Oznaka: featured

 Što Europska unija može naučiti iz raspada Jugoslavije?

Published on by Digitalna demokracijaKomentiraj

Europski liberalni forum objavio je tekst o temama i kontekstu raspada Jugoslavije, iz kojih bi Europska unija mogla naučiti važne lekcije.

Uvod: Zašto je ova usporedba danas važna

Usporedbe između Europske unije i bivše Socijalističke Federativne Republike Jugoslavije često se odbacuju kao obmanjujuće ili provokativne. EU je dobrovoljna, demokratska i ekonomski napredna unija, dok je Jugoslavija bila jednopartijska država sa socijalističkim ekonomskim sustavom. Ipak, vrijednost usporedbe ne leži u ideologiji, već u institucionalnoj logici. Oba projekta nastojala su integrirati raznolika društva, nejednake razine razvoja i suprotstavljene interese u jedinstveni politički i ekonomski okvir.

Raspad Jugoslavije relevantan je jer ilustrira kako neriješene ekonomske i institucionalne slabosti, kada se predugo ignoriraju, ne ostaju tehnički problemi. One neizbježno postaju politički, a na kraju i sigurnosni problemi. Europska unija se sada suočava s ovakvom vrstom sistemskog stresa prvi put od svog stvaranja.

Ekonomska integracija može poslužiti ili kao sila kohezije i otpornosti ili, ako je loše osmišljena i politički nepodržana, kao izvor fragmentacije i strateške ranjivosti. Iskustvo Jugoslavije pokazuje da se političke unije rijetko raspadaju samo zbog identiteta. One se raspadaju kada materijalni i institucionalni temelji koji opravdavaju njihovo postojanje počnu erodirati.

Nastavi čitati ” Što Europska unija može naučiti iz raspada Jugoslavije?” →

Ljudi koji pitaju da li si završio fakultet

Published on by Digitalna demokracijaKomentiraj

Da li si završio fakultet? (ne kao pitanje o nivou tvog obrazovanja, već upućeno od strane osobe koja nekako – nisi je obavijestio o tome – zna da si ga upisao, pa se radoznalo zanima da li si dao zadnji ispit)

Jesi li se oženio? Ima li cura?

Ima li posla? Jesi li se zaposlio?

Sinhronizovano, vješto usklađeno, kao da su se sastali u lokalnoj čitaonici (iz nekog razloga tako se kod nas naziva objekat u kojima se pučanstvo okuplja i odvijaju se raznolike aktivnosti, poput igranja tombole – moguće je vidjeti bilo šta izuzev čitanja i razgovora o književnosti, tome čitaonica nikad nije poslužila) pa se dogovorili, to su pitanja koja mi istim tonom i nekom čudnom ushićenošću godinama postavljaju sugrađani u gradiću u kojem prebivam (napisao bih mom gradiću, ali to bi sugerisalo neku bliskost ismeđu mjesta, njegovih ljudi i pojedinca – koje u mom slučaju nema).

Nastavi čitati “Ljudi koji pitaju da li si završio fakultet” →

Obala sigurnog svijeta

Published on by Digitalna demokracijaKomentiraj

Spekulativne vježbe (II)

Spekulativne vježbe (I)

Sam Hegel bio je kao mislilac svjestan da na mjesto povijesnih formacija koje s razlogom propadaju ne dolaze odmah, a naročito ne kao već dovršene, one koje će s razlogom opstati. Kao privatno lice, međutim, on pokazuje nestrpljenje neobično za onoga ko je filozofski zahvatao povijest i insistirao na njezinoj vremenitosti. U oktobru 1819. on piše Georgu Friedrichu Creuzeru: »Ja imam upravo pedeset godina, od toga sam proživio trideset u ovim vremenima stalno punim nemira pa sam se ponadao da je već jednom gotovo sa strahovanjem i nadanjem. Sada moram da gledam kako to neprestano ide dalje i štaviše … uvijek nagore«. A tih trideset godina, to je vrijeme koje je proteklo od 1789, od Francuske revolucije oko koje se, za Hegela, »sabiru sva određenja filozofije u odnosu na vrijeme« (J. Ritter), ali na koju on nikada nije mogao da gleda »s obale jednog sigurnog svijeta« kao na svršen događaj.

