Izborni rezultati u Turskoj: korak prema autokraciji?

Uoči predsjedničkih izbora u Turskoj održanih u nedjelju, činilo se da postoje dobri razlozi za povjerovati da će birači okrenuti leđa autoritarnom nacionalizmu Recepa Tayyipa Erdoğana. Njegovo preuzimanje kvazimonarhijskih predsjedničkih ovlasti 2018. uspjelo je ujediniti višegodišnje podijeljenu opoziciju. Ankete su ukazivale na tijesnu utrku, ali i da glavni Erdoğanov rival, Kemala Kılıçdaroğlu, ima značajnu prednost. Iako treba dobiti više od 50% glasova da bi pobijedio i izbjegao drugi krug, gospodin Kılıçdaroğlu je izjavio da stvari želi “završiti u prvom krugu”.

Nastavi čitati “Izborni rezultati u Turskoj: korak prema autokraciji?”

Ivan Lovrenović: GRANICA

Mart je mjesec u kojemu se sve bljeđe i tanje, ali još uvijek, ipak, netko sjeti onoga 19. marta godine 1996, kada je golema šutljiva masa Grbavičana grnula preko mosta Bratstva i jedinstva u oslobođenu i opustošenu Grbavicu. Taj most, i ta ulica po kojoj je dobio ime, nekoliko su godina bili tvrda i krvava granica, od onakvih kakve poznaju tragične povijesti svih berlina, svih belfasta, svih bejruta. Oni, u čije intime se to iskustvo upiše, znaju da je ta granica neizbrisiva.

Zapis Granica uvodni je tekst u knjigu kronika i eseja Katakombe u Varcaru, objavljenu 2008. godine.

Nastavi čitati “Ivan Lovrenović: GRANICA”

Pisac u gaćicama

Regionalni mislilac tankoćutno je misleće biće.

Možda uvodna rečenica zvuči kao ironija, ali nemojmo odmah negativno o svemu. Nedobog da neko pomisli kako se izraz regionalni mislilac ovdje sarkastično koristi za podbadanje dežurnih regionalnih neznalica.

Regionalni mislilac posebno tankoćutno bdije nad Bosnom i Hercegovinom. Nesebično je obskrbljuje lucidnim analitičkim uvidima, duboko penetrirajući u njenu kompleksnu i turobnu stvarnost. Taj regionalni posvećenik neumorno je posvećen dobrobiti susjedne zemlje. Jednodimenzionalnost, analitička i mentalna zarobljenost u devedesetim, površnost ili puko neznanje o BiH koje poslovično iskazuje, ne sputavaju tog regionalnog dobronamjernika u promišljanju ove zemlje i samoiskazivanju svoje patinom ovjerene moralnosti. Svakako ga ne potiču da izusti nešto smisleno, analitički promišljeno, ili nedajbože korisno.

Nastavi čitati “Pisac u gaćicama”

Pobjedniku brazilskih izbora Luli predstoji teška bitka – oslabljeno gospodarstvo i duboko podijeljena zemlja

Luiz Inacio Lula da Silva ostvario je izvanredan politički uspjeh vrativši se na mjesto predsjednika Brazila . Tijesno, u drugom krugu, bila je to najmanja pobjeda na izborima otkako se Brazil vratio demokraciji krajem 1980-ih. Rezultat je bio 50,9% za Lulu i 49,1% za dosadašnjeg predsjednika Jaira Bolsonara – razlika od nešto više od dva milijuna glasova na gotovo 119 milijuna važećih glasova.

Nastavi čitati “Pobjedniku brazilskih izbora Luli predstoji teška bitka – oslabljeno gospodarstvo i duboko podijeljena zemlja”

Političari u BiH su bestidni

Centar za istraživačko novinarstvo objavio je istraživanje o neradu i plaćama političara u Parlamentarnoj skupštini BiH, Vijeću ministara i Predsjedništvu BiH.

U državi u kojoj je savjestan i radišan političar iznimka, još uvijek je moguće ostati bez teksta –  kada vidite bestidne uhljebe koji javni novac troše kao svoj.

