Oznaka: featured

Tarik Haverić: Povratak moći

Published on by Digitalna demokracijaKomentiraj

pekulativne vježbe (IV)
Spekulativne vježbe (III)
Spekulativne vježbe (II)
Spekulativne vježbe (I)

Naslov ove spekulativne vježbe ne najavljuje povratak moći u društveno-političke odnose, gdje ona nikad nije ni prestala da bude najvažniji činilac, već u društveno-političku analizu, gdje je odavno zapostavljena. Taj obrat je još jedna zasluga Donalda Trumpa i političke prakse čiji je simbol preko noći postao. Početkom ove godine, gostovanje Trumpovog najbližeg saradnika Stephena Millera na kanalu CNN izazvalo je dvodnevno zgražanje u jednom dijelu svijeta i američke javnosti, da bi odmah bilo potisnuto novim zgražanjima i palo u zaborav. Odgovarajući na pitanje Jakea Tappera o akciji u Venezueli, Miller je – pravdajući američko »preuzimanje« te zemlje – izjavio da »živimo u stvarnom svijetu, kojim upravlja snaga, kojim upravlja sila, kojim upravlja moć. To su gvozdeni zakoni svijeta koji postoje od pamtivijeka«.

Miller u osnovi nije rekao ništa novo, osim što je upotrijebio izraze »snaga« (strength), »sila« (force) i »moć« (power) kao sinonime, tri jezičke oznake za isti koncept. U poslu kojim se bavi na način na koji se bavi, neko razlikovanje nije mu ni potrebno. Razlike ipak postoje, i ovu spekulativnu vježbu započinjem ukazujući na njih.

Nastavi čitati “Tarik Haverić: Povratak moći” →

Što pokreće proruske pristaše u Europi i njihove stavove o rusko-ukrajinskom sukobu?

Published on by Digitalna demokracijaKomentiraj

Ruska invazija na Ukrajinu u veljači 2022. izazvala je najznačajniji vojni sukob u europskoj povijesti nakon Drugog svjetskog rata. Dok je europsko javno mnijenje pretežno proukrajinsko, značajni segmenti europskog stanovništva zauzimaju ambivalentne ili čak otvoreno proruske stavove. Budući da je javna podrška ključna za pružanje vojne i financijske pomoći Ukrajini, željeli smo razumjeti zašto neki Europljani simpatiziraju agresora.

Naša studija ukazuje da prokremljski stavovi mogu dolaziti iz četiri glavna izvora:

  • Ekonomski interesi
  • Ideologija
  • Stranačko svrstavanje
  • Dezinformacija

Analizirali smo podatke iz dvaju akademskih istraživanja s kraja 2023. godine, koja su obuhvatila gotovo 30 000 ispitanika u osamnaest europskih zemalja.

Nastavi čitati “Što pokreće proruske pristaše u Europi i njihove stavove o rusko-ukrajinskom sukobu?” →

Tarik Haverić: Nagovor, ba!

Published on by Digitalna demokracijaKomentiraj

Nije dugo trajala moja riješenost da nakon izlaska Bošnjaštva kao promašenog projekta prestanem da se autorski bavim Bosnom, Bošnjacima, Bosancima i muslimanima i da se okrenem temama koje predstavljaju veći intelektualni izazov. Život je nepredvidiv, makar samo zbog neizmjernih kapaciteta bosanskog muslimanskog subjekta da ustraje u samozavaravanju i samozaglupljivanju.

Volio bih da je Mustafa Cerić svoj tekst »Narod koji oplakuje ‘zlatna vremena’ sam potkopava svoju budućnost« objavio kojih pet-šest mjeseci ranije – u poglavlju »Glupost, individualna i kolektivna« dobio bi počasno mjesto. Ovako, ostaje mu da čeka prošireno izdanje.

