Dok Britanci oblače džempere i žale se na neuobičajenu hladnoću, veći dio svijeta pati zbog previsokih temperatura. Indija je u raljama najdužeg toplinskog vala u zabilježenoj povijesti, s termometrima koji su ponegdje dostizali 50 stupnjeva. Grčka je zatvorila Akropolis u poslijepodnevnim satima prošlog tjedna jer su temperature dosegle 43 stupnja. Visoke temperature u Sahelu i zapadnoj Africi dovele su do toga da mrtvačnicama u Maliju ovog proljeća nedostaje prostora, dok su dijelovi Azije stradali u svibnju .
Ovakvi ekstremni vremenski uvjeti postaju sve češći kako se klimatska kriza pogoršava. Iako je vremenski obrazac El Niño pridonio toplinskim valovima u posljednjih 12 mjeseci, oni postaju sve češći, ekstremniji i dugotrajniji zahvaljujući globalnom zagrijavanju. Do 2040. gotovo polovica stanovnika svijeta vjerojatno će doživjeti velike toplinske valove, 12 puta više od povijesnog prosjeka.
Toplinski valovi predstavljaju veliku prijetnju sigurnosti prehrambenog lanca, ali i neposredni učinci su zastrašujući. U Europi je 2022. bilo više od 60000 smrtnih slučajeva povezanih s vrućinom, dok je u SAD-u prošle godine umrlo 11000 ljudi. Klima u nekim zemljama postaje nepodnošljiva. Mladi, stari, trudnice i osobe s invaliditetom posebno su osjetljivi na bolesti uzrokovane vrućinom (koje mogu dovesti i do smrti). Tako je i najsiromašnijima, zbog uvjeta u kojima žive i često fizički zahtjevnog posla. Stručnjaci kažu da se smrtni slučajevi uvelike ne bilježe i da se mnogi dogode nakon što temperature padnu. Liječnici diljem svijeta izvijestili su o porastu stope kronične bubrežne bolesti povezane s teškim radom u pretjerano toplim i vlažnim uvjetima. Jedno istraživanje pokazalo je da se više od trećine smrti od vrućina može pripisati klimatskoj krizi.
Međunarodna federacija Crvenog križa i Crvenog polumjeseca i USAid zajedno su bili domaćini globalnog summita o vrućini ovog proljeća kako bi gurnuli to pitanje na dnevni red vlada i agencija. Bitno je riješiti temeljni uzrok. Ali, isto vrijedi i za prilagodbu na nove izazove. To znači sve, od redizajniranja gradova do uvođenja socijalnih programa. Berlinska shema “pomoći za vrućine” za beskućnike 2022. omogućila je dnevno sklonište, hladne tuševe i kremu za sunčanje.
Ključni element ove inicijative podrazumijeva i zaštitu radnika. Nedavno izvješće UN-a procjenjuje da će 70% od 3,4 milijarde osoba koje čine svjetsku radnu snagu u nekom trenutku biti izloženo pretjeranoj toplini. Neke zemlje, poput Kine i Španjolske, imaju određene maksimalne temperature iznad kojih se vanjski rad mora obustaviti ili se moraju uvesti dodatne mjere ublažavanja, čak i ako je provedba često krajnje neadekvatna. Mnogo više zemalja treba takve mjere.
Broj radnika koji su umrli u SAD-u zbog izloženosti toplini udvostručio se tijekom posljednja tri desetljeća, ali SAD nema savezne zakone i standarde, iako je Bidenova administracija zatražila od udruge za sigurnost i zdravlje na radu da ih izradi. Industrijski lobisti borili su se protiv pokušaja zakonodavstva da se zaštiti zdravlje radnika. Šokantno, u Floridi, najtoplijoj saveznoj državi u zemlji, guverner Ron DeSantis nedavno je potpisao zakon kojim se općinama zabranjuje provođenje mjera zaštite kao što su primjerene stanke za odmor i pristup vodi i hladu. To nije samo nepravedno prema onima koji sada rade na gradilištima i poljima – za neke bi se moglo pokazati smrtonosnim.
Foto: Pixabay
digitalnademokracija.com 