U banana državi, vlast je obično u rukama majmuna

Kupovna moć nam je (o)pala. Moramo se opet dobro prodati.

Odveć se nalazimo u nezavidnoj poziciji, ali i dalje smo zavidni.

Godine dolaze i prolaze, samo Bosna ostaje zauvijek. Na istom mjestu.

U BiH žive dvije generacije: jedna je na zalasku, druga na izlasku. Iz zemlje.

U banana državi, vlast je obično u rukama majmuna.

Nastavi čitati “U banana državi, vlast je obično u rukama majmuna”

Sedam modernih filozofa pomažu da izgradimo bolji svijet nakon pandemije

Kada će se stvari vratiti u normalu? Čini se da to svi žele, što je i razumljivo s obzirom na bol i žrtvu koji su mnogi pretrpjeli u proteklih 18 mjeseci. Međutim, trebaju li se stvari vratiti u normalu? Neki s razlogom tvrde da je to “normalno” jedan neuspjeli ekonomski model, odgovoran za stvaranje neprihvatljivih razina nejednakosti koje su pokvarile društvenu i moralnu strukturu našeg društva. 

 Prijete nam i novi i stari izazovi. Srećom, tu je nekoliko filozofa koji nas mogu voditi kroz sljedeću fazu pandemije i dalje. O nekima od njih govorim u svojoj nedavno objavljenoj knjizi o filozofskim lekcijama lockdowna. Ovdje govorim o njih sedmero čije nam ideje mogu pomoći u izgradnji boljeg svijeta tako što bi riješili problem nejednakosti, preokretom privatizacije i jačanjem demokracije. 

Nastavi čitati “Sedam modernih filozofa pomažu da izgradimo bolji svijet nakon pandemije”

The Guardian: vrijeme je za promjene u odnosima SAD-a i Izraela

Jedan od najmračnijih aspekata sukoba koji se odvijao do prije nekoliko dana je činjenica da je on svima tako poznat – naravno, posebno onima koji ga proživljavaju. Čak su se i najmlađe generacije već previše puta suočile s nasiljem. Norveško vijeće za izbjeglice izvijestilo je da je 11 djece ubijene u izraelskim zračnim napadima u Gazi sudjelovalo u njihovom psihosocijalnom programu kako bi im se pomoglo da se nose s traumama. Ukupno 228 Palestinaca poginulo je u pojasu Gaze, od toga najmanje 63 djece, dok je 12 ljudi u Izraelu, uključujući dvoje djece, ubijeno raketama palestinskih militantnih skupina. Obje strane zanemaruju živote civila, ali ogromna većina žrtava su palestinska djeca koja su poginula, izgubila roditelje, braću i sestre, i čiji su domovi, škole i zdravstvene ustanove bombardirani.  

Nastavi čitati “The Guardian: vrijeme je za promjene u odnosima SAD-a i Izraela”

Route 666

Zajahao si omiljenu oktansku zvjerku. Kliziš legendarnom cestom. Zrake sunca agresivno te napadaju, ali se nemoćno odbijaju o tamna stakla tvojih rejbanki. U njima se, kao na dva minijaturna ekrana, odvija projekcija. Rejbanke su imaginarno filmsko platno, dokumentaristički prikaz tvojih putešestvija: od usputnih gradskih četvrti i urbanih toponima američkog suburba, preko slikovitih ruralnih pejzaža i hipi komuna u pustinjskim zabitima, do bivših indijanskih rezervata i obale Pacifika. Ploviš tako mitskom cestom, na omiljenom oktanskom ljubimcu, dok se svijet oko tebe razlaže na pokretne slike u tvojim rejbankama. Život je lijep.

Nastavi čitati “Route 666”

Prince: zašto i dalje dominira, pet godina nakon smrti

Čini se neobično karakterističnim za Princea da, unatoč smrti prije pet godina, izgleda kao da nas nikada nije napustio. Osim brojnih hitova na radijskim listama i streaming platformama, njegovi živi nastupi jedan su od uobičajenih sadržaja medija koji povezuju i kombiniraju prošlost i sadašnjost. 

Ima neke ironije u tome što je njegov vjerojatno najpopularniji nastup, s blizu 100 milijuna pregleda samo na jednom YouTube kanalu, u tuđoj pjesmi, gdje krade show gitarističkim solom u “While My Guitar Gently Weeps” od Beatlesa, na događaju posvećenom Georgeu Harrisonu. Taj trenutak savršeno pokazuje zašto se čini da je i dalje prisutan, sve ove godine kasnije i desetljećima daleko od svoje dominacije glazbenim top listama. 

Nastavi čitati “Prince: zašto i dalje dominira, pet godina nakon smrti”

Šarlova akrobatika

A ja kažem A, a gde je Amerika… A ja kažem A, a gde je Amerika…    

Tijesno mi je ovdje. Osjećam se klaustrofobično i uskraćeno. Niko kao ja ne razumije šta se dešava u i Oko moje glave. Razmišljam o odlasku, jer odlazak je zapravo povratak. Svijetu, nomadstvu, samom sebi. Možda odem u Ameriku. Tamo su moji istinski Idoli, a ne ove prikaze od Plastike. Amerika ima dobru scenu i dobru klimu. Tamo će biti ona, barem se nadam da hoće. Rekla mi je jednom da sanja Ameriku.

Nastavi čitati “Šarlova akrobatika”

Zašto smo opsjednuti glazbom iz mladosti?