Nastavi čitati “Tarik Haverić: Nagovor, ba!” →

Otto Sendtner: tužan dan do kraja života

Published on by Digitalna demokracijaKomentiraj

Otto Sendtner (1813 – 1859) bio je bavarski botaničar, koji je godine 1847. s potporom Bavarske kraljevske akademije poduzeo znanstvenoistraživačko putovanje po Bosni. Detaljan opis Sendtnerova putovanja i istraživanja pod naslovom Reise nach Bosnien. Von einem botanischen Reisenden, objavljivan je  u časopisu Das Ausland. Ein Tagblatt fur Kunde des geistigen und sittlichen Lebens der Volke (München) u nastavcima od 26. siječnja do 29. kolovoza 1848.

Sa Sendtnerovim putopisom i s biografijom ovoga znanstvenika davno je našu javnost iscrpno upoznao dr. Jozo Džambo u svojim člancima Bavarski botaničar Otto Sendtner u Bosni 1847. godine[1] i „Niki botanik dojde iz Nimačke“. Bavarski botaničar Otto Sendtner i njegov boravak u Travniku 1847. godine.[2] (Vidi i ovdje: https://www.ivanlovrenovic.com/clanci/bosna-argentina/jozo-dzambo-niki-botanik-dojde-iz-nimacke-eseji-ii-). Oba ta članka uvrštena su i u velebnu knjigu Joze Džambe O staroj Bosni u riječi i slici. Književno-povijesni pogledi (Synopsis, Sarajevo-Zagreb 2022).

Nastavi čitati “Otto Sendtner: tužan dan do kraja života” →

Početak mandata Pétera Magyara dobar je znak za Mađarsku i za Europu

Published on by Digitalna demokracijaKomentiraj

Transformativni utjecaj povijesne izborne pobjede Pétera Magyara nad Viktorom Orbánom već se osjeća u Bruxellesu. U ponedjeljak, dva dana nakon što je gospodin Magyar položio prisegu kao novi mađarski premijer, nova proeuropska vlada ukinula je veto koji je više od godinu dana sprječavao EU da nametne sankcije nasilnim izraelskim doseljenicima. To je uslijedilo nakon sličnog pomaka u vezi s dugo odgađanim zajmom Ukrajini od 78 milijardi funti, koji je Orbán također blokirao. U kritičnom geopolitičkom trenutku, kraj jedne ere u Budimpešti oslobađa EU da djeluje u obrani svojih interesa i vrijednosti.

Nastavi čitati “Početak mandata Pétera Magyara dobar je znak za Mađarsku i za Europu” →

Zašto je slušanje najvažnija demokratska vještina digitalnog doba

Published on by Digitalna demokracijaKomentiraj

U tipičnom razgovoru nije teško osjetiti kada vas netko prestne slušati. Njihova pažnja se pomjeri, odgovor stiže prebrzo ili im pogled luta prema ekranu koji ih čeka u blizini. Razmjena se nastavlja, ali nešto bitno već je izgubljeno. Mi razgovaramo više nego ikada na različitim platformama, uređajima i digitalnim prostorima. Ali, slušamo li zapravo jedni druge?

Javna rasprava danas se obično fokusira na govor. Pitanja poput tko može govoriti, što treba regulirati i je li sloboda izražavanja ugrožena, dominiraju raspravama o digitalnom životu. To su nesumnjivo važna pitanja, ali ona počivaju na pretpostavci koju rijetko  ispitujemo: da je biti saslušan prirodna posljedica govora.

Stari Atenjani su shvaćali da demokratski govor zahtijeva dvije stvari u jednakoj mjeri: pravo na govor i hrabrost da se govori istina. Ali oba ova ideala ovise o prisutnosti nečega o čemu su Atenjani rijetko eksplicitno raspravljali, jer se na agori to jednostavno pretpostavljalo: publika koja je premna istinski primiti ono što je rečeno. Govor i slušanje nisu suparnički problemi. To su dvije strane iste građanske prakse, i ne možete braniti jedno bez obraćanja pažnje na drugo.

Danas ulažemo ogromnu energiju u zaštitu i proširenje prava govora, a mnogo manje pažnje posvetili smo onome što se događa s druge strane, među onima koji slušaju.

