(Ni)je li ona, Jedna od nas?

Film Jedna od nas, hrvatskog redatelja Đure Gavrana, iako istoimenog naslova kao bestseler autorice Osne Sejerštad, ne vuče gotovo nikakve paralele s ovim književnim ostvarenjem, osim univerzalnih mjesta o (ne)pripadnosti glavne protagonistice zajednici i njezinoj potrazi za identitetom, ali i o tome šta se događa kada ga ne pronađe.

Nastavi čitati “(Ni)je li ona, Jedna od nas?”

Brisel, Sarajevo, Moskva, CNN i majka Šefika

povodom *Međunarodnog dana Majki

Brisel

Negdje s početka strateški osmišljene, **lenjingradoidne-samo-nešto-duže-opsade Sarajeva u mirnodopskom europskom ozračju (1992-1995), CNN je u ostatku svijeta bio, bez današnje konkurencije, primarni izvor izravnih audio i video informacija o dvostrukoj agresiji na malu Jugoslaviju. Nastavi čitati “Brisel, Sarajevo, Moskva, CNN i majka Šefika”

Ovo su naši najčitaniji tekstovi u 2019.

Ovo je naših top 5 u prošloj godini. Mislimo da ih vrijedi pročitati pa ih ovdje i preporučamo. Teme koje su dominirale prošle godine uglavnom su političke, a zadovoljstvo nam je da nam raste broj čitatelja. Hvala svima.

Sretna Nova godina. Idemo dalje.

  1. Uspavanka za političkog klauna O „karikaturalnom probosanskom mesiji“ Željku Komšiću, šteti koju je napravio i o njegovim građanskim navijačima kojima se možda napokon upalila lampica.
  2. Enver Hoxha: luđak koji je upravljao ludnicom O jednom nevjerojatnom režimu i o njegovom neupitnom vođi.
  3. SPD: Zar im još nije dosta? O nezasitnim bivšim SDP-ovcima koji imaju novi ‘projekt’.
  4. Denis Bećirović je problem za multietnički SDP O političaru iz SDP BiH koji se baš i ne uklapa u koncept dijaloga i diplomatske obazrivosti u multietničkom društvu.
  5. Dodik i njegove korisne budale O političarima koji već godinama nasjedaju na jeftine provokacije Milorada Dodika i tako mu pomažu.

Ovo su naši najčitaniji tekstovi u 2018.

Ovo je naših top 5 u prošloj godini. Mislimo da ih vrijedi pročitati pa ih ovdje i preporučamo. Zadovoljstvo nam je da nam raste broj čitatelja, te da su teme koje obrađujemo dosta raznolike.

1. Dva loša i Boriša O kandidatima za hrvatskog člana Predsjedništva BiH. O nacionalizmu, ispraznom populizmu i ‘glasu budućnosti’.

2. Enver Hoxha: luđak koji je upravljao ludnicom O jednom nevjerojatnom režimu i o njegovom neupitnom vođi.

3. Kraftwerk brani Sarajevo O koncertu najutjecajnije grupe svih vremena i o Sarajevu.

4. Zaista, ima li išta napornije od žena i njihovih prava? O jednome ružnom, uznemiravajućem skandalu u Hrvatskoj.

5. Poetika driblinga O nogometu općenito i o Diegu Maradoni.

Ko pije, a ko je dužan platiti porez?

Piše: Kulović Selma

Platišama poreza se treba priključiti i do sad već legendarna brojka od 843 identifikovanih fizičkih lica u FBiH kojima novac liježe na online servise plaćanja, a govori se i o preko 50,000 ljudi koji primaju uplate iz inostranstva iz ma kojeg razloga – vlast tu ne diskiminira. Dijele oni narod po naciji, religiji, jeziku i u koju stranu pišaju, ali pare su pare. Nastavi čitati “Ko pije, a ko je dužan platiti porez?”

Diktatoru gori pod petama

Kada je turski predsjednik Recep Tayyip Erdoğan prošlog mjeseca “na prepad” sazvao izbore, činilo se da su sve karte u njegovim rukama. Pomicanjem datuma izbora za godinu i pol unaprijed planirao je iz utrke eliminirati barem jedan dio opozicije, odnosno prije svega Dobru stranku (İyi parti) koja se osnovala tek nekoliko mjeseci ranije. Osnivanje te stranke ujedno je označilo kraj Erdoğanove dominacije na desnici. Posljednjih mjeseci postalo je jasno da su čak i dijelovi šovinističke, protukurdski orijentirane javnosti, kao i neki islamistički krugovi, okrenuli protiv predsjednika te da su u njegovim ratovima protiv Kurda te neprestanim čistkama i progonima opozicije prepoznali tek pokušaj konsolidiranja osobne diktature. Nastavi čitati “Diktatoru gori pod petama”

Mile Lasić: O „dječijim bolestima“ politologije u BiH!

Izlaganje profesora Mile Lasića na  svečanosti povodom Dana Europe i 10. obljetnice Studija politologije na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Mostaru, 09. svibnja 2018.

Politolog se ne rađa, nego postaje  mukotrpnim studijima i politoloških i nezaobilaznih sestrinskih znanosti kakve su povijest, filozofija, sociologija i druge, s ambicijom da politologija konačno izađe iz množine u jedninu, ili barem nadiđe “unutarnju okupaciju” srodnih disciplina. Nastavi čitati “Mile Lasić: O „dječijim bolestima“ politologije u BiH!”

