Klimatske promjene utjecat će na svaki aspekt naših života. To se u svakom slučaju odnosi i na zgrade u kojima živimo i radimo. Klimatske promjene bitno mijenjaju uvjete okoliša u kojima su ove zgrade projektirane da funkcioniraju.

Arhitekti i inženjeri projektiraju zgrade i druge građevine (npr. mostove) da bi funkcionirale u skladu s parametrima lokalne klime. Zgrade se grade od odgovarajućih materijala i poštuju se standardi gradnje i dizajna koji mogu izdržati raspon temperatura, padalina, očekivane količine snijega i vjetra, plus sva geološka pitanja poput potresa, slijeganja tla i razine podzemnih voda.

Kada se neki od tih parametara premaši, velike su šanse da će doći do problema. Ako npr. puše jak vjetar, crijep se može otkinuti. Ako se nakon višednevne jake kiše vodostaj podigne, podrum bi mogao poplaviti. Ovo je nešto normalno i takvi se problemi ne mogu u potpunosti otkloniti dizajnom zgrada. Nakon što kritični događaj prođe, oštećenja se mogu popraviti, a dodatne mjere mogu smanjiti rizik da se u budućnosti ponovi isti problem.

Međutim, klimatske promjene potaknut će uvjete u kojima će se ti parametri češće i u daleko većem stupnju prelaziti. Neke promjene, poput viših prosječnih temperatura zraka i vlažnosti, postat će trajne. Ono što se nekada smatralo katastrofalnim poplavama koje se događaju jednom u sto godina moglo bi postati redovita pojava.

Neke od posljedica prilično su očite. Kuće će biti sklonije pregrijavanju, što dovodi u opasnost živote stanovnika, što se i dogodilo tijekom nedavne “toplotne kupole” nad Sjevernom Amerikom . Poplave će se događati češće i poplavljat će se veća područja, do te mjere da će neka naselja morati biti permanentno napuštena. Selo Fairbourne u Velsu već je identificirano kao vjerojatni kandidat za takav scenarij. Nedostatak konkretnih poteza u Velikoj Britaniji u kontekstu ovih izazova istaknut je u nedavnom izvješću Odbora za klimatske promjene.

U određenoj mjeri ovi će klimatski utjecaji biti lokalizirani i savladivi, ponekad uz prilično jednostavna rješenja. Na primjer, pregrijavanje se može smanjiti zatamnjenjem prozora tendama ili roletnama, te dobrom toplotnom izolacijom i dovoljnom ventilacijom. Ono što je možda gore je podmukli utjecaj klimatskih promjena koji postupno potkopava temeljnu funkcionalnost zgrada na manje očite načine.

Jedina opcija koju imamo je početi prilagođavati zgrade kako bi zadovoljile promjenjive parametre u sredinama u kojima su sagrađene. Što prije počnemo s obnavljanjem postojećih zgrada i izgradnjom novih koji mogu izdržati klimatske promjene, to bolje.

---

Ran Boydell, The Conversation

Ovo je donekle skraćeni prijevod. Cijeli članak možete pročitati ovdje.