Sunce, ćudoređe i goruće pitanje privatnosti

Nedavno se na domaćem Twitteru povela rasprava o razlozima zašto je toples na hrvatskim plažama postao rijetka pojava, posebice kada su Hrvatice u pitanju. Jesmo li kao društvo postali konzervativniji u usporedbi s ranim dvijetisućitima, a još i više osamdesetim godinama prošlog stoljeća? Boje li se žene sunca koje je postalo mnogo opasnije? Ili su u međuvremenu nametnuti ideali potpomognuti estetskim zahvatima i Photoshopom učinili da se prosječna žena ne osjeća dovoljno ugodno da bi se na taj način izložila pogledima? A možda je jedan od razloga i taj što ste se 1982. ili 2002. svjesno odlučili razodjenuti pred nekoliko desetaka ili stotina kupača, dok 2022. riskirate završiti u nečijem privatnom album ili, još gore, na internetu. Za razliku od nas kada smo bili djeca, rijetko se koje današnje kupa gologuzo, a kupaće navlačimo opsesivno čak i bebama – strah je opravdan u vrijeme kada svatko posjeduje pametni telefon, a fotoaparati u obliku kemijske olovke odavno nisu nešto samo iz filmova o Jamesu Bondu.

Nastavi čitati “Sunce, ćudoređe i goruće pitanje privatnosti”

Qwant: europska javna internet tražilica

Kako prenosi britanska platforma za reformu medija Media Reform Coalition, francuska vlada najavila je u oktobru kako se neće više oslanjati na američke digitalne tražilice (Google, Bing, Yahoo) za pretragu interneta već će umjesto toga koristiti tražilicu Qwant koju su zajedničkim snagama razvile Njemačka i Francuska. Najvažnija razlika američkih tražilica – u privatnom vlasništvu – i ove europske – u javnom vlasništvu – leži u tome što Qwant neće prikupljati privatne podatke korisnika i neće zloupotrebljavati privatne podatke korisnika za unapređenje komercijalnih ciljeva.

Britanski digitalni aktivisti u ovoj najavi vide potencijale za početak internet revolucije: “Po prvi put događa se pokušaj na razini vlade da se uzme natrag makar dio kontrole koje američke kompanije sada imaju nad našim životima”, napisala je profesorica Angela Phillips sa fakulteta Goldsmiths, pri Sveučilištu u Londonu. Riječima Floriana Bacheliera, predsjednika radne skupine za cyber sigurnost i digitalnu suverenitet: “Ovdje se radi o sigurnosti i digitalnom suverenitetu”. Ovo je tek jedan korak koji odaje promjenu pozicija prema oblicima regulacije interneta.

Profesorica Phillips također ističe historijat medijskih tehnologija, pa posebno navodi primjer telegrama. U 19. stoljeću francuska vlada razvila je telegramski sustav znatno učinkovitiji od onog britanskog, što je potom dovelo do nacionalizacije britanskog telegramskog sustava kako bi ga u rukama države učinili učinkovitijim te kako bi osigurali jednak pristup svih građana i organizacija ovoj službi. Razvoj radio sustava u Britaniji imao je sličnu putanju. Prvo je uspostavljen sredstvima namijenjenima za komunikaciju brodova s obalom u Prvom svjetskom ratu, da bi potom bio uspostavljena javna radijska služba kako bi se izbjegli monopoli i kako se ti monopoli ne bi koristili kao propagandna platforma bilo koje pojedine osobe, organizacije ili čak i vlade.

Privatno, pa javno

Proces preko oceana odvija se upravo obratno: pravo privatnog vlasništva uvijek je u SAD-u imalo prioritet nad javnim vlasništvom čak i onda kada je osnovna tehnička infrastruktura izgrađena javnim sredstvima kao u slučaju World Wide Weba. Rezultat toga su, piše Phillips, tzv. FANGS (kandže) – akronim najvećih digitalnih kompanija: Facebook, Amazon, Netfix and Google – odnosno šačica oligopolističkih kompanija koje imaju globalnu dominaciju i čije se poslovanje pušta po principu laissez faire. Phillips brine da se isto poslovno načelo počinje primati u Europi te da tržišne preference nadvladavaju javno vlasništvo i javni interes, ali zajedno s njima događa se i deregulacija medijskih tehnologija kao i gubljenje kontrole nad monopolističkim kompanijama.

Francuzi naglašavaju da Qwant neće prikupljati osobne podatke korisnika te da će se na taj način suštinski razlikovati i od Kine, koja ima javne tražilice, ali je država ta koja prikuplja podatke. Media Reform Coalition i Angela Phillips britanskim su Laburistima predložili osnivanje posebne javne organizacije koja će osmisliti i izraditi tražilicu koja bi zadovoljavala sve javne standarde ili da jednostavno nacionaliziraju neku postojeću, pa osnuju nezavisno tijelo koje će se ovime baviti.

No, najvažnija njihova poruka je da tražilice ne moraju biti sagrađene oko modela prodaje privatnih podataka korisnika oglašivačima, što smatraju praskom koja je ostavila negativne posljedice na društvo u gotovo svakom pogledu. Mamac klikovima lansirao je pogon lažnih vijesti, erodirao novinarsku struku sadržajno i financijski – lišivši medije važnog izvora prihoda. Povratak na stari režim u kojem oglašivači moraju birati platformu u koju će uložiti s ciljem prodaje svog proizvoda smatraju načinom povrata dijela kontrole i nezavisnosti i korisnicima, i medijima i javnosti općenito.

(Bilten)