Novi izvještaj pokazuje da se palestinski glasovi sustavno cenzuriraju u digitalnom prostoru, i to upravo u trenutku kada je svijetu najpotrebnije dokumentiranje ratnih zločina

Kako je izraelski napad na Gazu tijekom 2024. godine sve snažnije bjesnio, istodobno se pojačavala i cenzura palestinskih i propalenstinskih glasova. Novi izvještaj palestinske organizacije za digitalna prava Sada Social otkriva zabrinjavajuću stvarnost: glavne društvene mreže, od Instagrama do TikToka, sudionici su u utišavanju palestinskog narativa.

Izvještaj digitalnih prava 2024, objavljen u travnju, bilježi više od 25 000 slučajeva ograničavanja palestinskog sadržaja na najvećim internetskim platformama. Među njima su uklanjanje objava, prikrivanje sadržaja bez znanja korisnika, zatvaranje korisničkih računa i drugi oblici računalno upravljanog nadzora i kontrole. Ovakvo ograničavanje slobode izražavanja događa se upravo u trenutku kada se palestinski narod suočava s onime što je Međunarodni sud pravde prepoznao kao osnovanu sumnju na genocid — u vrijeme kada je digitalno svjedočenje ključno za bilježenje ratnih zločina koje Izrael, prema brojnim izvorima, provodi na terenu.

Algoritamsko zataškavanje

Prema podacima organizacije Sada Social, nadzor i uklanjanje sadržaja nerazmjerno pogađaju palestinske korisnike. Većina zabilježenih slučajeva dogodila se na Instagramu (31 %), TikToku (27 %), Facebooku (24 %) i mreži X (bivši Twitter) s 12 %, dok ostatak otpada na YouTube, SoundCloud i druge digitalne platforme.

Sada Social dokumentirao je brojne primjere uklanjanja palestinskih objava ili ograničavanja korisničkih računa, osobito onih koji su dijelili snimke iz Gaze, izražavali tugu za poginulima ili iskazivali političku solidarnost. U nekim su slučajevima korisnici izgubili i pristup svojim računima. Izvještaj ističe kako takvi postupci imaju “duboko zastrašujući učinak” na slobodu izražavanja u digitalnom prostoru, posebno među marginaliziranim zajednicama koje društvene mreže koriste za dijeljenje svjedočanstava i zagovaranje svojih prava.

Novinari i mediji na meti

Jedan od najupečatljivijih nalaza izvještaja jest da je 29 posto dokumentiranih kršenja bilo usmjereno na novinare i medijske institucije, pri čemu su 20 posto pogođenih činile novinarke. Kršenja su uključivala uklanjanje objava, ograničavanje vidljivosti sadržaja i trajne zabrane — često bez prethodnog upozorenja ili transparentnog obrazloženja, čime se javnosti ograničava pristup informacijama iz prve ruke.

Budući da se međunarodni mediji često oslanjaju na lokalno izvještavanje iz Gaze, ova kršenja ne utišavaju samo palestinske novinare, već i ograničavaju globalno razumijevanje događanja na terenu. Izvještaj navodi:

“Cenzura nije bila ograničena samo na slike krvoprolića, već se proširila i na sadržaje povezane s ubojstvom Ismaila Hanije u Teheranu, čak i kada ti sadržaji nisu sadržavali političke ili memorijalne poruke. Cenzurirane su i slike prosvjeda s antikolonijalnim sloganima poput „Smrt Izraelu“ i „Smrt Americi“, što je otežavalo rad medijskih organizacija i kršilo temeljna načela slobode medija, koja se zasnivaju na izvještavanju o događajima bez ometanja ili pristrane cenzure.”

Nekontrolirano širenje govora mržnje

Dok se palestinski sadržaji cenzuriraju, izvještaj ističe nekontrolirano širenje govora mržnje i poticanja na nasilje protiv Palestinaca, osobito s izraelskih računa. Organizacija Sada Social zabilježila je više od 87 000 slučajeva digitalnog poticanja na nasilje u 2024. godini, od kojih je mnoge objavilo izraelsko službeno osoblje.

Većina tog poticanja pronađena je na Telegramu (41 %) i mreži X (35 %), dok platforme Meta broje 15 % ovakvog sadržaja.

Praćeni sadržaji uključivali su izravne pozive na ubijanje Palestinaca, prisilno protjerivanje i dehumanizirajući jezik, uključujući “izričite pozive na genocid.” Velik dio sadržaja dolazi od izraelskih javnih osoba, vojnika i influencera.

Izvještaj naglašava sustavnu prirodu tog poticanja kao “odraz službenih politika izraelske vlade kojima se nastoje postići političke i vojne prednosti promoviranjem govora mržnje i zavaravanjem globalne javnosti.”

Sada Social je dokumentirao 51 oblik izražavanja mržnje prema Palestincima “koji se koriste za opravdavanje izraelske agresije u Gazi, na Zapadnoj obali i protiv pristaša Palestine te međunarodnih humanitarnih organizacija.”

Dvosmjerna mjerila društvenih mreža dovela su do optužbi da društvene platforme omogućuju državno nasilje selektivnim provođenjem vlastitih pravila.

Anketa: ušutkana većina

Kao dio svog istraživanja, Sada Social je proveo anketu javnog mnijenja među palestinskim korisnicima unutar i izvan okupiranih teritorija. Rezultati potvrđuju nalaze izvještaja: većina korisnika prijavljuje iskustva s cenzurom, posebno kada objavljuju o Gazi. Većina ispitanika doživljava ograničenja na Facebooku (68,4 %), Instagramu (65,8 %), dok slijede TikTok (36,2 %) i mreža X (14,5 %).

Teme koje najčešće izazivaju cenzuru uključuju objave o palestinskim mučenicima (86,8 %), izraelskoj vojnoj agresiji (60,5 %), općim izrazima solidarnosti s Palestinom (53,3 %), palestinskim pokretima otpora (51,3 %), zatvorenicima i pritvorenima (45,4 %) te kampanjama za bojkot (32,9 %).

Globalne posljedice

Ovi podaci potvrđuju ono što mnogi Palestinci već dugo tvrde, a to je da društvene mreže sustavno ograničavaju palestinski politički izraz, čak i kada taj izraz dokumentira kršenja ljudskih prava ili poziva na nenasilni otpor.

Anketa je također pokazala da je značajan broj korisnika izvan Palestine također iskusio suzbijanje sadržaja, što dokazuje da digitalna represija palestinskog sadržaja nije ograničena samo na određene geografske regije.

Izvještaj poziva međunarodne organizacije civilnog društva da vrše pritisak na tehnološke tvrtke i donositelje javnih politika, naglašavajući da su digitalna prava produžetak ljudskih prava, osobito tijekom rata i okupacije.

Izvještaj digitalnih prava važan je podsjetnik da internetske platforme nisu neutralne. U kontekstu kolonijalnog nasilja i asimetričnog ratovanja, algoritmi, sustavi za prijavu sadržaja i praksa moderiranja postaju dio samog sukoba.

Za Palestince su društvene mreže postale i spas i bojno polje — prostor za tugu, otpor i vidljivost. No, kao što izvještaj pokazuje, čak i ti prostori sve se više sužavaju pod teretom digitalne represije.

---

Walid El Houri, Global Voices

Prevela: Ana Raič

Ilustracija: Pixabay