Može li židovska država biti demokratska država, može li cionizam prihvatiti pluralizam? Ova glavna dilema vezana za osnivanje države očitija je nego ikad, dok Izrael slavi 75. godišnjicu svog osnutka i gotovo stoljeće i pol nakon što su prvi cionisti došli u Palestinu iz Europe.
Nastavi čitati “Izrael nakon 75 godina: još uvijek nema sloge oko toga što znači biti židovska država i demokracija” →
Uoči predsjedničkih izbora u Turskoj održanih u nedjelju, činilo se da postoje dobri razlozi za povjerovati da će birači okrenuti leđa autoritarnom nacionalizmu Recepa Tayyipa Erdoğana. Njegovo preuzimanje kvazimonarhijskih predsjedničkih ovlasti 2018. uspjelo je ujediniti višegodišnje podijeljenu opoziciju. Ankete su ukazivale na tijesnu utrku, ali i da glavni Erdoğanov rival, Kemala Kılıçdaroğlu, ima značajnu prednost. Iako treba dobiti više od 50% glasova da bi pobijedio i izbjegao drugi krug, gospodin Kılıçdaroğlu je izjavio da stvari želi “završiti u prvom krugu”.
Nastavi čitati “Izborni rezultati u Turskoj: korak prema autokraciji?” →
U filmu Beskrajni dan, glavni junak proživljava uvijek iznova isti dan, dok ne shvati da je u klopci iz koje se nekako mora izvući. Građani Bosne i Hercegovine žive svoj beskrajni dan već dugi niz godina, barem od 2006. i propasti Aprilskog paketa ustavnih promjena.
Milorad Dodik, predsjednik i “glavni baja” svoga entiteta obilato se koristi političko-logičkom crnom rupom zvanom bosanskohercegovačka politička scena, i debelo profitira od nje. Da bi uspijevao u svojoj namjeri, potreban mu je partner s druge strane entitetske crte, a to su zaneseni građanski patrioti koji bi reagirali na njegove sve providnije provokacije.
Nastavi čitati “Ovakvo Predsjedništvo BiH idealno je za Dodika i njegove namjere” →
Historijski je dan u Predsjedništvu Bosne i Hercegovine. U posjeti ovoj važnoj državnoj instituciji, prvi put od njena osnutka, dolaze ugledni gosti s onog svijeta. To su legendarni Haile Selasije i ništa manje legendarni Bob Marley. Zgodno se podesilo da rečeni dvojac s onog svijeta dolazi baš dvadesetog aprila, kada se obilježava Međunarodni dan marihuane. Protokolom je predviđeno da svi prisutni prigodno popuše golemi joint. Predsjedavajuća Željka, član Denis i član Željko pripremaju se za ovaj epohalni trenutak.
Nastavi čitati “Svečano obilježen Dan marihuane u Predsjedništvu BiH” →
Moramo pronaći novi jezik, nove narative, novi svjetonazor i alate za stvaranje riječi kako bismo nadvladali “veliki humanitarni narativ”. Može li tehnologija pomoći?
Mnogi od nas čuli su u zadnjih mjesec dana za ChatGPT, s funkcijama “poput Matrixa”. ChatGPT pokreće vještačka inteligencija (AI), što građane uznemiruje, šokira i drži u još nekoliko drugih emocionalnih stanja, od straha do entuzijazma.
Nastavi čitati “Korištenje umjetne inteligencije za “dekolonizaciju” jezika” →
Prije deset godina kada se papa Franjo prvi put obratio s Trga svetog Petra, primijetio je da je konklava koja ga je izabrala otišla “gotovo na kraj svijeta” kako bi pronašla novog papu. Bila je to samozatajna, ali jasna šala, koja je signalizirala da ovaj argentinski kardinal planira posve različitu vrstu papinstva od svega što je bilo prije. Odabravši skroman život u gostinjskoj kući na rubu Vatikana umjesto u papinskim stanovima Apostolske palače, Franjo se pozicionirao kao neka vrsta pape autsajdera, zagovornika marginalnih, perifernih i isključenih.
Nastavi čitati “Deset godina pape Franje: iznimno važan progresivni glas” →
Jedna od optužbi koje su se u prethodnim desetljećima najčešće upućivale Sjedinjenim Američkim Državama jest da ova zemlja postupa kao svjetski žandar ili svjetski policajac, ili da bar ima ambiciju da to bude. Uporedo, te optužbe bile su popraćene – ne samo na »antiimperijalističkoj ljevici« – izrazima nesumnjivog zadovoljstva svaki puta kada bi se američke vanjskopolitičke akcije prepoznate kao »svjetskopolicajske« završile neuspjehom.
