naporima.

Nastavi čitati “Zašto je Saudijska Arabija i dalje saveznik SAD-a”

Kod amidže Džoa

Regionalni su komentatori dolazak Joea Bidena na vlast i špekulacije o “novoj ulozi” SAD-a u regiji dočekali zaglavljeni u devedesetima. Izvlačile su se njegove izjave o Tuđmanu i Miloševiću, a zanemarivale promjene u međunarodnim odnosima i interesima SAD-a u tih 30 godina. Kao rasprava o politici na obiteljskom ručku: e, rek’o je amidža još tada…

Nastavi čitati “Kod amidže Džoa”

Pobjednik izbora u Mostaru je nacionalizam, ali možda nije sve tako crno

Zasada jedini pravi pobjednik važnih lokalnih izbora u Mostaru je nacionalizam. To bi bilo tako bez obzira na to je li novi gradonačelnik iz reda HDZ BiH ili SDA. Sve dok je na sceni borba između našeg i njihovog kandidata, bez ikakve stvarne brige za dobrobit građana i njihovu sluđenu svakodnevnicu, stvari će ostati iste. 

Nastavi čitati “Pobjednik izbora u Mostaru je nacionalizam, ali možda nije sve tako crno”

Prvi vanjskopolitički govor Joea Bidena – stručnjak objašnjava što to znači za svijet

Održavši svoj prvi veliki vanjskopolitički govor od stupanja na dužnost 20. siječnja, američki predsjednik Joe Biden poslao je snažan signal ostatku svijeta da ćemo u njegovom mandatu vidjeti sasvim drugu Ameriku. U širem obraćanju američkom State Departmentu u Washingtonu, Biden je iznio svoju novu vanjskopolitičku viziju, izjavivši – pomalo frazerski – da se “Amerika vratila”.

Nastavi čitati “Prvi vanjskopolitički govor Joea Bidena – stručnjak objašnjava što to znači za svijet”

Zašto je Damir Boras i dalje na svom radnom mjestu?

Obrazovanje je ključ. Bez njega nema modernog, prosperitetnog društva. Stoga je iznimno važno tko je na čelu najvažnijih obrazovnih institucija u jednoj zemlji. Pogotovo ako se radi o mladoj demokraciji koja još nije odbolovala neke dječje bolesti.

Na čelu realno najvažnijeg sveučilišta u Hrvatskoj, onog zagrebačkog, nalazi se rektor Damir Boras. Objektivno, to je sramota za instituciju koja postoji više od 350 godina.

Nastavi čitati “Zašto je Damir Boras i dalje na svom radnom mjestu?”

Kako Bakir Izetbegović vidi budućnost Bosne i Hercegovine

U zadnjih par dana digla se velika prašina zbog navodne izjave lidera SDA, Bakira Izetbegovića, da su “Srbi loš narod”. Ako pogledate sporni razgovor, vidjet ćete da se gospodin Izetbegović mogao bolje izraziti, ali da takvo što nije rekao. Osvrnuo se doduše na glasače Milorada Dodika, što jeste priličan broj ljudi.

S druge strane, imamo razgovor, zanimljiviji i važniji, vođen nekoliko dana ranije na kanalu N1.

Bakira Izetbegovića svakako treba saslušati. Predsjednik Stranke demokratske akcije već dugo godina je najmoćniji bošnjački političar i jedan od najmoćnijih ljudi u BiH.

Nastavi čitati “Kako Bakir Izetbegović vidi budućnost Bosne i Hercegovine”

Zašto obnova Zagreba ide tako sporo?

Niti deset mjeseci nakon razornog potresa nema konkretnijih pomaka u Zagrebu.

Gradonačelnik Bandić kao da ništa ne radi, i jedino je najava konferencije za medije zagrebačke oporbe dovela do toga da se na ulicama pojave vatrogasci, koji će raditi na najopasnijim fasadama.

Vlada RH, tj. Ministarstvo prostornog uređenja, graditeljstva i državne imovine napravili su program pomoći građanima, na osnovu zakona o obnovi, ali čini se da sve ide jako sporo.

