Oznaka: Željko Komšić

Nakon Komšića, HDZ BiH više nema dežurnog krivca i izgovor

Published on by Digitalna demokracijaKomentiraj

Odlazak Željka Komšića s političke scene mijenja okolnosti u kojima djeluje HDZ BiH. Nestao je jedan od glavnih argumenata političke retorike ove stranke, a otvara se pitanje može li hrvatska politika u Bosni i Hercegovini postati pluralnija i manje ovisna o samo jednoj stranci.

Godinama je Željko Komšić bio središnja figura političkog narativa HDZ-a BiH. Njegov izbor u Predsjedništvo BiH, uz potporu birača koji se nisu nužno izjašnjavali kao Hrvati, HDZ BiH koristio je kao dokaz da je hrvatski narod izložen političkom preglasavanju i da mu je potrebna čvrsta politička zaštita. Izborni zakon postao je ne samo važno institucionalno pitanje nego i jedno od glavnih opravdanja za politiku Dragana Čovića i stranačkog vodstva.

Međutim, politički kontekst se promijenio. Komšić je na općim izborima prije mjesec dana ostao bez mandata u Zastupničkom domu Parlamentarne skupštine BiH, dok je kandidatkinja HDZ-a BiH Darijana Filipović pobijedila u utrci za hrvatsku članicu Predsjedništva BiH. Ti rezultati predstavljaju važnu promjenu u odnosima političkih snaga.

Nastavi čitati “Nakon Komšića, HDZ BiH više nema dežurnog krivca i izgovor” →

Postaje li Haris Zahiragić novi Željko Komšić?

Published on by Digitalna demokracijaKomentiraj

Izgleda da se pojavio još jedan političar koji svojim nastupima jača upravo one protiv kojih se navodno bori

Bosanskohercegovačka politika ima neobičnu sposobnost da iznova proizvodi političare koji, uvjereni da brane državu, zapravo rade u korist onih protiv kojih se navodno bore. Haris Zahiragić mogao bi postati najnoviji primjer tog paradoksa. Sve više podsjeća na Željka Komšića, ne nužno po političkoj biografiji ili ideološkim uvjerenjima, nego po političkoj funkciji koju bi mogao imati: da iritira hrvatsko i srpsko biračko tijelo, produbljuje međunacionalne podjele i tako daje dodatni politički prostor HDZ-u BiH i SNSD-u kao glavnim nacionalnim strankama Hrvata i Srba. Što to znači za Bosnu i Hercegovinu kao politički i identitetski krajnje složenu zajednicu, nije teško pretpostaviti.

Nastavi čitati “Postaje li Haris Zahiragić novi Željko Komšić?” →

Odlazak populističke štetočine

Published on by Digitalna demokracijaKomentiraj

Odlazak Željka Komšića iz institucija Bosne i Hercegovine označava kraj jedne od najdužih i najkontroverznijih političkih karijera u poslijeratnoj BiH. Nakon završetka mandata u Predsjedništvu i gubitka mjesta u Parlamentarnoj skupštini BiH, pred političarem koji je gotovo dvije decenije bio simbol „građanske“ Bosne i Hercegovine i javnošću ostaje pitanje kakav je bio stvarni učinak njegove politike.

Komšić je svoju političku legitimaciju gradio na navodnom suprotstavljanju nacionalnim podjelama i zagovaranju države u kojoj bi građanin, a ne etnička pripadnost, bio temelj političkog sistema. Paradoks je, međutim, u tome što je upravo njegov izbor za hrvatskog člana Predsjedništva BiH postao jedno od najvećih žarišta međunacionalnog nepovjerenja.