Nastavi čitati “Zašto je slušanje najvažnija demokratska vještina digitalnog doba” →

“Coolcation”: zašto će se ljudi ovog ljeta kloniti sunca

Published on by Digitalna demokracijaKomentiraj

Planiranje ljetnog odmora u Europi počinje uključivati sve veći fokus na izbjegavanje visokih temperatura. Destinacije poput grčkih otoka i južne Italije tradicionalno su se oslanjale na topla, stabilna ljeta kako bi privukle turiste. Međutim, suočile su se s ekstremnim temperaturama koje su uzrokovale masovne evakuacije, šumske požare i ugrozile živote posljednjih ljeta.

Čak i bez takvih uvjeta, visoke temperature mijenjaju iskustvo ljetnog odmora. Turisti su često više izloženi riziku od vrućine nego domaće stanovništvo. To je zato što provode dulje vrijeme na otvorenom, sudjeluju u sportovima na otvorenom i nalaze se u nepoznatom okruženju, a obično ne znaju gdje pronaći hlad ili lokalnu zdravstvenu skrb. Unatoč toj povećanoj izloženosti, ranjivost turista na ekstremne vrućine ostaje relativno nedovoljno istražena.

Nastavi čitati ““Coolcation”: zašto će se ljudi ovog ljeta kloniti sunca” →

 Što Europska unija može naučiti iz raspada Jugoslavije?

Published on by Digitalna demokracijaKomentiraj

Europski liberalni forum objavio je tekst o temama i kontekstu raspada Jugoslavije, iz kojih bi Europska unija mogla naučiti važne lekcije.

Uvod: Zašto je ova usporedba danas važna

Usporedbe između Europske unije i bivše Socijalističke Federativne Republike Jugoslavije često se odbacuju kao obmanjujuće ili provokativne. EU je dobrovoljna, demokratska i ekonomski napredna unija, dok je Jugoslavija bila jednopartijska država sa socijalističkim ekonomskim sustavom. Ipak, vrijednost usporedbe ne leži u ideologiji, već u institucionalnoj logici. Oba projekta nastojala su integrirati raznolika društva, nejednake razine razvoja i suprotstavljene interese u jedinstveni politički i ekonomski okvir.

Raspad Jugoslavije relevantan je jer ilustrira kako neriješene ekonomske i institucionalne slabosti, kada se predugo ignoriraju, ne ostaju tehnički problemi. One neizbježno postaju politički, a na kraju i sigurnosni problemi. Europska unija se sada suočava s ovakvom vrstom sistemskog stresa prvi put od svog stvaranja.

Ekonomska integracija može poslužiti ili kao sila kohezije i otpornosti ili, ako je loše osmišljena i politički nepodržana, kao izvor fragmentacije i strateške ranjivosti. Iskustvo Jugoslavije pokazuje da se političke unije rijetko raspadaju samo zbog identiteta. One se raspadaju kada materijalni i institucionalni temelji koji opravdavaju njihovo postojanje počnu erodirati.

Nastavi čitati ” Što Europska unija može naučiti iz raspada Jugoslavije?” →

Ljudi koji pitaju da li si završio fakultet

Published on by Digitalna demokracijaKomentiraj

Da li si završio fakultet? (ne kao pitanje o nivou tvog obrazovanja, već upućeno od strane osobe koja nekako – nisi je obavijestio o tome – zna da si ga upisao, pa se radoznalo zanima da li si dao zadnji ispit)

Jesi li se oženio? Ima li cura?

Ima li posla? Jesi li se zaposlio?

Sinhronizovano, vješto usklađeno, kao da su se sastali u lokalnoj čitaonici (iz nekog razloga tako se kod nas naziva objekat u kojima se pučanstvo okuplja i odvijaju se raznolike aktivnosti, poput igranja tombole – moguće je vidjeti bilo šta izuzev čitanja i razgovora o književnosti, tome čitaonica nikad nije poslužila) pa se dogovorili, to su pitanja koja mi istim tonom i nekom čudnom ushićenošću godinama postavljaju sugrađani u gradiću u kojem prebivam (napisao bih mom gradiću, ali to bi sugerisalo neku bliskost ismeđu mjesta, njegovih ljudi i pojedinca – koje u mom slučaju nema).

