Svi moji izgubljeni EURI

Prvi izgubljeni EURO

Taj EURO devedeset i šeste nije po dobrom zapamtila domaćin Engleska, tada stabilna članica ujedinjene Evrope. Godina 1996. bila je godina početka mira u Bosni i Hercegovini. 24. aprila 1996. fudbalska selekcija BiH igrala je u Zenici prijateljski meč sa prijateljskomi Albanijom. Završilo je miroljubivih 0:0. To je bio naš drugi zvanični (prijateljski) meč. Prvi smo odigrali također sa Albanijom u Tirani, deset dana nakon uzbudljive potpis-završnice u Dejtonu 1995.

Nastavi čitati “Svi moji izgubljeni EURI”

Ivan Lovrenović, „Andrićevstvo“, turkofilija, turkofobija

Mislilo se do sada da je o Ivi Andriću čaršija „znala“ sve: za hrvatsko-katoličku bio je nacionalni prebjeg i vjerski konvertit, posrbica i prodana duša, za građansku srpsku – fra Ivan-beg, politički suncokret koji je iznevjerio kralja i monarhiju a za pun tanjur i miran život prihvatio Tita i komuniste, za bošnjačko-muslimansku mrzitelj islama, Bosne i muslimana. Još koješta se nadodavalo. Neki su mudri hrvatski književni povjesničari pouzdano znali da je fratarsko kopile, bošnjački znalci su ih korigirali: ne, no je begovsko pa mu otuda genijalnost, a osim toga napisao je po naredbi Udbe roman Derviš i smrt , to kukavičje jaje koje je morao potpisati Meša Selimović da bi muslimani lakše progutali prijevaru (vidi ovdje: Lažni pisac Meša Selimović). A u svim čaršijama jednako se „znalo“ i da je bio beskrupulozni erotoman, mizantrop, škrtac, itd.

Nastavi čitati “Ivan Lovrenović, „Andrićevstvo“, turkofilija, turkofobija”

Enver Kazaz: Ivan Lovrenović – pisac estetskih uzleta i hroničar društvenog poraza

Sadržaj:

  1. Putovanje kao semantički prostor teksta
  2. Romaneskni hibridi s mozaikom bola
  3. Izgubljeni zavičaj – civilizacijski oblutak i čelične gusjenice čiste Nacije, čiste Vjere
  4. Čitanje prostora i zaboravljena kultura smrti
  5. Unutarnja zemlja – strukturni obrasci pluralnosti i kulturnog poliloga
  6. Razaranje unutarnje zemlje – princip kulturnog poraza
  7. Publicistička hronika društvenog poraza
  8. U središtu kanona
Nastavi čitati “Enver Kazaz: Ivan Lovrenović – pisac estetskih uzleta i hroničar društvenog poraza”

Sedam mitova o vakcini protiv koronavirusa

Kako vakcine protiv koronavirusa postaju sve prisutnije, tako se sve više šire i lažne informacije, mitovi i pogrešne pretpostavke o njima. Ovo nije dobro zato što takve laži usporavaju prihvatanje vakcina, a široko prostranjena imunizacija je najbrži i najbolji način da se polako počnemo vraćati normalnijem načinu života. Ono što slijedi su sedam najučestalijih mitova koje sam čuo od pacijenata, prijatelja i kolega, zajedno sa mojim protuargumentima.

Nastavi čitati “Sedam mitova o vakcini protiv koronavirusa”

(Ni)je li ona, Jedna od nas?

Film Jedna od nas, hrvatskog redatelja Đure Gavrana, iako istoimenog naslova kao bestseler autorice Osne Sejerštad, ne vuče gotovo nikakve paralele s ovim književnim ostvarenjem, osim univerzalnih mjesta o (ne)pripadnosti glavne protagonistice zajednici i njezinoj potrazi za identitetom, ali i o tome šta se događa kada ga ne pronađe.

Nastavi čitati “(Ni)je li ona, Jedna od nas?”

Brisel, Sarajevo, Moskva, CNN i majka Šefika

povodom *Međunarodnog dana Majki

Brisel

Negdje s početka strateški osmišljene, **lenjingradoidne-samo-nešto-duže-opsade Sarajeva u mirnodopskom europskom ozračju (1992-1995), CNN je u ostatku svijeta bio, bez današnje konkurencije, primarni izvor izravnih audio i video informacija o dvostrukoj agresiji na malu Jugoslaviju. Nastavi čitati “Brisel, Sarajevo, Moskva, CNN i majka Šefika”

Ovo su naši najčitaniji tekstovi u 2019.

Ovo je naših top 5 u prošloj godini. Mislimo da ih vrijedi pročitati pa ih ovdje i preporučamo. Teme koje su dominirale prošle godine uglavnom su političke, a zadovoljstvo nam je da nam raste broj čitatelja. Hvala svima.

Sretna Nova godina. Idemo dalje.

  1. Uspavanka za političkog klauna O „karikaturalnom probosanskom mesiji“ Željku Komšiću, šteti koju je napravio i o njegovim građanskim navijačima kojima se možda napokon upalila lampica.
  2. Enver Hoxha: luđak koji je upravljao ludnicom O jednom nevjerojatnom režimu i o njegovom neupitnom vođi.
  3. SPD: Zar im još nije dosta? O nezasitnim bivšim SDP-ovcima koji imaju novi ‘projekt’.
  4. Denis Bećirović je problem za multietnički SDP O političaru iz SDP BiH koji se baš i ne uklapa u koncept dijaloga i diplomatske obazrivosti u multietničkom društvu.
  5. Dodik i njegove korisne budale O političarima koji već godinama nasjedaju na jeftine provokacije Milorada Dodika i tako mu pomažu.