Nastavi čitati “Odlazak populističke štetočine” →

Koncentraciona vlada i budalaštine Željka Komšića

Published on by Digitalna demokracijaKomentiraj

Željko Komšić, čovjek koji je razbio ljevicu, ako tim pojmom možemo obuhvatiti pojedine stranke u BiH izuzimajući dijelove SDP-a i omalenu Komunističku partiju za koju zna nekih sto do dvjesto građana, danas je potpuno nebitna politička pojava. Nije ta pojava, koja je u Predsjedništvu BiH provela šesnaest potpuno propalih godina razbila ljevicu onomad kad je napuštao liderokratski ustrojen SDP u kojem je Zlatko Lagumdžija glumio faraona, sultana i cara, sve u isto vrijeme, a stidio se Tita i socijalističkog nasljeđa svoje stranke. Ne, Lagumdžijin SDP nije bio ljevičarska, nego centristička stranka opsjednuta Blerovom propalom idejom tzv. trećeg puta socijaldemokratije, što znači da je Lagumdžija više bio okrenut tajkuneriji koju je stvorila SDA i druge nacionalističke stranke u BiH, nego srednjoj i radničkoj klasi. Komšićeva pobuna protiv Lagumdžije nije bila ideološka, kako su se nadali neki građani i naivni intelektualci, već je došla iz želje za unutarpartijskom vlašću i što većim komadom moći. Nakon Lagumdžije SDP je pokušavao vratiti se izvornim osnovama socijdemokratije i stajalištima o državi blagostanja, a 2018. grupa intelektualaca je formirala Savjet socijaldemokratskog pokreta kako bi ujedinila SDP i DF, te oformila tzv. BH blok. Komšić je po svjedočenju nekoliko intelektualca slagao da će se DF i SDP ujediniti, iako je u jednoj televizijskoj emisiji na FTV-u tvrdio da će to sigurno učiniti. U toj emisiji pored njega sudjelovao je i Nermin Nikšić i ničim izazvan Emir Suljagić, kojeg je Komšić vodao kao dodatnu snagu za svoju destruktivnu politiku. Slagao je, dakle, Komšić u ime i za ciljeve SDA i postao privjesak dinastije s Poljina i instrument u destruktivnim rukama Islamske zajednice.

Nastavi čitati “Koncentraciona vlada i budalaštine Željka Komšića” →

Bh. Hrvati između nacionalizama, političkog monopola i potrebe za pluralizmom

Published on by Digitalna demokracijaKomentiraj

Hrvatska politička scena u Bosni i Hercegovini već dugo je obilježena snažnom dominacijom HDZ BiH. Ta dominacija posebno je došla do izražaja u zadnjih dvadeset godina. Nastala je ne zbog nekog naročitog uspjeha ove stranke kao takvog, nego zbog specifičnog ustavnog uređenja države, ratnog nasljeđa, straha od političke majorizacije te činjenice da je pitanje kolektivne ravnopravnosti Hrvata postalo jedno od središnjih političkih pitanja u BiH.

Problem nastaje kada se legitimna briga za političku ravnopravnost jednog naroda počne poistovjećivati s podrškom jednoj stranci. Hrvati u BiH čak ni sada, nakon dvadeset godina tzv. “hrvatskog pitanja” nisu politički monolit. Među njima postoje različiti pogledi na ekonomiju, socijalnu politiku, odnos prema Sarajevu, europske integracije, unutarnje uređenje države, kao i na samu definiciju hrvatskih nacionalnih interesa u Bosni i Hercegovini.

Upravo je zato pitanje pluralizma važnije od pitanja koja će konkretna stranka trenutno ili  dugoročno dominirati hrvatskim političkim prostorom.

Nastavi čitati “Bh. Hrvati između nacionalizama, političkog monopola i potrebe za pluralizmom” →

Hajka na Sabinu Ćudić: Od izjave u Vijećnici do prijetnji ubistvom

Published on by Digitalna demokracijaKomentiraj

Ima li predsjednica Naše stranke Sabina Ćudić pravo na svoje mišljenje i slobodu izražavanja? Uz napomenu da je Sabina Ćudić u ovom pitanju samo paradigmatski primjer, s obzirom da se našla na meti najnovije orkestrirane hajke koju su organizirale tzv. “probosanske snage” po već dugo uhodanom obrascu koji je odavno uništio javni diskurs u glavnom gradu BiH.

Pitanje se, zapravo, odnosi na sve ljude koje žive u Sarajevu, pa i u Bosni i Hercegovini, na svakoga tko u svojoj sredini misli i govori nešto što iole odstupa od onoga što je dominantna i često pritiskom raznih vrsta nametnuta istina.

Nastavi čitati “Hajka na Sabinu Ćudić: Od izjave u Vijećnici do prijetnji ubistvom” →

Sve je prolazno sem Dejtona i Čovića: bacanjem trojke niz vodu HDZ BiH i SDA obnavljaju staru ljubav, Komšić pokušava da ušićari

Published on by Digitalna demokracijaKomentiraj

Stara ljubav zaborava nema, a u političkom životu države Bosne i Hercegovine nema starije ljubavi od koalicijskog braka između HDZ BIH i SDA.

Otkako su početkom 1990-ih svezale zastave u svoju prvu koaliciju, u kojoj je treći partner bila Srpska demokratska stranka (SDS) Radovana Karadžića, SDA i HDZ su kao višedesetljetna vlast doista postigli niz stvari za pamćenje.

POVRATAK STAROJ LJUBAVI

Prvo su razmontirali Socijalističku Republiku Bosnu i Hercegovinu, pa onda i Republiku Bosnu i Hercegovinu. Potom su rat iskoristili za profiterstvo i masovnu pljačku društvenog vlasništva, što se kroz sumnjive privatizacije nastavilo i nakon rata. Javna preduzeća su pretvorili u stranačke feude, javnu upravu su napunili poslušnim, ali ne nužno i kompetentnim kadrovima, ispraznili su BiH od stanovništva, kao i učinili sve da onemoguće prirodni prirast.