Nastavi čitati “Ljudi koji pitaju da li si završio fakultet” →

Obala sigurnog svijeta

Published on by Digitalna demokracijaKomentiraj

Spekulativne vježbe (II)

Spekulativne vježbe (I)

Sam Hegel bio je kao mislilac svjestan da na mjesto povijesnih formacija koje s razlogom propadaju ne dolaze odmah, a naročito ne kao već dovršene, one koje će s razlogom opstati. Kao privatno lice, međutim, on pokazuje nestrpljenje neobično za onoga ko je filozofski zahvatao povijest i insistirao na njezinoj vremenitosti. U oktobru 1819. on piše Georgu Friedrichu Creuzeru: »Ja imam upravo pedeset godina, od toga sam proživio trideset u ovim vremenima stalno punim nemira pa sam se ponadao da je već jednom gotovo sa strahovanjem i nadanjem. Sada moram da gledam kako to neprestano ide dalje i štaviše … uvijek nagore«. A tih trideset godina, to je vrijeme koje je proteklo od 1789, od Francuske revolucije oko koje se, za Hegela, »sabiru sva određenja filozofije u odnosu na vrijeme« (J. Ritter), ali na koju on nikada nije mogao da gleda »s obale jednog sigurnog svijeta« kao na svršen događaj.

Za generacije koje su 1989. bile zrele i intelektualno formirane, referentni događaj – njihova Francuska revolucija – bio je pad Berlinskog zida. Skoro četrdeset godina kasnije, vremena su puna nemira, vlada globalni strah kod najrazličitijih populacija i slojeva, obale sigurnog svijeta nema na obzoru, i čini se da sve ide nagore. No samo privatnim licima dopušteno je da osjećaju razočaranost, dok mislioci koji razvijaju teorije o sadašnjem povijesnom trenutku i nastoje da naslute neposrednu budućnost ne bi smjeli imati afektivan odnos prema predmetu svoga promišljanja. Ako su njihovi doprinosi ipak obilježeni moralnim negodovanjem zbog politike svjetskih sila, i ako su neki od njih ogorčeni »liberalnom demokratijom« koja navodno nije ispunila svoja obećanja (i njihova očekivanja), to je stoga što kao mjernu jedinicu povijesnih procesa uzimaju svoj životni vijek. To je iluzija koju treba razbiti: život naše generacije je tek jedan trenutak u povijesti, i mi neki drukčiji svijet nećemo dočekati, a vjerovatno ni naša djeca. Što ne znači da treba da odustanemo od aktivnog angažmana na mijenjanju sadašnjeg stanja.

Nastavi čitati “Obala sigurnog svijeta” →

Opasno proljeće za Ukrajinu: podrška Europe važnija je nego ikad

Published on by Digitalna demokracijaKomentiraj

Nakon sastanka s ministrima vanjskih poslova Europske unije ovog tjedna, Volodimir Zelenski izrazio je ogorčenje zbog kontinuiranog blokiranja zajma EU-a Kijevu od 90 milijardi eura od strane mađarskog premijera Viktora Orbána. Američka financijska potpora Ukrajini presušila je u mandatu Donalda Trumpa, pa je novac očajnički potreban. No, kako je gospodin Zelenski gorko primijetio, to se odgađa „jer jedna osoba u Europi stoji protiv cijele Europe samo kako bi udovoljila Moskvi“.

Orbán zaostaje u anketama pred izbore 12. travnja, pa udvostručuje mobilizaciju svoje nacionalističke baze poticanjem anti-ukrajinskog i anti-EU raspoloženja. I dalje se pojavljuju optužbe (koje on odbacuje) da je mađarski ministar vanjskih poslova Péter Szijjártó surađivao sa svojim ruskim kolegom Sergejem Lavrovom kako bi potkopao europsko donošenje odluka tijekom rata.

Nastavi čitati “Opasno proljeće za Ukrajinu: podrška Europe važnija je nego ikad” →

Nasljeđe Jürgena Habermasa: filozofska podrška za neliberalna vremena

Published on by Digitalna demokracijaKomentiraj

U svojim poznim godinama Jürgen Habermas ponekad je opisivan kao „posljednji Europljanin“, što se odnosilo na njegovu strastvenu predanost idealima Europske unije (iako ne uvijek i njezinoj modernoj stvarnosti). Veliki njemački filozof bio je i posljednji preživjeli primjer generacije poslijeratnih intelektualaca koje je oblikovalo iskustvo Drugog svjetskog rata. Poput Jean-Paula Sartrea u Francuskoj, Habermas se osjećao kao kod kuće na javnom trgu kao i u seminarskoj dvorani, raspravljajući o budućnosti kontinenta koji je trebalo obnoviti etički i fizički.

