Četverodnevni radni tjedan povećao bi osobnu dobrobit i produktivnost

Grupa tvrtki koje su isprobale četverodnevni radni tjedan nedavno su izvijestile o povećanom prihodu, s manjim brojem zaposlenika koji uzimaju slobodne dane ili daju otkaz. Iako je lako razumjeti učinak kraćeg tjedna na dobrobit radnika, pozitivni učinci na zaradu i produktivnost tvrtki su iznenađenje, ali ovo istraživanje ga potvrđuje.

Tvrtke su sudjelovale u projektu kojeg je organizirala neprofitna organizacija 4 Day Week Global. Probna četverodnevna radna nedjelja, u kojoj su sudjelovale 33 tvrtke i gotovo 1000 zaposlenika, nije dovela do gubitka plaće za zaposlenike – organizacije su isplaćivale 100%  plaća za 80% radnog vremena. Ali, zaposlenici su također obećali da će uložiti 100% truda za vrijeme kraćeg radnog tjedna.

Ovaj pristup ne funkcionira samo kod uredskih poslova “od devet do pet”. Island je između 2015. i 2019. isprobao skraćeno radno vrijeme u shemi koja je uključivala bolnice, škole i socijalne radnike. Država je taj projekt smatrala “nevjerojatnim uspjehom” pa je skraćeno radno vrijeme, bez smanjenja plaće, od tada uvedeno za 86% islandske radne snage.

Kroz povijest, naši obrasci rada prilagođavali su se izazovima trenutka, bilo da se radi o više vremena provedenog na mukotrpnom industrijskom tkalačkom stanu, ili o poljoprivrednicima koji prilagođavaju radno vrijeme kako bi povećali produktivnost zbog sve slabijeg dnevnog svjetla. Ali sada, gotovo stoljeće nakon što je Henry Ford uveo dvodnevni vikend u svoje tvornice, mnoge države i daje inzistiraju na 40-satnom tjednu podijeljenom na pet radnih dana, bez obzira na vrstu posla. Ovakav način rada sve više je u suprotnosti s načinom života 21. stoljeća.

Najnovija otkrića 4-Day Week Global pilot projekta u skladu su s tekućim istraživanjem radnih obrazaca koji pokazuju da skraćeno radno vrijeme poboljšava mentalno zdravlje zaposlenika i njihovu produktivnost. Također donosi i druge prednosti, kao što je smanjenje emisija zbog manje putovanja na posao, te pruža osnove za procjenu naših života koja ne gleda samo na financijske standarde.

Bolje mentalno zdravlje

Unatoč velikom gospodarskom rastu od 1970-ih naovamo, postignut je vrlo mali napredak u smislu povećanog slobodnog vremena za radnike. Još gore, u nekim je slučajevima trend počeo ići obrnutim smjerom: Amerikanci danas rade više sati nego primjerice 2000. godine.

To počinje uzimati danak na dobrobit i mentalno zdravlje zaposlenika. Nije teško razumjeti da to što smo postali mnogostruko produktivniji tijekom prošlog stoljeća (itekako zahvaljujući i tehnologiji) znači da se od ljudskih mozgova traži da obrade puno više informacija za vrijeme petodnevnog radnog tjedna nego u prošlosti . To je dovelo do ogromnog porasta stresa, tjeskobe i izgaranja .

Ovo posebno teško pogađa zdravstvene sustave i obitelji, ali i poslodavci također snose troškove. Računovodstvena tvrtka Deloitte procjenjuje da godišnji trošak za poslodavce zbog problema s mentalnim zdravljem iznosi 45 milijardi funti samo u Ujedinjenom Kraljevstvu . To je uglavnom zbog izostanaka s posla ili još gore “prezentizma” – gdje je osoba fizički prisutna na poslu, ali nije angažirana jer se osjeća bolesno.

Ured za nacionalnu statistiku Ujedinjenog Kraljevstva procjenjuje da je u Ujedinjenom Kraljevstvu 17 milijuna radnih dana izgubljeno zbog stresa, depresije ili tjeskobe u razdoblju 2021.-22. Isti trendovi pojavljuju se u većini bogatih zemalja .

Povećana produktivnost

Naravno, šefovi poduzeća mogu pomisliti sljedeće: “Ako moji zaposlenici rade 20% manje vremena, sigurno će i proizvodnja pasti?” Međutim,  nekoliko je studija pokazalo da nije tako. Zapravo, zemlje koje imaju najkraće radno vrijeme često su najproduktivnije po satu rada. Ove zemlje, poput Danske, Norveške i Nizozemske, također su i najsretnije. Svi u prosjeku rade manje od 1400 sati godišnje, u usporedbi s prosjekom u SAD-u i Britaniji od oko 1800 sati.

Moje vlastito istraživanje pomaže objasniti zašto kraće radno vrijeme ne znači nužno i gubitak u količini proizvedenog. Uspjeli smo pokazati pozitivan učinak boljeg emotivnog stanja na produktivnost. Pronašli smo dokaze o većoj prodaji i više telefonskih poziva po satu kada su radnici zadovoljni.

Na temelju našeg istraživanja, vjerujemo da bi promjena ravnoteže između poslovnog i privatnog života i poboljšanja osobne dobrobiti proizašli iz ovog pilot projekta mogli dovesti do povećanja produktivnosti od oko 10%.

Naravno, povećanje individualne produktivnosti od 10% neće odmah nadomijestiti to što zaposlenici rade dan manje. Ali, povećana produktivnost smanjila bi troškove prijelaza na kraći radni tjedan. Stoga možda još uvijek postoji potreba za ulaganjima i subvencijama od strane vlade i poduzeća za podršku ovoj promjeni, ali svi bi bili na dobitku.

Također je važno razmišljati holistički o prednostima četverodnevnog tjedna i ne fokusirati se isključivo na produktivnost i osobnu dobrobit. Kraći tjedan mogao bi smanjiti ugljični otisak (carbon footprint, op. prev.) zbog manje putovanja na posao, pod pretpostavkom da većina ljudi neće putovati ili će putovati znatno manje kada imaju slobodan dan. Četverodnevni radni tjedan mogao bi imati pozitivan učinak i na rodnu ravnopravnost, budući da pilot projekti sugeriraju da su žene ostvarile najveći porast osobne dobrobiti.

Rasprava o četverodnevom radnom tjednu također se dotakla jedne tekuće rasprave među ekonomistima. BDP dugo se koristio kao konačna mjera napretka, često s učinkom da kreatori politika jure rast pod svaku cijenu. Međutim, država je mnogo više od svog bruto domaćeg proizvoda.

Uspješni rezultati pokušaja uvođenja četverodnevnog radnog tjedna mogli bi uvjeriti poslovne i političke vođe da redistribuiraju dio dobiti od BDP-a prema onome što nam je najvažnije: našem vremenu. To bi se definitivno moglo smatrati pravim napretkom.

Jan-Emmanuel De Neve, The Conversation

Autor je direktor Wellbeing Research Centre-a, sveučilište Oxford.

Komentiraj

Popunite niže tražene podatke ili kliknite na neku od ikona za prijavu:

WordPress.com Logo

Ovaj komentar pišete koristeći vaš WordPress.com račun. Odjava /  Izmijeni )

Twitter picture

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Twitter račun. Odjava /  Izmijeni )

Facebook slika

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Facebook račun. Odjava /  Izmijeni )

Spajanje na %s