Nastavi čitati “Zašto obnova Zagreba ide tako sporo?”

O Baniji, Banovini i “helihopterima”

Zoran Ferić, poznati pisac (i gimnazijski profesor) gostovao je u emisiji Pressing N1 televizije. Bilo je zanimljivo i poučno ako vas interesira odnos jezika i politike u nekim segmentima hrvatskog društva.  

U prvih petnaestak minuta govorilo se o forsiranju jezičkih podjela, o “dubokim kompleksima” o “glasanju” i glasovanju”, nepismenosti i drugo. Ferić je između ostalog ustvrdio da je trenutna isforsirana kontroverza oko Banije ili Banovine takva da se čini “kao da nam se iz zemlje ruga pokojni Ivo Brešan”.

Nastavi čitati “O Baniji, Banovini i “helihopterima””

Suočavanje s grubom stvarnošću

Na sam Badnjak, 24. prosinca, Velika Britanija i Europska unija konačno su postigle sporazum kojim su regulirani budući trgovinski odnosi Londona i Bruxellesa. Dogovorom, sklopljenim doslovce u zadnji čas – s obzirom na to da 31. prosinca završava prijelazni period – Britanija napušta carinsku uniju i zajedničko tržište EU-a. Trgovinski sporazum garantira da će Ujedinjeno Kraljevstvo i dalje imati povlašteni položaj u odnosu na EU – naime, neće biti carina ni kvota, što je značajno jer je u 2019. obujam trgovine između UK-a i EU-a iznosio gotovo 740 milijardi eura, a Britanija je treći najveći trgovinski partner Unije, nakon Sjedinjenih Država i Kine. Britanija se na posljetku pristala obvezati da će u svoje propise ugraditi standarde EU-a po pitanjima državnih poticaja, radnih i socijalnih prava, kao i zaštite okoliša – iako je kao ustupak Bruxellesa izborila da u slučaju spora oko implementacije propisa neće biti nadležan Sud EU-a, nego arbitražna komisija. Međutim, britanski poduzetnici zasigurno će se suočiti s povišenim troškovima i novim birokratskim procedurama, s obzirom na uvođenje graničnih kontrola. Istovremeno, za većinu britanskih građana prestaje sloboda kretanja unutar Unije. Sporazum ima ukupno gotovo 1250 stranica, no poneka pitanja, poput sigurnosnih i razmjene informacija, još uvijek nisu riješena.

Nastavi čitati “Suočavanje s grubom stvarnošću”

Što je to erdoganizam?

Ovaj članak temelji se na predavanju koje je autor održao tijekom prvog sastanka NORIA -e o Turskoj, održanog 19. i 20. listopada 2020 

Trenutni režim u Turskoj autokracija je po mjeri jakog vlastodršca. Ovaj režim može se nazvati erdoganizmom. To je izrazito predsjednički režim koji obesmišljava razdvajanje ovlasti i djeluje s vertikalnom strukturom moći. Taj termin, koji Vladimir Putin koristi kao opis arhitekture moći u Rusiji, savršeno je pogodan za opis političke i institucionalne arhitekture erdoganizma. Ovo je vertikala moći u turskom stilu, puno je neurednija i primjenjuje se više metodom pokušaja i pogrešaka. Slijedom toga, proizvoljnost i slučajnost mnogo su prisutniji nego u klasičnim autokratskim režimima. 

Nastavi čitati “Što je to erdoganizam?”

Je li Naša stranka odustala od Bosne i Hercegovine?

Na Dan državnosti BiH, stranke privržene ideji državnosti i vrijednostima ZAVNOBiH-a tradicionalno odaju počast ispred Vječne vatre u Sarajevu. Tako je bilo i ove godine. Doduše, uvijek kad se obilježava neki veliki datum, pa tako i ovaj, u prvim redovima se nađe veliki broj onih koji su negacija svega što ZAVNOBiH predstavlja; ogroman broj onih zbog kojih je Bosna i Hercegovina neuspješna država i duboko podijeljeno društvo.

Nastavi čitati “Je li Naša stranka odustala od Bosne i Hercegovine?”