Mnogi ljudi su nostalgični spram glazbe koju su slušali u mladosti. Ako ste bili tinejdžer 1970-ih, velika je vjerojatnoća da volite Queen, Stevie Wondera ili ABBA-u. A ako ste bili mladi devedesetih, Wannabe od Spice Girls vjerojatno vas još uvijek vodi na plesni podij.

Ali zašto je to tako? Mislimo li iskreno da je glazba u prošlosti bila bolja, ili to ima neke veze sa sjećanjima koja imamo na to vrijeme? Naša nedavna studija, objavljena u časopisu Music and Science, dala je intrigantan odgovor.

Nastavi čitati “Zašto smo opsjednuti glazbom iz mladosti?”

Sex, droga, nasilje i Beethoven

Piše: Neven Šimić

Karma is a bitch, veli popularna doskočica. Karma, još jedan duhovni i misaoni koncept Istoka koji je zaživio u popularnoj kulturi Zapada, poput meditacije, nirvane ili tantričkog seksa. Nije poznato jesu li Kurt Cobain i Krist Novoselic kontemplirali o budističkoj duhovnosti i uzvišenom cilju oslobođenja kada su svoj band krstili imenom Nirvana, ili im je to ime prosto zvučalo cool.

Nastavi čitati “Sex, droga, nasilje i Beethoven”

Što je odgovor na najveće filozofsko pitanje: zašto postoji nešto a ne ništa?

U idealnom svijetu, svako iznimno filozofsko pitanje imalo bi čudesnu priču o tome kako je na njega netko prvi put pomislio. Nažalost, možemo samo nagađati što je natjeralo njemačkog filozofa, danas možda najpoznatijeg po marki keksa (Choco Leibniz), da smisli ono što se često opisuje kao najveće filozofsko pitanje od svih, naime: zašto postoji nešto a ne ništa

Taj filozof je Gottfried Wilhelm Leibniz, čovjek koji nam je također ostavio kalkulus i binarni sustav u srcu modernih računala. Umro je prije nešto više od 300 godina, 14. studenog 1716. godine. 

Nastavi čitati “Što je odgovor na najveće filozofsko pitanje: zašto postoji nešto a ne ništa?”

Koronavirus: kako bi se situacija mogla odvijati ove godine

Cjepiva protiv COVID-19 počela su se uvoditi, ali u nekim dijelovima svijeta ova je dobra vijest pokvarena pojavom novih, potencijalno zaraznijih sojeva virusa. Kako će se točno razvijati pandemija postalo je neizvjesnije. Sigurno je to da će sljedeća tri mjeseca ili više predstavljati izazov, a život bez virusa vjerojatno je daleko od nas. Neke se stvari možda nikada neće vratiti u prijašnje stanje.

Nastavi čitati “Koronavirus: kako bi se situacija mogla odvijati ove godine”

Sulejman Tihić ne treba biti zaboravljen

Osim vrijednih iznimki, u Bosni i Hercegovini ne postoji organska kultura pamćenja, ona koja obilježava važne datume i ličnosti, odaje počast i na svoj način oplemenjuje društvo. Postoji sjećanje koje nameću mediji, dnevna politika ili nacionalistički motiv glavnih društvenih aktera. Tradicije su također često obojene dnevno-političkim, nacionalističkim i ”državotvornim” porivima, što je tužno za zemlju koja ima možda i previše toga za obilježiti i sjetiti se kroz svoju dugu, bogatu i turbulentnu povijest. Nastavi čitati “Sulejman Tihić ne treba biti zaboravljen”

Što je socijalno distanciranje i zašto predstavlja najbolje sredstvo u borbi protiv koronavirusa

Zbog širenja koronavirusa zdravstveni radnici ukazuju i na odgovornost pojedinaca u nastojanjima da se uspori pandemija. Socijalno distanciranje je način da se to postigne. Gerijatar Thomas Perls objašnjava kako funkcionira ova ključna strategija. Nastavi čitati “Što je socijalno distanciranje i zašto predstavlja najbolje sredstvo u borbi protiv koronavirusa”

Kritika esencijaliziranja bosanskohercegovačkih identiteta u djelu Ivana Lovrenovića

Piše: Esad Delibašić

Konstituiranje političke teorije i prakse na metafizičkoj osnovi danas bi trebalo biti stvar prošlosti. Političko mišljenje formirano na ovakav način počiva na uvjerenju da postoji transhistorijska, metafizička zbilja koja se pojavljuje kao osnovna paradigma – kako za formiranje političkog mišljenja tako i za uređenje društva i države. Platonova filozofija je primjer konstituiranja političkog mišljenja na metafizičkoj osnovi: na temelju svoje ontološke pozicije, ovaj filozof izgrađuje idealnu državu i društvo. Nastavi čitati “Kritika esencijaliziranja bosanskohercegovačkih identiteta u djelu Ivana Lovrenovića”

Hrvatske žene – izgubljene u prostoru i vremenu?

Piše: Matea Šimić

Udruga Kulturtreger pokrenula je početkom svibnja peticiju ‘Park književnicama!’ kojom želi potaknuti Grad Zagreb da “ispravi diskriminaciju i nepravdu prema zaslužnim i znamenitim ženama koje su ostavile traga na književni i kulturni život” glavnoga grada i nazove park u Martićevoj ulici imenom književnice. Nastavi čitati “Hrvatske žene – izgubljene u prostoru i vremenu?”