ČudNoReĐe: nije lako biti svoj i slobodan

Ognjen Bašić ČudNoReĐe je od onih na koje se svima poznata PR fraza “glazbenik kojeg ne treba posebno predstavljati” nikako ne može primijeniti. Ne samo zato što je, kako kažu “najpoznatiji nepoznati glazbenik u državi“, pa ga eventualno brzo zaboravite jer se ne pojavljuje kontinuirano u medijima. Čak i da je “popularan”, “legendaran” ili “kultan” što (još) nije, i dalje bi ga svakim novim izdanjem trebalo posebno predstavljati, jer opis kojim ste ga prethodno predstavili vrlo vjerojatno neće vrijediti za sljedeće predstavljanje.

Nastavi čitati “ČudNoReĐe: nije lako biti svoj i slobodan”

Voljeti Senidah

Gotovo da ne postoji pjevačica postratne/milenijal generacije, koja je tako munjevito stekla slavu i ovladala clubbing scenom kao što je to učinila slovenačka pjevačica crnogorskih korijena Senidah. Svojim eklektičnim stilom muzike, koji se opire kategorizaciji i izaziva mnogobrojne rasprave i kontroverze, tako da je njena muzika postala neka vrsta mjerne jedinice za neukus. Odricanje i zgražavanje od Senidah vas stavlja u red pravovjernih, urbanih onih koji zgroženo kukaju nad moralnom propašću današnje omladine.

Nastavi čitati “Voljeti Senidah”

Nova čitanja klasika

(Alma Skopljak: Novopovijesni i politički roman Ive Andrića i Meše Selimovića; CKO, Tešanj, 2022.)

Alma Skopljak napisala je knjigu koja plijeni svojom teorijskom podlogom, sistematičnošću, metodološkom preciznošću, a posebno inspirativnim interpretacijama Andrićevih i Selimovićevih romana. Osobito se u tom pogledu ističu interpretacije romana Na Drini ćuprija i Travnička hronika, koje na potpuno nov način obrađuju tematske i idejne planove ova dva djela, otkrivajući političke aspekte njihove slojevite i složene radnje. Te interpretacije spadaju u red onog najboljeg što je na južnoslavenskom prostoru napisano o Andriću, a njihova originalnost, interpretativna uvjerljivost i dosljednost u provođenju interpretativne argumentacije dokazuju da Alma Skopljak posjeduje izniman književnokritički talent i sposobnost sinteze teorijskog znanja u interpretaciji složenih književnih svjetova.

Nastavi čitati “Nova čitanja klasika”

Miroslav Krleža: Khevenhiller

Khevenhiller je najpoznatija od balada Petrice Kerempuha, koje su “najznačajnije lirsko djelo ikad napisano na kajkavskom jeziku”. Koji, čini se, ubrzano nestaje, pa je tim važnije bilo ostaviti ovakav, veličanstven, trag i zapis.

U kratkome osvrtu na stranici Leksigrafskog zavoda Miroslav Krleža stoji da je odlika Khevenhillera “kmetski pučki sarkazam”, koji “prožimlje snažno cijelu baladu čija tenzija raste nabrajanjem svih kmetskih nedaća, a vrhunac doseže u efektnoj završnici, u ironijskom fatalizmu na temu vlastitog završetka.”  

Nastavi čitati “Miroslav Krleža: Khevenhiller”

50 godina Kuma, klasika koji je podigao ljestvicu za sve buduće gangsterske filmove

Jedna od najpoznatijih klimaktičnih scena u povijesti filma: napet, šokantan rasplet u kojem se niz brutalnih ubojstava presijeca s glavnim likom, koji se mirno odriče Sotone dok postaje kum svom nećaku.

Nastavi čitati “50 godina Kuma, klasika koji je podigao ljestvicu za sve buduće gangsterske filmove”

Opus u nastajanju o kulturi u nestajanju

Pogovor u knjizi eseja Ivana Lovrenovića Pripadati i ne pripadati

Kod riječkoga izdavača Ex libris, kojega vode Željko Međimorec i Zoran Grozdanov, objavljena je ovih dana knjiga eseja: Ivan Lovrenović, Pripadati i ne pripadati. Oblikovanje i prijelom djelo su majstorskoga tandema Damir Bralić i Lana Grahek.

Nastavi čitati “Opus u nastajanju o kulturi u nestajanju”

Kako je Miles Davis elektrificirao jazz

Ni trideset godina nakon smrti utjecaj Milesa Davisa ne jenjava. Davis je definirao zvuk  modernog jazza kao nitko drugi, posebice na način na koji je u njega integrirao električnu instrumentaciju iz rocka, funka i soula. Radi se o jednom od najutjecajnijih glazbenika dvadesetog stoljeća, bez obzira na žanr. 

Jedan od načina na koji se ova tvrdnja može opravdati je kako često suvremeni glazbenici posuđuju uzorke njegovih kompozicija (sample, op.prev.). Davisa se može čuti kako daje opuštenu pratnju energičnom, naglašenom repanju Trademark Da Skydivera na pjesmi Super Sticky. Ako poslušate pjesmu, nakon baršunastih tonova tenor saksofona Johna Coltranea čut ćete i prepoznatljivi, tužni jauk Davisove prigušene trube iz pjesme Flamenco Sketches. Ovo je inače jedna od najpoznatijih pjesama s albuma Kind of Blue (1959), najprodavanijeg jazz album svih vremena. 