Sam Haselby: Živimo u vremenu koje bi trebalo označiti kraj američkog patriotizma, ali…

Patriotizam je strast koja upravlja modernim političkim životom u Sjedinjenim državama, ali njegova vitalnost prkosi očitim objašnjenjima. Država nema nacionalni obrazovni sustav. Nema obavezne vojne niti državne službe. Nijedna državna agencija ne distribuira sveprisutne američke zastave niti nadgleda poštivanje rituala iskazivanja časti državi koji se izvode u školama i na sportskim i političkim događajima diljem zemlje. Unatoč nedostatku klasičnog stroja za poticanje i širenje domoljublja, američki patriotizam je norma u pravom smislu riječi: barem u SAD-u on postoji bez ikakve sumnje ili propitivanja. Nastavi čitati “Sam Haselby: Živimo u vremenu koje bi trebalo označiti kraj američkog patriotizma, ali…”

Fra Ignacije Gavran: dolazak prvih franjevaca u Bosnu

Znatno ranije nego u Bosnu, franjevci su došli u Dalmaciju. Zna se da je sv. Franju g. 1212, kad je on krenuo na Istok, vjetar bacio na sjever pa se lađa morala zaustaviti u nekom mjestu jadranske obale. Budući da odatle nije bilo lađe kojom bi krenuo na Istok, Franjo se morao vratiti u Italiju. Tada nije zasnovana neka franjevačka zajednica na našoj obali; to se dogodilo tridesetih godina 13. st., kad je osnovana tzv. Slavonska (u značenju: Hrvatska) provincija, koja je imala sjedište u Splitu, a i druge samostalne duž jadranske obale, npr. u Dubrovniku, Trogiru, Zadru, Puli. Nastavi čitati “Fra Ignacije Gavran: dolazak prvih franjevaca u Bosnu”

Ivan Lovrenović: “Narod čija je duša dijelom isprepletena, a dijelom u zemlju zakopana”

U Jajcu je u organizaciji franjevačkoga samostana, po zamisli fra Drage Bojića, 27. travnja održana javna tribina povodom 50 godina od smrti fra Josipa Markušića. Na tribini smo govorili dr. Jozo Džambo, dr. fra Drago Bojić i potpisnik ovih redova. Nastavi čitati “Ivan Lovrenović: “Narod čija je duša dijelom isprepletena, a dijelom u zemlju zakopana””

O jednoj sjajnoj iako poprilično medijski ignoriranoj promociji

Piše: Mile Lasić

Ovim posve pristranim svjedočenjem želim se zahvaliti svim sudionicima promocije na iskazanoj hrabrosti da čestito svjedoče i o meni i o knjizi, unatoč višegodišnjim ružnim objedama koje me prate u sarajevskim političkim i akademskim kuhinjama, samo iz razloga što sam odbio govoriti tzv. poželjnim glasom i sarajevske i svake političke čaršije Nastavi čitati “O jednoj sjajnoj iako poprilično medijski ignoriranoj promociji”

Mile Lasić: Čemer ljudi u antijugoslovenskim ratovima!

Vrijeme koje se udaljava, kako je u njegovoj testamentarnoj knjizi pojasnio pokojni Mirko Kovač, čini slike iz ranijih života nevjerojatnijim. I sam se zapitam: jesam li isti čovjek nakon što sam posve deziluzioniran i nakon što su ideali isparili u čemeru ožalošćenih ljudi u opkoljenim gradovima u antijugoslavenskim ratovima, putem kojih se Jugoslavija ružno strmoglavila u barbarizam? Nije toliki problem što je nema, koliko je poražavajuće kako je nestala. Nastavi čitati “Mile Lasić: Čemer ljudi u antijugoslovenskim ratovima!”

Većina i manjina Bakira Izetbegovića

Piše: Ivan Lovrenović, 27. 3. 2018.

Otkako postoji moderna Bosna i Hercegovina – kao federalna jedinica u drugoj Jugoslaviji, te od 1992. godine kao nezavisna država – prvi put su neki dan u politički diskurs uvedeni pojmovi većine i manjine (u više nego jasnom nacionalnom značenju: Bošnjaci i Hrvati) kao kriterij vladanja. I to nije učinio bilo tko, nego političar s najvišim statusom – Bakir Izetbegović, predsjednik najveće bošnjačke stranke, predsjedavajući Predsjedništva Bosne i Hercegovine. Dobro, nije baš prvi: prije Izetbegovića pojmovima većine i manjine u istom smislu počeli su prošle godine mahati dvojica iz jedne sarajevske ekstremističke strančice, ali je izgledalo da ih ne treba uzimati ozbiljno. Sad ispada da su to bili rani izvikivači nove Izetbegovićeve politike. Nastavi čitati “Većina i manjina Bakira Izetbegovića”

Kako je rat u Iraku pomogao stabilizirati Bosnu i Hercegovinu

Piše: Elliot Short, The Conversation

U ožujku 2003. George W. Bush i njegova “koalicija voljnih” započeli su invaziju na Irak. Posljedice ovoga čina osjećaju se i danas. Sveprisutna američka vojna nazočnost na Bliskom istoku započela je nakon invazije, a moglo bi se ustvrditi da većina uzroka sadašnje nestabilnosti u regiji potječe od rata koji je uslijedio nakon invazije. Međutim, novo istraživanje pokazalo je da je ovaj sukob imao još jedan, iznenađujući efekt: predstavljao je najznačajniji korak ka stabilizaciji Balkana od početka nasilnog raspada Jugoslavije. Nastavi čitati “Kako je rat u Iraku pomogao stabilizirati Bosnu i Hercegovinu”