Za generacije koje su 1989. bile zrele i intelektualno formirane, referentni događaj – njihova Francuska revolucija – bio je pad Berlinskog zida. Skoro četrdeset godina kasnije, vremena su puna nemira, vlada globalni strah kod najrazličitijih populacija i slojeva, obale sigurnog svijeta nema na obzoru, i čini se da sve ide nagore. No samo privatnim licima dopušteno je da osjećaju razočaranost, dok mislioci koji razvijaju teorije o sadašnjem povijesnom trenutku i nastoje da naslute neposrednu budućnost ne bi smjeli imati afektivan odnos prema predmetu svoga promišljanja. Ako su njihovi doprinosi ipak obilježeni moralnim negodovanjem zbog politike svjetskih sila, i ako su neki od njih ogorčeni »liberalnom demokratijom« koja navodno nije ispunila svoja obećanja (i njihova očekivanja), to je stoga što kao mjernu jedinicu povijesnih procesa uzimaju svoj životni vijek. To je iluzija koju treba razbiti: život naše generacije je tek jedan trenutak u povijesti, i mi neki drukčiji svijet nećemo dočekati, a vjerovatno ni naša djeca. Što ne znači da treba da odustanemo od aktivnog angažmana na mijenjanju sadašnjeg stanja.

Nastavi čitati “Obala sigurnog svijeta” →

Opasno proljeće za Ukrajinu: podrška Europe važnija je nego ikad

Published on by Digitalna demokracijaKomentiraj

Nakon sastanka s ministrima vanjskih poslova Europske unije ovog tjedna, Volodimir Zelenski izrazio je ogorčenje zbog kontinuiranog blokiranja zajma EU-a Kijevu od 90 milijardi eura od strane mađarskog premijera Viktora Orbána. Američka financijska potpora Ukrajini presušila je u mandatu Donalda Trumpa, pa je novac očajnički potreban. No, kako je gospodin Zelenski gorko primijetio, to se odgađa „jer jedna osoba u Europi stoji protiv cijele Europe samo kako bi udovoljila Moskvi“.

Orbán zaostaje u anketama pred izbore 12. travnja, pa udvostručuje mobilizaciju svoje nacionalističke baze poticanjem anti-ukrajinskog i anti-EU raspoloženja. I dalje se pojavljuju optužbe (koje on odbacuje) da je mađarski ministar vanjskih poslova Péter Szijjártó surađivao sa svojim ruskim kolegom Sergejem Lavrovom kako bi potkopao europsko donošenje odluka tijekom rata.

Nastavi čitati “Opasno proljeće za Ukrajinu: podrška Europe važnija je nego ikad” →

Nasljeđe Jürgena Habermasa: filozofska podrška za neliberalna vremena

Published on by Digitalna demokracijaKomentiraj

U svojim poznim godinama Jürgen Habermas ponekad je opisivan kao „posljednji Europljanin“, što se odnosilo na njegovu strastvenu predanost idealima Europske unije (iako ne uvijek i njezinoj modernoj stvarnosti). Veliki njemački filozof bio je i posljednji preživjeli primjer generacije poslijeratnih intelektualaca koje je oblikovalo iskustvo Drugog svjetskog rata. Poput Jean-Paula Sartrea u Francuskoj, Habermas se osjećao kao kod kuće na javnom trgu kao i u seminarskoj dvorani, raspravljajući o budućnosti kontinenta koji je trebalo obnoviti etički i fizički.

