Izrael već godinu i pol ignorira kritike EU diplomacije, koja se počela pomicati ali bez naročitog uvjerenja
Unatoč međunarodnim inicijativama i najavama kaznenih mjera, dramatična je stvarnost da se nitko i ništa ne čini sposobnim ni u najmanjoj mjeri zaustaviti brutalnu izraelsku ofenzivu na pojas Gaze, koja je izazvala neviđenu krizu i donijela smrt, glad i uništenje. Alarmantno ignoriranje međunarodnog pritiska od strane Benjamina Netanyahua može se mjeriti samo s njegovom odlučnošću na domaćem političkom planu da učvrsti svoju moć i izbjegne odgovornost za optužbe s kojima se suočava.
Humanitarna situacija u Gazi je katastrofalna, a osoba koja je prvenstveno odgovorna za to je izraelski premijer. Broj poginulih palestinskih civila raste za desetke svakim danom, dok očaj raste i za žrtve ozlijeđene u napadima (poput 50 ljudi zarobljenih pod ruševinama zgrade u Jabaliji, koje nije bilo moguće spasiti zbog nedostatka teške mehanizacije), kao i za preživjele. Osim smrti više od 50000 civila, glad je dovela do sloma društvenog poretka, što se vidi u pljački kamiona natovarenih humanitarnom pomoći koji su uspjeli prodrijeti u pojas. Nakon gnusnog napada na Izrael 7. listopada 2023., Netanyahu je najavio svoj cilj uništenja Hamasa, ali ono što je učinio u godinu i pol jest uništenje jednog društva od dva milijuna ljudi.
Izraelske vlasti uvijek iznova ignoriraju upozorenja Svjetske zdravstvene organizacije, što rezultira izravnim gubitkom života, uključujući živote tisuća beba na rubu pothranjenosti. Zdravstveni sustav je praktički uništen, a 94% bolnica oštećeno je u napadima izraelske vojske koja ih je, kršeći sve ratne konvencije, ciljano bombardirala. Trenutno, dva milijuna stanovnika Gaze imaju samo 2000 bolničkih kreveta, od kojih su mnogi u lošem stanju. Uz to, Izrael je 80% palestinskog teritorija – 360 četvornih kilometara (nešto više od polovice površine grada Madrida) – označio kao zonu u koju njegovi stanovnici ne smiju ulaziti. Ovaj potez je osudio glavni tajnik Ujedinjenih naroda António Guterres,
Paralelno s tim, Netanyahu provodi institucionalnu radikalizaciju kako bi učvrstio svoju vlast. Kontroverzno imenovanje novog šefa izraelskih domaćih obavještajnih službi, Davida Zinija, dovelo je Netanyahua u sukob s Vrhovnim sudom, čuvarom izraelske demokracije. Imenovanje je u suprotnosti s propisima Vrhovnog suda, koji u smjeni prethodnog šefa, koji je otkrio slučaj koji je ovog tjedna priznao izraelski premijer, vidi sukob interesa. Katar je slao oko 30 milijuna dolara mjesečno u Gazu, novac koji je završio u rukama Hamasovog oružanog krila, uz odobrenje Netanyahuove vlade od 2018. Nadalje, izraelski pravosudni sustav istražuje navodne isplate koje su primale osobe bliske premijeru, u zamjenu za širenje priča povoljnih za emirat u izraelskom tisku.
Istog dana kada se dogodilo kontroverzno imenovanje, tisuće Izraelaca prosvjedovale su na mjestu održavanja glazbenog festivala na granici Gaze, prvom mjestu napada Hamasa koji je završio ubojstvom 1195 ljudi i otmicom 251 osobe. Na demonstracijama se zahtijevao prekid vatre koji bi omogućio oslobađanje talaca, ali Netanyahu je pokazao istu prijemčivost prema zahtjevima svojih sugrađana kao i prema međunarodnim kritikama – nikakvu.
Naprotiv, on nastavlja svoju strategiju optuživanja zapadnih čelnika za antisemitizam i jačanje Hamasa, nadajući se da će sankcije koje bi mogle biti uistinu opterećujuće – poput revizije sporazuma o pridruživanju između EU i Izraela – biti odbijene zbog imperativa uEU da ih se jednoglasno odobri. U međuvremenu, vrijeme radi protiv stanovnika Gaze koji su nesvjesni dvostrukih standarda europske diplomacije. Stoga je nužno usvojiti mjere pritiska koje će dovesti barem do prekida vatre kako bi se zaustavila patnja civilnog stanovništva. Situacija u Gazi nije samo ljudska kriza: postala je test istinske volje međunarodne zajednice – do sada izrazito neuspješne – da podrži načela humanosti i pravde. Svaki dan nečinjenja je osuda za tisuće nevinih ljudi.
Ilustracija: Pixabay
digitalnademokracija.com 