Ovo su naši najčitaniji tekstovi u 2018.

Ovo je naših top 5 u prošloj godini. Mislimo da ih vrijedi pročitati pa ih ovdje i preporučamo. Zadovoljstvo nam je da nam raste broj čitatelja, te da su teme koje obrađujemo dosta raznolike.

1. Dva loša i Boriša O kandidatima za hrvatskog člana Predsjedništva BiH. O nacionalizmu, ispraznom populizmu i ‘glasu budućnosti’.

2. Enver Hoxha: luđak koji je upravljao ludnicom O jednom nevjerojatnom režimu i o njegovom neupitnom vođi.

3. Kraftwerk brani Sarajevo O koncertu najutjecajnije grupe svih vremena i o Sarajevu.

4. Zaista, ima li išta napornije od žena i njihovih prava? O jednome ružnom, uznemiravajućem skandalu u Hrvatskoj.

5. Poetika driblinga O nogometu općenito i o Diegu Maradoni.

Ko pije, a ko je dužan platiti porez?

Piše: Kulović Selma

Platišama poreza se treba priključiti i do sad već legendarna brojka od 843 identifikovanih fizičkih lica u FBiH kojima novac liježe na online servise plaćanja, a govori se i o preko 50,000 ljudi koji primaju uplate iz inostranstva iz ma kojeg razloga – vlast tu ne diskiminira. Dijele oni narod po naciji, religiji, jeziku i u koju stranu pišaju, ali pare su pare. Nastavi čitati “Ko pije, a ko je dužan platiti porez?”

Diktatoru gori pod petama

Kada je turski predsjednik Recep Tayyip Erdoğan prošlog mjeseca “na prepad” sazvao izbore, činilo se da su sve karte u njegovim rukama. Pomicanjem datuma izbora za godinu i pol unaprijed planirao je iz utrke eliminirati barem jedan dio opozicije, odnosno prije svega Dobru stranku (İyi parti) koja se osnovala tek nekoliko mjeseci ranije. Osnivanje te stranke ujedno je označilo kraj Erdoğanove dominacije na desnici. Posljednjih mjeseci postalo je jasno da su čak i dijelovi šovinističke, protukurdski orijentirane javnosti, kao i neki islamistički krugovi, okrenuli protiv predsjednika te da su u njegovim ratovima protiv Kurda te neprestanim čistkama i progonima opozicije prepoznali tek pokušaj konsolidiranja osobne diktature. Nastavi čitati “Diktatoru gori pod petama”

Mile Lasić: O „dječijim bolestima“ politologije u BiH!

Izlaganje profesora Mile Lasića na  svečanosti povodom Dana Europe i 10. obljetnice Studija politologije na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Mostaru, 09. svibnja 2018.

Politolog se ne rađa, nego postaje  mukotrpnim studijima i politoloških i nezaobilaznih sestrinskih znanosti kakve su povijest, filozofija, sociologija i druge, s ambicijom da politologija konačno izađe iz množine u jedninu, ili barem nadiđe “unutarnju okupaciju” srodnih disciplina. Nastavi čitati “Mile Lasić: O „dječijim bolestima“ politologije u BiH!”

Sam Haselby: Živimo u vremenu koje bi trebalo označiti kraj američkog patriotizma, ali…

Patriotizam je strast koja upravlja modernim političkim životom u Sjedinjenim državama, ali njegova vitalnost prkosi očitim objašnjenjima. Država nema nacionalni obrazovni sustav. Nema obavezne vojne niti državne službe. Nijedna državna agencija ne distribuira sveprisutne američke zastave niti nadgleda poštivanje rituala iskazivanja časti državi koji se izvode u školama i na sportskim i političkim događajima diljem zemlje. Unatoč nedostatku klasičnog stroja za poticanje i širenje domoljublja, američki patriotizam je norma u pravom smislu riječi: barem u SAD-u on postoji bez ikakve sumnje ili propitivanja. Nastavi čitati “Sam Haselby: Živimo u vremenu koje bi trebalo označiti kraj američkog patriotizma, ali…”

Fra Ignacije Gavran: dolazak prvih franjevaca u Bosnu

Znatno ranije nego u Bosnu, franjevci su došli u Dalmaciju. Zna se da je sv. Franju g. 1212, kad je on krenuo na Istok, vjetar bacio na sjever pa se lađa morala zaustaviti u nekom mjestu jadranske obale. Budući da odatle nije bilo lađe kojom bi krenuo na Istok, Franjo se morao vratiti u Italiju. Tada nije zasnovana neka franjevačka zajednica na našoj obali; to se dogodilo tridesetih godina 13. st., kad je osnovana tzv. Slavonska (u značenju: Hrvatska) provincija, koja je imala sjedište u Splitu, a i druge samostalne duž jadranske obale, npr. u Dubrovniku, Trogiru, Zadru, Puli. Nastavi čitati “Fra Ignacije Gavran: dolazak prvih franjevaca u Bosnu”

Ivan Lovrenović: “Narod čija je duša dijelom isprepletena, a dijelom u zemlju zakopana”

U Jajcu je u organizaciji franjevačkoga samostana, po zamisli fra Drage Bojića, 27. travnja održana javna tribina povodom 50 godina od smrti fra Josipa Markušića. Na tribini smo govorili dr. Jozo Džambo, dr. fra Drago Bojić i potpisnik ovih redova. Nastavi čitati “Ivan Lovrenović: “Narod čija je duša dijelom isprepletena, a dijelom u zemlju zakopana””