U ovom novom dobu nerazuma, gdje se gruba upotreba moći eksplicitno cijeni više od snage moralnog argumenta, gubitak bilo koje takve figure razlog je za tugu. Habermasova smrt u dobi od 96 godina, dok SAD i Izrael vode ilegalni rat po vlastitom izboru, i dok je krajnja desnica u usponu u Francuskoj i Njemačkoj, posebno je dirljiva. Kao dječak Habermas je bio član Hitlerove mladeži, a potom se kao svojim životnim pozivom posvetio filozofskom utemeljenju demokratskih vrijednosti koje su sada ponovno ugrožene.

Nastavi čitati “Nasljeđe Jürgena Habermasa: filozofska podrška za neliberalna vremena” →

Neću šutjeti o ovom ciničnom ratu

Published on by Digitalna demokracijaKomentiraj

Avraham Burg, bivši predsjednik izraelskog Knesseta, napisao je članak za britanski The Observer o ratu koji ovih dana gledamo na svojim ekranima.

Opet avioni na nebu, sirene, borbeni komentatori u studijima, mnoštvo klišeja opasnih za zdravlje i Churchillovski govori koji lebde zrakom. Velika većina Izraelaca podržava ovaj rat, iako smo prije samo nekoliko mjeseci već apsolutno “pobijedili” u tom ratu. A ja? Još jednom, ja sam protiv toga. Protivim se ovom ratu. Znam tko je ispleo mrežu u koju je uhvaćen predsjednik Trump. Razumijem te cinične i zlonamjerne motive i znam da ni on ni njegov prijatelj u Washingtonu nemaju ni najmanju ideju što žele da se ovdje dogodi dan poslije. Kako onda netko može ovo podržati?

Nastavi čitati “Neću šutjeti o ovom ciničnom ratu” →

Apel iz Njemačke za opstanak Nacionalne i univerzitetske biblioteke Bosne i Hercegovine

Published on by Digitalna demokracijaKomentiraj

Priopćenje “Arbeitsgemeinschaft der Bibliotheken und Dokumentationsstellen der Ost-, Ostmittel- und Südosteuropaforschung (ABDOS) e.V.” (Radnog kruga biblioteka i dokumentacijskih centara s fokusom na istočnu Europu) o situaciji Nacionalne i univerzitetske biblioteke Bosne i Hercegovine (NUBBiH)

Izuzetno teška situacija s kojom se Nacionalna i univerzitetska biblioteka Bosne i Hercegovine (NUBBiH) suočava već desetljećima, proteklih se mjeseci dodatno pogoršala i to do te mjere da je u pitanje dovedena ne samo njena osnovna funkcionalnost, nego joj čak prijeti i zatvaranje.

Nastavi čitati “Apel iz Njemačke za opstanak Nacionalne i univerzitetske biblioteke Bosne i Hercegovine” →

Legendarni “Paket aranžman” slavi 45. rođendan

Published on by Digitalna demokracijaKomentiraj

Na današnji dan prije 45 godina objavljen je jedan od najboljih i najutjecajnijih albuma u tadašnjoj Jugoslaviji.

Paket aranžman glazbeni je album objavljen 1981. u izdanju Jugotona.

Izvođači su tri beogradske rock grupe: Idoli, Šarlo akrobata i Električni orgazam. Smatra se jednim od najboljih i najznačajnijih albuma tadašnje YU rock scene čime je započeo novi val.

Nemamo namjeru pisati ono što je već napisano, a dobro je napisano dosta toga (recimo OVDJE, i OVDJE). Želimo podsjetiti na jednu važnu kulturnu činjenicu, kojoj se vrijedi vraćati, redovito.

Nastavi čitati “Legendarni “Paket aranžman” slavi 45. rođendan” →

“Made in Europe”: ideja čije je vrijeme došlo

Published on by Digitalna demokracijaKomentiraj

S obzirom na ogromne izazove s kojima se europski političari suočavaju u eri Donalda Trumpa, možda je i razumljivo da žele pobjeći od svega. Ovog tjedna, u zabačenom dvorcu u jednom belgijskom selu održava se summit EU o konkurentnosti. Ovo pastoralno okruženje možda će popraviti raspoloženje prisutnih šefova država, ali ne može otkloniti hitnost rasprave koju je potrebno voditi.