Nastavi čitati “Antiamerikanizam (V): Svjetski policajac” →
Božanske žene, sva ljepota svijeta
i lavska gordost, i plahota srne,
kroz vaše čari uzvišene cvjeta
u plave dane, i u noći crne.
Od samih početaka filozofskog saznanja raspravljalo se o postojanju istine. Svi mi govorimo o istini i svi tražimo istinu. Mi je zahtijevamo, čak i ako ponekad niječemo njeno postojanje. Ovaj će članak pokušati dati drugačiji pogled na ono za što, za sada, vjerujem da je istina.
Nastavi čitati “Postoji li istina?” →
Zoran Milanović postao je otjelovljenje izreke Pazite što želite, moglo bi vam se i ostvariti. Na zadnjim predsjedničkim izborima doimao se kao sveukupno bolji kandidat od Kolinde Grabar Kitarović; elokventniji, brži i strastveniji. Sigurno je pobrao glasove i onih koji mu nisu osobito skloni, ali koji su glasali protiv HDZ-a. Danas se, sigurno je, mnogi kaju.
Nastavi čitati “Progresivni glasači trebaju odbaciti Zorana Milanovića, iz barem tri razloga” →
Ruska invazija na Ukrajinu poslužila je kao turobni podsjetnik da neriješena pitanja u Europi mogu uvijek iznova buknuti. S obzirom na rastuće napetosti na Balkanu, Njemačka i Francuska označile su rješavanje neriješenih problema između Srbije i Kosova kao svoj glavni prioritet za 2023.
Nastavi čitati “Srbija i Kosovo: EU namjerava riješiti napetosti izazvane ratom u Ukrajini” →
Prošlo je godinu dana otkako sam zadnji put bio u Rusiji. Tada je većina ljudi koje sam sretao mislila da su izgledi za rat s Ukrajinom jako mali, unatoč ogromnom gomilanju trupa na granici. Stoga sam bio znatiželjan vidjeti kako su se stavovi promijenili od tada. Jednako mi je važno bilo osobno se uvjeriti kako je rat promijenio život u Rusiji.
Nastavi čitati “Život u Rusiji nakon deset mjeseci sukoba” →
Regionalni mislilac tankoćutno je misleće biće.
Možda uvodna rečenica zvuči kao ironija, ali nemojmo odmah negativno o svemu. Nedobog da neko pomisli kako se izraz regionalni mislilac ovdje sarkastično koristi za podbadanje dežurnih regionalnih neznalica.
Regionalni mislilac posebno tankoćutno bdije nad Bosnom i Hercegovinom. Nesebično je obskrbljuje lucidnim analitičkim uvidima, duboko penetrirajući u njenu kompleksnu i turobnu stvarnost. Taj regionalni posvećenik neumorno je posvećen dobrobiti susjedne zemlje. Jednodimenzionalnost, analitička i mentalna zarobljenost u devedesetim, površnost ili puko neznanje o BiH koje poslovično iskazuje, ne sputavaju tog regionalnog dobronamjernika u promišljanju ove zemlje i samoiskazivanju svoje patinom ovjerene moralnosti. Svakako ga ne potiču da izusti nešto smisleno, analitički promišljeno, ili nedajbože korisno.
Nastavi čitati “Pisac u gaćicama” →
Još jedna je godina prošla. Ova je bila gora od većine poratnih. Novi, nezamislivo strašni rat u Ukrajini, globalna ekonomska kriza, sve više nacionalizma u BiH, frustrirani populist-predsjednik u Hrvatskoj i sve tako. Neka 2023 bude barem manje loša.
Ovo su naši najčitaniji tekstovi u 2022.
Nastavi čitati “Ovo su naši najčitaniji tekstovi u 2022.” →
Sunčano i vruće ljetno poslijepodne četvrtka u São Paulu zasjenila je tužna vijest, vijest koje su se mnogi ljubitelji nogometa u zemlji i svijetu već neko vrijeme pribojavali. Bolnica Albert Einstein objavila je da je preminuo, u 83. godini života, Edson Arantes do Nascimento, čije smo nogometne majstorije i krasne golove gledali, pamtili i, pojavom youtubea ponovo mogli vidjeti, koga je cio nogometni i nenogometni svijet poznavao pod nadimkom Pelé.
Nastavi čitati “Pelé” →
digitalnademokracija.com