Progresivni glasači trebaju odbaciti Zorana Milanovića, iz barem tri razloga

Zoran Milanović postao je otjelovljenje izreke Pazite što želite, moglo bi vam se i ostvariti. Na zadnjim predsjedničkim izborima doimao se kao sveukupno bolji kandidat od Kolinde Grabar Kitarović; elokventniji, brži i strastveniji. Sigurno je pobrao glasove i onih koji mu nisu osobito skloni, ali koji su glasali protiv HDZ-a. Danas se, sigurno je, mnogi kaju.

Nastavi čitati “Progresivni glasači trebaju odbaciti Zorana Milanovića, iz barem tri razloga”

Srbija i Kosovo: EU namjerava riješiti napetosti izazvane ratom u Ukrajini

Ruska invazija na Ukrajinu poslužila je kao turobni podsjetnik da neriješena pitanja u Europi mogu uvijek iznova buknuti. S obzirom na rastuće napetosti na Balkanu, Njemačka i Francuska označile su rješavanje neriješenih problema između Srbije i Kosova kao svoj glavni prioritet za 2023.

Nastavi čitati “Srbija i Kosovo: EU namjerava riješiti napetosti izazvane ratom u Ukrajini”

Međunarodni protektorat za BiH? Ili još više nestabilnosti, pa i nasilja?

Bosna i Hercegovina proživljava izrazito negativan period. Nacionalizam raste svugdje, uključujući Sarajevo, čiji politički i medijski mainstream i dalje uvjerava da se radi o tolerantnom i otvorenom gradu.

Toj toleranciji i otvorenosti uvjerili su se gosti iz Srbije prije par dana na Ilidži. Svjedoče joj i kukasti križevi na oglasima Privredne komore Izraela.

Nastavi čitati “Međunarodni protektorat za BiH? Ili još više nestabilnosti, pa i nasilja?”

Život u Rusiji nakon deset mjeseci sukoba

Prošlo je godinu dana otkako sam zadnji put bio u Rusiji. Tada je većina ljudi koje sam sretao mislila da su izgledi za rat s Ukrajinom jako mali, unatoč ogromnom gomilanju trupa na granici. Stoga sam bio znatiželjan vidjeti kako su se stavovi promijenili od tada. Jednako mi je važno bilo osobno se uvjeriti kako je rat promijenio život u Rusiji.

Nastavi čitati “Život u Rusiji nakon deset mjeseci sukoba”

Pisac u gaćicama

Regionalni mislilac tankoćutno je misleće biće.

Možda uvodna rečenica zvuči kao ironija, ali nemojmo odmah negativno o svemu. Nedobog da neko pomisli kako se izraz regionalni mislilac ovdje sarkastično koristi za podbadanje dežurnih regionalnih neznalica.

Regionalni mislilac posebno tankoćutno bdije nad Bosnom i Hercegovinom. Nesebično je obskrbljuje lucidnim analitičkim uvidima, duboko penetrirajući u njenu kompleksnu i turobnu stvarnost. Taj regionalni posvećenik neumorno je posvećen dobrobiti susjedne zemlje. Jednodimenzionalnost, analitička i mentalna zarobljenost u devedesetim, površnost ili puko neznanje o BiH koje poslovično iskazuje, ne sputavaju tog regionalnog dobronamjernika u promišljanju ove zemlje i samoiskazivanju svoje patinom ovjerene moralnosti. Svakako ga ne potiču da izusti nešto smisleno, analitički promišljeno, ili nedajbože korisno.

Nastavi čitati “Pisac u gaćicama”

Ovo su naši najčitaniji tekstovi u 2022.

Još jedna je godina prošla. Ova je bila gora od većine poratnih. Novi, nezamislivo strašni rat u Ukrajini, globalna ekonomska kriza, sve više nacionalizma u BiH, frustrirani populist-predsjednik u Hrvatskoj i sve tako. Neka 2023 bude barem manje loša.

Ovo su naši najčitaniji tekstovi u 2022.