U poslijeratnom razdoblju Europa se nikada nije osjećala ovako nesigurno. Trumpova administracija (na čelu pokreta “America first”) jasno je dala do znanja da Europu namjerava ekonomski maltretirati, putem tarifa i prijetnji, te da se kontinent na transatlantski vojni savez više ne može oslanjati za svoju obranu. Visokotehnološka konkurencija iz Kine prijeti da će razbiti pokušaje europske industrije da održi korak u ključnim područjima poput zelene tranzicije. Diljem Europske unije raste podrška krajnjoj desnici.

Nastavi čitati ““Made in Europe”: ideja čije je vrijeme došlo” →

Grenland: kratka povijest “komada leda”

Published on by Digitalna demokracijaKomentiraj

Kako se Grenland mijenjao kroz povijest i tko o njemu odlučuje? Zašto je Trump naumio zauzeti ili kupiti Grenland? Može li ga uopće kupiti? Kakvu ulogu u svemu tome igraju klimatske promjene?

Mnogi su odahnuli kada je Donald Trump u govoru na Svjetskom ekonomskom forumu u Davosu kazao da neće koristiti silu u pokušaju da Grenland pripoji SAD-u.

Odmah potom vjerojatno su opet uzdahnuli; američki predsjednik dodao je da Sjedinjene Američke Države “nikad ništa nisu tražile”. Kroz mnoga desetljeća, pojasnio je, nesebično su pružale sigurnost. U usporedbi s tim, zahtjev je “vrlo malen” – traže samo Grenland.

“Ono što tražim jest komad leda, hladan i loše pozicioniran, koji može odigrati ključnu ulogu u svjetskom miru i svjetskoj sigurnosti”, izložio je Trump svoju poziciju, iako je koju minutu ranije tvrdio da je pozicija Grenlanda zapravo strateški ključna.

Budući da nema prostora da ukažemo na sve nelogičnosti iz Trumpovog govora u Davosu, u 55. broju F-zina bavimo se Grenlandom. Kako se mijenjao kroz povijest i tko o njemu odlučuje? Zašto je Trump naumio zauzeti ili kupiti Grenland? Može li ga uopće kupiti? Kakvu ulogu u svemu tome igraju klimatske promjene?

Nastavi čitati “Grenland: kratka povijest “komada leda”” →

Ovi dinosauri trebali bi slijediti primjer Nermina Nikšića i otići u penziju

Published on by Digitalna demokracijaKomentiraj

Martin Luther King Jr. rekao je da “nitko zapravo ne zna zašto je živ sve dok ne sazna za što bi bio voljan umrijeti”. U slučaju većine bh. političara, odreda velikih vizionara i lidera svojih naroda, odgovor je lagan. Radi se o fotelji, uhljebljenju, paušalu, pisanju saopćenja i otvorenih pisama, Facebook statusa, dijeljenju baklava i drugih slastica, trčkaranju u čast svoga entiteta i sveopćem osjećaju važnosti. Nažalost, puno toga im priušte njihovi glasači, za koje je teško ustvrditi da pomno promišljaju svijet oko sebe i posljedice glasanja za uvijek iste šarlatane-populiste.

Nermin Nikšić, predsjednik SDP BiH, napravio je nešto neobično: najavio je kraj svoje političke karijere nakon ovog mandata. Na pitanje novinara BHRT o kandidaturi za izbore odgovorio je: “Ja sam napunio 65 godina, moja je želja da nakon okončanja ovog mandata završim sa svojim političkim djelovanjem, da idem u penziju, tako da nemam namjeru da dalje…”.