Nastavi čitati “Političari u BiH su bestidni”

Udruga koja normalizira različitosti na fakultetu

U Bosni i Hercegovini ne postoji udruga preko koje bi se studenti i studentice borili protiv nasilja i diskriminacije nad LGBT+ osobama. Iako je inicijativa „Nisam tražila“ odškrinula vrata za tu problematiku još uvijek ništa nije formalizirano. Kao primjer pozitivne prakse može poslužiti udruga ZA-Pravo LGBTIQ+ (ZA Pravo) osnovana u Republici Hrvatskoj prije dvije godine na zagrebačkom Pravnom fakultetu, koja se bori protiv diskriminacije i radi na vidljivosti kvir osoba u fakultetskom i sveučilišnom prostoru.

Nastavi čitati “Udruga koja normalizira različitosti na fakultetu”

Europska unija se mora obračunati s Orbánom

Prezir koji mađarski premijer pokazuje prema normama EU zahtijeva odgovor

Posljednjih godina, dok je Viktor Orbán učvršćivao svoju vlast nad mađarskim političkim sustavom, stekao je kult sljedbenika među američkom republikanskom desnicom. Taj status potvrđen je prošli tjedan kada su američki konzervativci organizirali posebnu konferenciju u Budimpešti, čiji je vrhunac bilo obraćanje od strane ponovno izabranog premijera. Govoreći o temi konferencije “Bog, domovina, obitelj”, samozvani stjegonoša “neliberalne demokracije” nije se suzdržavao. Delegatima je rečeno da “ideološki obučeni birokrati” u Washingtonu i Bruxellesu, u dosluhu s progresivnim liberalima i “neomarksistima”, nastoje potkopati tradicionalne zapadne vrijednosti. Gospodin Orbán potom je objasnio strategiju koju je poduzela Mađarska za iskorijenjivanje ove prijetnje. “Prva točka u mađarskoj formuli,” rekao je, “je igranje po vlastitim pravilima.”

Nastavi čitati “Europska unija se mora obračunati s Orbánom”

Top lista regionalnih dezinformatora

Tijekom pandemije Covida-19 potvrdilo se da dezinformacije ne poznaju granice. Netočne tvrdnje vezane za bolest koju uzrokuje novi koronavirus i za cjepiva protiv te bolesti se putem digitalnih komunikacijskih kanala ubrzano šire svijetom. Posebno to vrijedi za države među kojima ne postoje jezične barijere, kakav je i prostor bivše Jugoslavije.

Najveći problem pritom predstavljaju dezinformacije koje plasiraju znanstvenici/e i liječnici/e, tj. ljudi koji netočne tvrdnje u javnu sferu iznose iz pozicije znanstvenog autoriteta.

Nastavi čitati “Top lista regionalnih dezinformatora”

Svi moji izgubljeni EURI

Prvi izgubljeni EURO

Taj EURO devedeset i šeste nije po dobrom zapamtila domaćin Engleska, tada stabilna članica ujedinjene Evrope. Godina 1996. bila je godina početka mira u Bosni i Hercegovini. 24. aprila 1996. fudbalska selekcija BiH igrala je u Zenici prijateljski meč sa prijateljskomi Albanijom. Završilo je miroljubivih 0:0. To je bio naš drugi zvanični (prijateljski) meč. Prvi smo odigrali također sa Albanijom u Tirani, deset dana nakon uzbudljive potpis-završnice u Dejtonu 1995.

Nastavi čitati “Svi moji izgubljeni EURI”

Ivan Lovrenović, „Andrićevstvo“, turkofilija, turkofobija

Mislilo se do sada da je o Ivi Andriću čaršija „znala“ sve: za hrvatsko-katoličku bio je nacionalni prebjeg i vjerski konvertit, posrbica i prodana duša, za građansku srpsku – fra Ivan-beg, politički suncokret koji je iznevjerio kralja i monarhiju a za pun tanjur i miran život prihvatio Tita i komuniste, za bošnjačko-muslimansku mrzitelj islama, Bosne i muslimana. Još koješta se nadodavalo. Neki su mudri hrvatski književni povjesničari pouzdano znali da je fratarsko kopile, bošnjački znalci su ih korigirali: ne, no je begovsko pa mu otuda genijalnost, a osim toga napisao je po naredbi Udbe roman Derviš i smrt , to kukavičje jaje koje je morao potpisati Meša Selimović da bi muslimani lakše progutali prijevaru (vidi ovdje: Lažni pisac Meša Selimović). A u svim čaršijama jednako se „znalo“ i da je bio beskrupulozni erotoman, mizantrop, škrtac, itd.