Nastavi čitati “Kako je Miles Davis elektrificirao jazz”

Budale, konji i još ponešto

George Orwell relativno je kratko živio. Nije imao ni 48 kada ga je odnijela tuberkuloza. U tih ni 48 godina stali su nevjerovatna životna priča koja se odvijala na relaciji Burma, London, Pariz, Barcelona, te ništa manje impresivan romaneskni i esejistički opus. Orwellova životna putanja puna je dramskih zapleta i filmskih obrata – od elitnog Etona gdje je došao kao nadareni stipendist i dobrostojeći pripadnik srednje klase, do beskućnika i prekarnog radnika koji zarađuje perući posuđe po londonskim i pariškim birtijama; od dobrovoljca, razočaranog idealista i naposlijetku gubitnika u Španjolskom građanskom ratu, do tvorca modernog britanskog eseja i utjecajnog javnog intelektualca.

Nastavi čitati “Budale, konji i još ponešto”

Dobitnik Nobelove nagrade za književnost Abdulrazak Gurnah: o čovjeku i o djelu

Nobelova nagrada za književnost, koja se smatra vrhuncem dostignuća za pisca, dodijeljena je 114 puta: dobilo ju je 118 osoba između 1901. i 2021. Ove je godine pripala romanopiscu Abdulrazaku Gurnahu , rođenom u Zanzibaru, prvom tanzanijskom piscu koji je dobio ovu nagradu. Posljednji crni afrički pisac koji je osvojio nagradu bio je Wole Soyinka 1986. godine. Gurnah je prvi crni pisac koji je nagradu dobio nakon Toni Morrison 1993. godine. Charl Blignaut zamolio je Lizzy Attree da opiše laureata i podijeli svoje viđenje njegove književne karijere. 

Nastavi čitati “Dobitnik Nobelove nagrade za književnost Abdulrazak Gurnah: o čovjeku i o djelu”

Hong Kong: čudesna meditacija o urbanizmu (VIDEO)

Upozorenje: video prikazuje slike koje ubrzano trepere i koje mogu biti uznemirujuće za fotoosjetljive gledatelje.

Horizont Hong Konga definiran je visokim neboderima, koje odlikuje ogromna veličina, prigušene boje i nemilosrdno ponavljanje uzorka fasada. U svojoj eksperimentalnoj animaciji Serijske paralele, njemački umjetnik Max Hattler nalazi inspiraciju u okomitom rastu ovog grada. Autor je stvorio vrtoglavu animaciju od fotografija zgrada. Zapanjujući broj stanova kreće se unutar i izvan pogleda, s ponekim otvorenim prozorom i odjećom obješenom za sušenje, nagovještavajući odvojene živote koje svaki prozor predstavlja. U gledatelju bi ovaj uradak mogao izazvati strahopoštovanje, anksioznost, ili možda vjerojatnije, oboje pomalo.  

Nastavi čitati “Hong Kong: čudesna meditacija o urbanizmu (VIDEO)”

Is This It – možda i najutjecajniji album u zadnjih dvadeset godina

Na današnji dan prije dvadeset godina (30.7.2001.) objavljen je iznimno utjecajan album Is This It grupe The Strokes.

Grupa je inspirirala cijelu jednu generaciju da “nabavi gitare i ugura se u uske traperice”, a album je postao “katalizator nove rock revolucije”. Osim toga, New York je opet postao cool, uz dužno poštovanje hip-hopperima iz toga grada koji su dominirali devedesetih i dvijetisućitih (npr. Jay-Z).

Sirovi, nepretenciozno producirani album (snimljen jako brzo u jednom podrumskom studiju na Manhattanu) samo je pojačao dojam impresivnog sviračkog umjeća i istaknuo kvalitet pjesama.

Blago onima koji album nisu slušali pa im ovo može biti prvi put.

Nastavi čitati “Is This It – možda i najutjecajniji album u zadnjih dvadeset godina”

Baxter Dury: majstor iz sjene

Djeci slavnih glazbenika nije lako, pogotovo ako su i sami u istim vodama. Kako piše The Guardian, svakom djetetu voljene rock zvijezde zajamčene su teškoće u nastojanjima da pobjegne iz njihove sjene. U slučaju Baxtera Durya to je teže nego većini. Njegov otac je legendarni Ian Dury, karizmatični hitmaker i fenomenalni tekstopisac, zapravo pjesnik.

Sin mu je dosta sličan glasom, tekstualnim i glazbenim senzibilitetima, prilagođenim modernim vremenima.

Baxter Dury bori se na najbolji način, svojom glazbom, i apsolutno je relevantan sam po sebi – s tim da bi mogao objavljivati malo češće.

Za sve koji ga ne znaju, za početak par pjesama.

Nastavi čitati “Baxter Dury: majstor iz sjene”

Profesor Baltazar dobio službeni Youtube kanal

Legendarni Profesor Baltazar postao je dostupan na Youtube-u na pravi, studiozan način, dobivši svoj službeni kanal.

Za one koji ne znaju ili se ne sjećaju, “Profesor Baltazar hrvatska je animirana serija snimana od 1967. do 1978. godine u Zagreb filmu. Seriju čini 59 epizoda u trajanju od pet do deset minuta, i do danas je ostala najuspješniji projekt Zagrebačke škole crtanog filma. Otac lika profesora Baltazara je Zlatko Grgić, a simpatičnom znanstveniku koji uz pomoć mašte i pozitivne energije rješava probleme svojih sugrađana u Baltazar-gradu ime je dao Pavao Štalter. Na projektu je sudjelovala ekipa od dvadeset ljudi među kojima su se, uz spomenute, isticali Ante Zaninović, Boris Kolar, Milan Blažeković, Zlatko Bourek i autor glazbe Tomica Simović. Serija je postala vrlo popularna, a zabilježila je solidan uspjeh i u inozemstvu”. (Zagreb film)

Nastavi čitati “Profesor Baltazar dobio službeni Youtube kanal”