Osiromašili su narod i uništili veći dio industrije, te nadgledali retradicionalizaciju cijelog društva i poništili niz uspjeha socijalističke emancipacije. Jednostavnije rečeno, dugogodišnja vlast SDA-HDZnas je sve učinila zaostalijima i primitivnijima.

To je, između ostaloga, i zato jer su nastavili i nakon rata istu nacionalističku politiku koja je do rata i dovela, prebacivši okršaje u domenu verbalnog, čime su – ne samo oni (naravno, Milorada Dodika ni Demokratsku frontu tu ne smijemo zaboraviti) potpuno zagadili javni diskurs u društvu.

Nastavi čitati “Sve je prolazno sem Dejtona i Čovića: bacanjem trojke niz vodu HDZ BiH i SDA obnavljaju staru ljubav, Komšić pokušava da ušićari” →

Ovi dinosauri trebali bi slijediti primjer Nermina Nikšića i otići u penziju

Published on by Digitalna demokracijaKomentiraj

Martin Luther King Jr. rekao je da “nitko zapravo ne zna zašto je živ sve dok ne sazna za što bi bio voljan umrijeti”. U slučaju većine bh. političara, odreda velikih vizionara i lidera svojih naroda, odgovor je lagan. Radi se o fotelji, uhljebljenju, paušalu, pisanju saopćenja i otvorenih pisama, Facebook statusa, dijeljenju baklava i drugih slastica, trčkaranju u čast svoga entiteta i sveopćem osjećaju važnosti. Nažalost, puno toga im priušte njihovi glasači, za koje je teško ustvrditi da pomno promišljaju svijet oko sebe i posljedice glasanja za uvijek iste šarlatane-populiste.

Nermin Nikšić, predsjednik SDP BiH, napravio je nešto neobično: najavio je kraj svoje političke karijere nakon ovog mandata. Na pitanje novinara BHRT o kandidaturi za izbore odgovorio je: “Ja sam napunio 65 godina, moja je želja da nakon okončanja ovog mandata završim sa svojim političkim djelovanjem, da idem u penziju, tako da nemam namjeru da dalje…”.

Nastavi čitati “Ovi dinosauri trebali bi slijediti primjer Nermina Nikšića i otići u penziju” →

Kandidiranje Slavena Kovačevića je nepoštivanje i ponižavanje Bosne i Hercegovine

Published on by Digitalna demokracijaKomentiraj

Optimizam je riskantna rabota. Milan Kundera je tvrdio da je optimizam opijum za narod, i to ima smisla, pogotovo u BiH. Svaki put kada se ponadamo da je najslabija karika ovog društva – politika – pokazala znakove pomaka nabolje, jedan ili više populističkih provokatora potrude se da se  razočaramo. Kada je Bosna i Hercegovina počela ubrzano napredovati na europskom putu, Milorad Dodik se potrudio da se taj iznimno važan proces zakoči. Što lošije, to bolje. 

Najnoviji primjer je kandidiranje Slavena Kovačevića za Predsjedništvo BiH na općim izborima naredne godine. Za one koji ne znaju, Kovačević je bio savjetnik Željka Komšića kada je tužio BiH pred Europskim sudom za ljudska prava, jer se kao pripadnik Ostalih nije mogao kandidirati za Predsjedništvo i Dom naroda. Ovaj sud je “prvobitno 2023. utvrdio novi oblik diskriminacije u ustavnopravnom poretku BiH u pogledu Kovačevićeve nezastupljenosti u Domu naroda Parlamentarne skupštine i Predsjedništvu BiH, međutim, ove godine je poništio tu prvostepenu presudu navodeći da ljudska prava nisu prekršena”. Razlog je taj što se Kovačević u više navrata različito izjašnjavao o svojoj narodnosti, cinik bi rekao onako kako mu je u datom trenutku odgovaralo. 

Nastavi čitati “Kandidiranje Slavena Kovačevića je nepoštivanje i ponižavanje Bosne i Hercegovine” →

Milorad Dodik priželjkuje povratak svojih prirodnih saveznika iz SDA i DF

Published on by Digitalna demokracijaKomentiraj

Dodiku naravno odgovaraju SDA i DF, jer s njima zna kako. Lako mu je izdominirati ih i ostvariti sve što mu treba

Bivši predsjednik Republike Srpske (RS), Milorad Dodik, u najdelikatnijoj je poziciji otkako je postao bespogovorni vođa u tom entitetu,  a to je već više od dvadeset godina ako uračunamo i njegov premijerski mandat.