Nastavi čitati “Ovi dinosauri trebali bi slijediti primjer Nermina Nikšića i otići u penziju” →

Ovo je antologijski govor koji je održao kanadski premijer Mark Carney

Published on by Digitalna demokracijaKomentiraj

Kanadski premijer Mark Carney održao je 20.01 govor na Svjetskom ekonomskom forumu u Davosu, koji je dočekan ovacijama i koji je precizno i nadasve hrabro secirao stanje svijeta, te ponudio konkretna rješenja za njegovu zemlju, ali i za druge. Ovaj govor sigurno će ući u anale i preporučujemo ga svima koji su zgroženi i zabrinuti onim što proživljavamo na globalnom planu.

Zadovoljstvo je, i dužnost, biti s vama u ovoj prekretnici za Kanadu i za svijet.

Danas ću govoriti o raspadu svjetskog poretka, kraju jedne lijepe priče i početku brutalne stvarnosti u kojoj geopolitika velikih sila nije podložna nikakvim ograničenjima.

Ali također vam tvrdim da druge zemlje, posebice srednje sile poput Kanade, nisu bespomoćne. One imaju sposobnost izgraditi novi poredak koji utjelovljuje naše vrijednosti, poput poštovanja ljudskih prava, održivog razvoja, solidarnosti, suvereniteta i teritorijalnog integriteta država.

Nastavi čitati “Ovo je antologijski govor koji je održao kanadski premijer Mark Carney” →

Zašto se čini da je Europa uvijek u krizi?

Published on by Digitalna demokracijaKomentiraj

Zašto se čini da je Europa uvijek u krizi? Je li uvijek u krizi? Kada, ako ikada, nije bila u krizi? I o kojoj Europi i o kojoj krizi govorimo? U našoj nedavnoj studiji bavimo se tim pitanjima.

Povezivanje Europe i krize aktualno je već nekoliko desetljeća. Međutim, sama činjenica da se pojam „kriza“ dugo koristi u vezi s nekom često generičkom idejom „Europe“ trebala bi nas navesti na razmišljanje.

Doista, ubrzo se pojavljuje interpretativna dilema između rizika prekomjerne upotrebe pojma „kriza“ za opisivanje praktički svega u vezi s Europom, i alternativne mogućnosti da sve što spada pod oznaku „europsko“ ostane inherentno povezano s konceptom krize.

Nastavi čitati “Zašto se čini da je Europa uvijek u krizi?” →

Venezuelanski paradoks: američki napad predstavlja flagrantno kršenje međunarodnog prava – koje je mnogim Venezuelancima ulilo nadu

Published on by Digitalna demokracijaKomentiraj

U zadnjih dvadeset i pet godina teško je objektivno promatrati Venezuelu. U političkom smislu, na tu zemlju često se gleda više kao na simbol nego kao društvo: za desnicu ona je stalni argument za diskreditiranje ljevičarske politike, a za ljevicu neugodna tema koju je najbolje izbjegavati.

Obje ove perspektive previđaju autoritarni trend zemlje i njegove ljudske posljedice, što nam otežava da razumijemo zašto je veliki dio venezuelanske dijaspore američku intervenciju od 3. siječnja dočekao s olakšanjem, pa čak i srećom.

Nastavi čitati “Venezuelanski paradoks: američki napad predstavlja flagrantno kršenje međunarodnog prava – koje je mnogim Venezuelancima ulilo nadu” →

Ovo su naši najčitaniji tekstovi u 2025.

Published on by Digitalna demokracijaKomentiraj

Prošla godina bila je “prosječna” za našu malu ali postojanu stranicu. Daleko najviše klikova i ovaj put došlo nam je putem pretraživača, i drago nam je znati da ne ovisimo o algoritmima društvenih mreža i njihovih vlasnika. Nadamo se da ćemo ove godine napraviti jači iskorak i više se angažirati, jer bit će potrebno.

Ovo su naši najčitaniji tekstovi u prošloj godini:

Nastavi čitati “Ovo su naši najčitaniji tekstovi u 2025.” →