Nastavi čitati “Ivan Lovrenović, „Andrićevstvo“, turkofilija, turkofobija”

Enver Kazaz: Ivan Lovrenović – pisac estetskih uzleta i hroničar društvenog poraza

Sadržaj:

  1. Putovanje kao semantički prostor teksta
  2. Romaneskni hibridi s mozaikom bola
  3. Izgubljeni zavičaj – civilizacijski oblutak i čelične gusjenice čiste Nacije, čiste Vjere
  4. Čitanje prostora i zaboravljena kultura smrti
  5. Unutarnja zemlja – strukturni obrasci pluralnosti i kulturnog poliloga
  6. Razaranje unutarnje zemlje – princip kulturnog poraza
  7. Publicistička hronika društvenog poraza
  8. U središtu kanona
Nastavi čitati “Enver Kazaz: Ivan Lovrenović – pisac estetskih uzleta i hroničar društvenog poraza”

Sedam mitova o vakcini protiv koronavirusa

Kako vakcine protiv koronavirusa postaju sve prisutnije, tako se sve više šire i lažne informacije, mitovi i pogrešne pretpostavke o njima. Ovo nije dobro zato što takve laži usporavaju prihvatanje vakcina, a široko prostranjena imunizacija je najbrži i najbolji način da se polako počnemo vraćati normalnijem načinu života. Ono što slijedi su sedam najučestalijih mitova koje sam čuo od pacijenata, prijatelja i kolega, zajedno sa mojim protuargumentima.

Nastavi čitati “Sedam mitova o vakcini protiv koronavirusa”

(Ni)je li ona, Jedna od nas?

Film Jedna od nas, hrvatskog redatelja Đure Gavrana, iako istoimenog naslova kao bestseler autorice Osne Sejerštad, ne vuče gotovo nikakve paralele s ovim književnim ostvarenjem, osim univerzalnih mjesta o (ne)pripadnosti glavne protagonistice zajednici i njezinoj potrazi za identitetom, ali i o tome šta se događa kada ga ne pronađe.

Nastavi čitati “(Ni)je li ona, Jedna od nas?”

Brisel, Sarajevo, Moskva, CNN i majka Šefika

povodom *Međunarodnog dana Majki

Brisel

Negdje s početka strateški osmišljene, **lenjingradoidne-samo-nešto-duže-opsade Sarajeva u mirnodopskom europskom ozračju (1992-1995), CNN je u ostatku svijeta bio, bez današnje konkurencije, primarni izvor izravnih audio i video informacija o dvostrukoj agresiji na malu Jugoslaviju. Nastavi čitati “Brisel, Sarajevo, Moskva, CNN i majka Šefika”

Ovo su naši najčitaniji tekstovi u 2019.

Ovo je naših top 5 u prošloj godini. Mislimo da ih vrijedi pročitati pa ih ovdje i preporučamo. Teme koje su dominirale prošle godine uglavnom su političke, a zadovoljstvo nam je da nam raste broj čitatelja. Hvala svima.

Sretna Nova godina. Idemo dalje.

  1. Uspavanka za političkog klauna O „karikaturalnom probosanskom mesiji“ Željku Komšiću, šteti koju je napravio i o njegovim građanskim navijačima kojima se možda napokon upalila lampica.
  2. Enver Hoxha: luđak koji je upravljao ludnicom O jednom nevjerojatnom režimu i o njegovom neupitnom vođi.
  3. SPD: Zar im još nije dosta? O nezasitnim bivšim SDP-ovcima koji imaju novi ‘projekt’.
  4. Denis Bećirović je problem za multietnički SDP O političaru iz SDP BiH koji se baš i ne uklapa u koncept dijaloga i diplomatske obazrivosti u multietničkom društvu.
  5. Dodik i njegove korisne budale O političarima koji već godinama nasjedaju na jeftine provokacije Milorada Dodika i tako mu pomažu.