Već neko vrijeme opravdano se govori da je Europa, a posebno EU, učmala, da sporo odgovara na izazove i ne ide u korak s vremenom. S ciljem mijenjanja ovog trenda, francusko-njemačka ekspertna skupina uradila je izvješće koje predlaže “sveobuhvatne strukturne reforme u Europskoj uniji dok raste pritisak za primanje novih zemalja članica do kraja desetljeća”.

U izvješću se zalažu za “Europu četiri brzine”, koja bi se sastojala od sljedećeg:  1. Unutarnji krug; 2. EU; 3. Pridruženi članovi; 4. Europska politička zajednica (labavo udruženje europskih čelnika koji se sastaju dvaput godišnje da razgovaraju).

Ono što je novo i značajno u prijedlozima je fleksibilnost, činjenica  da bi “ova ​​konstrukcija s više brzina prvi put omogućila nekim državama članicama dublju integraciju u određenim područjima i spriječila druge da ih zaustave”. Kao što je Alberto Alemanno primijetio, radi se o promjeni paradigme: s „gotovog jelovnika” ide se na „à la carte” pristup.

Gotovo je previše očito za reći, ali europske su države veoma različite; kako povijesno tako i u smislu različitih prioriteta sada. Prijedlozi su stoga osvježavajuće usklađeni sa stvarnošću, što nije uvijek bio slučaj s reformskim inicijativama u prošlosti.

Ovaj prijedlog treba pozdraviti, ali znati da je nedorečen i da njegova provedba dolazi s poteškoćama. Rivalstva i ljubomore, praktične prepreke, opća nesposobnost nekih od aktera, politička ograničenja, samo su neke od mogućih trzavica. Sve ih vremenom treba predvidjeti na njih politički odgovoriti.

Osim toga, EU treba reformirati vlastite institucije i način odlučivanja u njima. I u ovom planu se jasno kaže da “EU kakva je danas, s pravom veta svake članice i ionako glomaznim institucijama koje bi mogle postati još glomazinije, jednostavno ne može funkcionirati s, primjerice, 37 članica”.

Za to će biti potrebno vrijeme i, vjerojatno, ogromne količine strpljenja i pregovaračkih vještina. Stare države članice trebat će uvjeriti da će ove reforme ojačati EU, a nove kandidate treba uvjeriti da je ovo korak naprijed i za njih. Neki neliberalni moćnici i populisti, osobito na Balkanu, ovu inicijativu mogu vidjeti kao priliku da dobiju mnogo a da daju jako malo zauzvrat.

Uz sve rečeno, šira je slika pozitivna i ovaj projekt treba pokrenuti i nastaviti s entuzijazmom.     

Dražen Šimić