Nastavi čitati “Ovo su naši najčitaniji tekstovi u 2022.”

Pelé

Sunčano i vruće ljetno poslijepodne četvrtka u São Paulu zasjenila je tužna vijest, vijest koje su se mnogi ljubitelji nogometa u zemlji i svijetu već neko vrijeme pribojavali. Bolnica Albert Einstein objavila je da je preminuo, u 83. godini života, Edson Arantes do Nascimento, čije smo nogometne majstorije i krasne golove gledali, pamtili i, pojavom youtubea ponovo mogli vidjeti, koga je cio nogometni i nenogometni svijet poznavao pod nadimkom Pelé.

Nastavi čitati “Pelé”

Tehnologija i demokracija: Utjecaj tehnodivova na izbore

“Ne radi se o ljevici ili desnici (…) već o tome je li moguće ikada više imati slobodne i poštene izbore (…) ne možemo dopustiti da tehnološke kompanije imaju tako nekontroliranu moć,” zavapila je novinarka Carole Cadwalladr nakon što je istraživala utjecaj internetskih društvenih mreža na glasače u Ujedinjenom Kraljevstvu. Najveći problem na koji je britanska novinarka upozoravala je taj što nitko ne može utvrditi kakve se političke poruke na Facebooku, Googleu ili YouTubeu točno prikazuju jer svatko od nas vidi potpuno drugačiju stranicu.

Nastavi čitati “Tehnologija i demokracija: Utjecaj tehnodivova na izbore”

Kukci će teško održati korak s rastom temperature. To bi mogla biti loša vijest za ljude

Životinje podnose temperature unutar određenog raspona. Gornja i donja temperatura ovog raspona nazivaju se kritičnim toplinskim granicama. Ako se ove granice prekorače, životinje se moraju prilagoditi ili migrirati u hladniju klimu.

Međutim, temperature rastu diljem svijeta velikom brzinom. Indikativni za to su rekordni toplinski valovi koji su ovog ljeta zabilježeni diljem Europe. Toplinski valovi poput ovog mogu uzrokovati da temperature redovito prelaze kritične toplinske granice, na taj način ugrožavajući mnoge vrste.

Nastavi čitati “Kukci će teško održati korak s rastom temperature. To bi mogla biti loša vijest za ljude”

Predrasude i omalovažavanje na naš način

Nekada je dobro znati gdje si i na čemu si, iako to saznanje biva neprijatno. Treba znati što se može očekivati od sredine kojoj na bilo koji način pripadaš, u kojoj obitavaš ili krećeš se.

Nije tajna da je jedan dio bh. interneta mjesto gdje najniži porivi, vrijeđanje i mržnja, imaju itekako prominentno mjesto i prođu. Treba samo ovlaš pogledati komentare na društvenim mrežama, ili ispod članaka na određenim portalima i začas se uvjeriti u stanje na terenu.

Nastavi čitati “Predrasude i omalovažavanje na naš način”

Građanska je dužnost biti histeričan i glup

Gospođa je vrlo aktivna na društvenoj mreži. Ne libi se lupiti šakom o stol i skresati u brk. Što na umu to na drumu. Bez suvišne zadrške, bez dlake na jeziku, bez prašine na tastaturi. Njena fejsbučka elokvencija i penzionerska mudrost često završe u prominentnim rubrikama uglednih novina. Gospođa je, valja to posebno naglasiti, eminentna ekspertica na području kolektivne karakterologije. Posebno dobro je izučila Hercegovce. Zato je citirajmo, da prethodna tvrdnja ne bi ostala bez adekvatne potkrijepe:

Nastavi čitati “Građanska je dužnost biti histeričan i glup”

Pretjerana, upadljiva potrošnja je gotova priča. Sada se sve vrti oko nematerijalnih stvari