Skoro sve ove godine Dodik balansira, najavljuje otcjepljenje pa se povlači, provocira bošnjačke nacionaliste koji ga zapravo trebaju za bildanje svojih glasova. Ovo mu je prolazilo sve dok nije napravio kobnu grešku, zbog nepoštivanja odluke Visokog predstavnika.

Nastavi čitati “Milorad Dodik priželjkuje povratak svojih prirodnih saveznika iz SDA i DF” →

Izetbegović mami Nikšića u koalicijski brak, SDP pred historijskim ispitom

Published on by Digitalna demokracijaKomentiraj

Do općih izbora u Bosni i Hercegovini je ostalo malo više od godinu i već je uočljivo da je krenulo političko pozicioniranje za njih, u čemu naravno prednjači Stranka demokratske akcije (SDA), koja je ovaj mandat provela u opoziciji.

Stranka Bakira Izetbegovića ne bi podnijela još četiri godine opozicije, SDA je organizacija kojoj treba vlast da bi opstala, pa ne čudi što smo od njenog lidera ovih dana mogli čuti i pohvale na račun suparničkog, najvećeg rivala – Socijaldemokratske partije (SDP).

Nastavi čitati “Izetbegović mami Nikšića u koalicijski brak, SDP pred historijskim ispitom” →

Kako je HDZ izveden na čistinu: Čović bi izmjenama Izbornog zakona postao politički mrtvac i bez kapitala za ucjene

Published on by Digitalna demokracijaKomentiraj

Kada bi se promijenio Izborni zakon na odgovarajući način i onemogućio da brojčano nadmoćni Bošnjaci biraju i hrvatskog i bošnjačkog člana Predsjedništva BiH, što bi onda Dragan Čović imao ponuditi bh. Hrvatima kao razlog da glasaju za njega?

Kakvu to politiku ima Čović mimo teme načina izbora hrvatskog člana Predsjedništva?

Odgovor na ova dva pitanja glasi: ništa i nikakvu.

Nastavi čitati “Kako je HDZ izveden na čistinu: Čović bi izmjenama Izbornog zakona postao politički mrtvac i bez kapitala za ucjene” →

Lažno predstavljanje

Published on by Digitalna demokracijaKomentiraj

Od građanskog koncepta koji zastupaju Komšić, veliki dio bošnjačkih intelektualaca i medija, najveću korist ima Dragan Čović, bivši jugoslavenski apartčik i sadašnji legitimni Hrvat po zanimanju

Njemačka filozofkinja Hannah Arendt (1906-1975) razlikovala je tradicionalnu i modernu laž. Tradicionalna laž je nastojala prikriti istinu. Tome nasuprot, moderni lažljivci uopće se ne trude da kamufliraju svoje laži. Oni ih izgovaraju javno, iako znaju da to što zagovaraju nije istina. Dok je tradicionalna laž nastojala da prikrije određene činjenice na štetu istine, moderna laž želi trajniju pobjedu na štetu stvarnosti, upozoravala je Arendt.

Nastavi čitati “Lažno predstavljanje” →

Mnogi ga ne vole, ali Christian Schmidt je u pravu

Published on by Digitalna demokracijaKomentiraj

Visoki predstavnik Christian Schmidt održao je govor na sesiji Parlamentarne skupštine NATO-a u Daytonu, povodom tridesete godišnjice dokumenta koji je završio rat u Bosni i Hercegovini.

Govor je izazvao reakcije, pogotovo nakon što je portal Klix izvukao naslov da “ne možemo očekivati da Bosna i Hercegovina kao građanska država bude uspješna”.

Očekivano, negativne reakcije došle su od “građanske” javnosti, kako sebe voli prikazati bošnjački ogranak ovdašnje tronacionalističke stvarnosti. Ta vrsta građanske uljuđenosti i pluralizmu sklone društvene svijesti svoju najiskreniju političku volju i želju iskazuje kroz anonimne komentare. Dole je samo par kreativnijih komentara ispod članka na Klixu, koji naravno nisu obrisani iako se taj portal hvali da ne tolerira jezik mržnje.

Nastavi čitati “Mnogi ga ne vole, ali Christian Schmidt je u pravu” →

Promemorija HAZU

Published on by Digitalna demokracijaKomentiraj

U životu, društvu i politici tajming je sve. To je često nepravedno, posebno prema ljudima koji iz straha predugo analiziraju donošenje odluka, ali je naprosto tako. I često se dogodi, baš u politici, da netko tko je unaprijed vidio stvari, jednostavno bude pregažen vremenom, da bi na kraju gledao kako netko drugi, često baš onaj koji ih je zbog toga napadao, ostvaruje ono što je i sam ranije zagovarao.

Nastavi čitati “Promemorija HAZU” →