U ovom novom dobu nerazuma, gdje se gruba upotreba moći eksplicitno cijeni više od snage moralnog argumenta, gubitak bilo koje takve figure razlog je za tugu. Habermasova smrt u dobi od 96 godina, dok SAD i Izrael vode ilegalni rat po vlastitom izboru, i dok je krajnja desnica u usponu u Francuskoj i Njemačkoj, posebno je dirljiva. Kao dječak Habermas je bio član Hitlerove mladeži, a potom se kao svojim životnim pozivom posvetio filozofskom utemeljenju demokratskih vrijednosti koje su sada ponovno ugrožene.

Nastavi čitati “Nasljeđe Jürgena Habermasa: filozofska podrška za neliberalna vremena” →

Neću šutjeti o ovom ciničnom ratu

Published on by Digitalna demokracijaKomentiraj

Avraham Burg, bivši predsjednik izraelskog Knesseta, napisao je članak za britanski The Observer o ratu koji ovih dana gledamo na svojim ekranima.

Opet avioni na nebu, sirene, borbeni komentatori u studijima, mnoštvo klišeja opasnih za zdravlje i Churchillovski govori koji lebde zrakom. Velika većina Izraelaca podržava ovaj rat, iako smo prije samo nekoliko mjeseci već apsolutno “pobijedili” u tom ratu. A ja? Još jednom, ja sam protiv toga. Protivim se ovom ratu. Znam tko je ispleo mrežu u koju je uhvaćen predsjednik Trump. Razumijem te cinične i zlonamjerne motive i znam da ni on ni njegov prijatelj u Washingtonu nemaju ni najmanju ideju što žele da se ovdje dogodi dan poslije. Kako onda netko može ovo podržati?

Nastavi čitati “Neću šutjeti o ovom ciničnom ratu” →

Apel iz Njemačke za opstanak Nacionalne i univerzitetske biblioteke Bosne i Hercegovine

Published on by Digitalna demokracijaKomentiraj

Priopćenje “Arbeitsgemeinschaft der Bibliotheken und Dokumentationsstellen der Ost-, Ostmittel- und Südosteuropaforschung (ABDOS) e.V.” (Radnog kruga biblioteka i dokumentacijskih centara s fokusom na istočnu Europu) o situaciji Nacionalne i univerzitetske biblioteke Bosne i Hercegovine (NUBBiH)

Izuzetno teška situacija s kojom se Nacionalna i univerzitetska biblioteka Bosne i Hercegovine (NUBBiH) suočava već desetljećima, proteklih se mjeseci dodatno pogoršala i to do te mjere da je u pitanje dovedena ne samo njena osnovna funkcionalnost, nego joj čak prijeti i zatvaranje.

Nastavi čitati “Apel iz Njemačke za opstanak Nacionalne i univerzitetske biblioteke Bosne i Hercegovine” →

Legendarni “Paket aranžman” slavi 45. rođendan

Published on by Digitalna demokracijaKomentiraj

Na današnji dan prije 45 godina objavljen je jedan od najboljih i najutjecajnijih albuma u tadašnjoj Jugoslaviji.

Paket aranžman glazbeni je album objavljen 1981. u izdanju Jugotona.

Izvođači su tri beogradske rock grupe: Idoli, Šarlo akrobata i Električni orgazam. Smatra se jednim od najboljih i najznačajnijih albuma tadašnje YU rock scene čime je započeo novi val.

Nemamo namjeru pisati ono što je već napisano, a dobro je napisano dosta toga (recimo OVDJE, i OVDJE). Želimo podsjetiti na jednu važnu kulturnu činjenicu, kojoj se vrijedi vraćati, redovito.

Nastavi čitati “Legendarni “Paket aranžman” slavi 45. rođendan” →