Godine 1899. ekonomist Thorstein Veblen primijetio je da su srebrne žlice i korzeti bili markeri elitnog društvenog položaja. U njegovoj danas poznatoj raspravi Teorija dokoličarske klase, skovao je frazu “upadljiva potrošnja” kako bi definirao način na koji su materijalni predmeti korišteni kao pokazatelj društvenog položaja i statusa. Više od stotinu godina kasnije, upadljiva potrošnja i dalje je dio suvremenog kapitalističkog krajolika, iako su luksuzna materijalna dobra danas znatno dostupnija nego u Veblenovo vrijeme. Poplava dostupnog luksuza posljedica je ekonomije masovne proizvodnje iz 20. stoljeća, izmještanja proizvodnje u Kinu i korištenja tržišta u razvoju gdje su radna snaga i materijali jeftini. U isto vrijeme, vidjeli smo dolazak potrošačkog tržišta za srednje klase, koje zahtijeva više materijalnih dobara po nižim cijenama.

Nastavi čitati “Pretjerana, upadljiva potrošnja je gotova priča. Sada se sve vrti oko nematerijalnih stvari”

Sunce, ćudoređe i goruće pitanje privatnosti

Nedavno se na domaćem Twitteru povela rasprava o razlozima zašto je toples na hrvatskim plažama postao rijetka pojava, posebice kada su Hrvatice u pitanju. Jesmo li kao društvo postali konzervativniji u usporedbi s ranim dvijetisućitima, a još i više osamdesetim godinama prošlog stoljeća? Boje li se žene sunca koje je postalo mnogo opasnije? Ili su u međuvremenu nametnuti ideali potpomognuti estetskim zahvatima i Photoshopom učinili da se prosječna žena ne osjeća dovoljno ugodno da bi se na taj način izložila pogledima? A možda je jedan od razloga i taj što ste se 1982. ili 2002. svjesno odlučili razodjenuti pred nekoliko desetaka ili stotina kupača, dok 2022. riskirate završiti u nečijem privatnom album ili, još gore, na internetu. Za razliku od nas kada smo bili djeca, rijetko se koje današnje kupa gologuzo, a kupaće navlačimo opsesivno čak i bebama – strah je opravdan u vrijeme kada svatko posjeduje pametni telefon, a fotoaparati u obliku kemijske olovke odavno nisu nešto samo iz filmova o Jamesu Bondu.

Nastavi čitati “Sunce, ćudoređe i goruće pitanje privatnosti”

Ništa novo: Predsjedništvo BiH i dalje je lakrdija, a bh. društvo podijeljeno i slijepo

Napokon je završena još jedna otrovna i iscrpljujuća predizborna kampanja i održani opći izbori u Bosni i Hercegovini. 

Ako je neko mislio da će novi saziv Predsjedništva BiH donijeti promjene, mora mu se priznati da je optimist. Ono što izgleda kao novina je činjenica da dva od tri člana Predsjedništva, Bećirović i Komšić, ne dolaze iz formalno nacionalnih stranaka. Dovoljno da se ozari pokoji korisni idiot iz regiona ili inostranstva, ali u praksi stvari stoje posve drugačije.

Nastavi čitati “Ništa novo: Predsjedništvo BiH i dalje je lakrdija, a bh. društvo podijeljeno i slijepo”

Zeleno je novo crveno ili Zagreb u raljama zelenog napretka

Dok su nam komunikacijski kanali bili zakrčeni vijestima o smrti britanske kraljice, lako je bilo smetnuti s uma da i stanovnici glavnog hrvatskog grada prolaze kroz teško razdoblje otkako je i njihov dobrohotni vladar preminuo nakon višedesetljetnog upravljanja u veljači prošle godine. Nedugo nakon neočekivanog raspleta sapunice zvane ‘Može li itko svrgnuti Milana Bandića?’ za novog je gradonačelnika izabran Tomislav Tomašević, a Zagrepčani su ostali bez zla na koje su navikli i nasilno izbačeni iz zone komfora.

Nastavi čitati “Zeleno je novo crveno ili Zagreb u raljama zelenog napretka”