Piše: Edin Smailović

Ako bih pravio spisak ljudi koji su presudno uticali na  moje društvene stavove, onda bi se tu sigurno našao pokojni Dubravko Lovrenović.

Naravno, ja sam samo jedna beznačajna persona pod ovim nebom, ali odgovorno tvrdim da ko god je imao priliku da ga upozna nije mogao ostati ravnodušan na njegove stavove i predavanja.

“I do kada će to trajati, šta mislite?“ – sjećam se da je pitao jednom kolegu na predavanju. Ne mogu se više sjetiti šta je bila tema predavanja, ali se dobro sjećam njegovog komentara: “Kolega pa Vi znate kada će Sudnji dan? Vidite, kolega zna kada će Sudnji dan, ali pretpostavljam da to neće nikome otkriti“.

Davno sam naučio da oni koji ne znaju za šalu imaju neku falinku u karakteru. A da oni koji znaju da se šale na svoj račun su rijetka normalna bića na svijetu.

A profesor je bio sklon humoru, naročito crnom. Na svoj račun, na račun gluposti naroda i „naroda“ ovih prostora.

Ali, naravno, sve ovo nije dovoljno da bih ja tvrdio ni dobro ni loše o njemu kao osobi.

Ono što sigurno znam je da je bio nekonvencionalan profesor za svoje doba.

Nije nikada nikoga zapisivao. Nikome nije uskraćivao potpis, a opet je sala za predavanje uvijek bila puna.

I odista, kao da ste sjeli u vremensku mašinu i iz 2000 i neke otišli 500, 800, 1000 godina unazad.

Uvjeren sam da se apsolutno nije spremao za predavanja koja je držao.

Bio je to uvijek trenutak nadahnuća, bujica riječi koje bi izvirale iz moždane oluje u njegovoj glavi.

I da, profesor je bio rođeni orator. Iako sam, još jednom kažem, potpuno uvjeren da se nije posebno spremao za to što predaje, znao je kada povisiti ton, kada govoriti tiše.

I bio je čovjek koji je uživao da krši samo ona pravila koja je smatrao besmislenim i nepotrebnim.

Zato je i bio, uvjeren sam, interesantna pojava u akademskoj zajednici.

Mada, u njoj kakva je danas, uštogljena i strogo normirana, da ne kažem još i kontrolisana, za ovakve sigurno ne bi bilo mjesta.

A vjerujem, da bi se i on sam, smrtno dosađivao ako bi joj nekim čudom i pripadao.

***

Pisac ovih redova je kod gorepomenutog diplomirao na Filozofskom fakultetu u Sarajevu 2005. godine na temu ‘’Islam i Srednjevjekovni Zapad“.