Visoki predstavnik Christian Schmidt održao je govor na sesiji Parlamentarne skupštine NATO-a u Daytonu, povodom tridesete godišnjice dokumenta koji je završio rat u Bosni i Hercegovini.

Govor je izazvao reakcije, pogotovo nakon što je portal Klix izvukao naslov da “ne možemo očekivati da Bosna i Hercegovina kao građanska država bude uspješna”.

Očekivano, negativne reakcije došle su od “građanske” javnosti, kako sebe voli prikazati bošnjački ogranak ovdašnje tronacionalističke stvarnosti. Ta vrsta građanske uljuđenosti i pluralizmu sklone društvene svijesti svoju najiskreniju političku volju i želju iskazuje kroz anonimne komentare. Dole je samo par kreativnijih komentara ispod članka na Klixu, koji naravno nisu obrisani iako se taj portal hvali da ne tolerira jezik mržnje.

Međutim, ako pogledamo što je rečeno, teško je naći zamjerke. Govoreći o Ustavu BiH (tj. o mirovnom sporazumu iz Daytona), Schmidt je ustvrdio da “očekivanja da se ovaj živući dokument razvija u pragmatičnom smjeru nisu ispunjena”. To je potpuna istina, a zahvaliti treba ovdašnjim političkim neandertalcima, koji svaki kompromis doživljavaju kao poraz, a svaku priliku da nešto blokiraju kao pokazivanje moći, iako je blokirati stvari u ovdašnjem političkom sistemu najlakša stvar na svijetu.

Govoreći o tzv. hrvatskom pitanju, Visoki predstavnik je naglasio da je “teško naći balans, jer etničke zajednice nisu jednake po broju. Izbor hrvatskog člana Predsjedništva je dio tog problema, a drugi je da niko u BiH, ko sebe vidi kao Jevrej ili Rom, nema pravo da bude kandidat za člana Predsjedništva BiH. Ovo nije priprema za evropske integracije”. To je nažalost posve precizna dijagnoza: izbori za člana Predsjedništva iz reda Hrvata skoro svaki put empirijski potvrđuju da su glavni izvor političkih i međunacionalih tenzija u Federaciji te da je riječ o političko-pravnoj anomaliji koji vapi za rješenjem, ali bosanskohercegovački Jevreji i Romi nemaju niti teorijsku mogućnost biti izabrani u ovo tijelo, usprkos presudi Europskog suda za ljudska prava prije čak petnaest godina.

Sa stanovišta “građanski” orijentiranog javnog mijenja, najkontroverzniji dio je izjava da “ako ne uvažavamo multietnički ustroj Bosne i Hercegovine i očekujemo da to bude građanska država, nećemo biti dugoročno uspješni. Moramo poštovati specifičnu situaciju u kojoj se BiH nalazi”. Ovdje već dolazimo do trumpovske negacije proste činjenice: Bosna i Hercegovina je multietnička, komplicirana, nažalost politički i identitetski jako podijeljena zemlja. Svaki pokušaj ostvarivanja premoći, pogotovo one koja bi pukom demografijom tu premoć da ostvari, ima svoj kontraefekt. Konkretno, svaki glas za Željka Komšića istovremeno je glas za HDZ BiH i politički nikad jačeg Dragana Čovića.

Sve dok se ne razumijevaju ove zaista lako razumljive i očigledne činjenice, svaki istinski društveni pomak i politički napredak bit će ili frustrirajuće spor ili nemoguć.

---

digitalnademokracija.com

Foto: Youtube screenshot