Veliki jezični modeli ne prosuđuju poput ljudi, samo stvaraju iluziju znanja

Veliki jezični modeli poput GPT-a, Geminija ili Llame (skraćeno LLMs odnosno Large Language Models) – napredni sustavi umjetne inteligencije trenirani na ogromnim količinama podataka, sve više postaju dio ljudske svakodnevice.

Prema najnovijim podacima Eurostata, objavljenim sredinom prosinca, više od trećine Europljana koristilo je AI aplikacije u prošloj godini, najčešće u privatne svrhe.

Jedna prošlogodišnja anketa pokazala je da više od 50 posto Amerikanaca koristi AI jezične modele, dok je druga pokazala da 54 posto američkih ispitanika koristi ChatGPT da bi dobilo preporuku za neke financijske odluke, poput odabira kreditnih kartica, osiguranja ili brokera. Štoviše, veliki broj ljudi sve češće ih koristi kao pomoć pri donošenju razne vrste odluka, postavljajući pitanja čiji odgovori ne zahtijevaju samo deklarativno nabrajanje informacija, već i prosudbu. Jezični modeli sve češće klasificiraju sadržaj, procjenjuju njegov kredibilitet i preporučuju akcije te općenito mijenjaju način na koji pretražujemo podatke na internetu i vrednujemo njihovu pouzdanost.

Nastavi čitati “Veliki jezični modeli ne prosuđuju poput ljudi, samo stvaraju iluziju znanja”

Umjetna inteligencija, sociologija i Uber znanost­­­

S postupnim usađivanjem umjetne inteligencije u javni diskurs polako se vučemo ka raspravama o budućnosti: o zamjeni poslova, promjenama u zaposlenosti i djelatnostima, lažnim vijestima i dubokim lažnjacima. Dok se dobar dio priča o umjetnoj inteligencije vrti oko suradnje, nadopunjavanja i pojačavanja sposobnosti, neke djelatnosti su već izvrgnute eksperimentalnoj generativnoj ekonomiji. Na udaru su prevoditelji, analitičari podataka te, ironično, programeri i digitalni umjetnici. Izazov nove tehnologije toliko je dalekosežan da zapravo udara u temelje smisla ljudske djelatnosti pred kojim ni istinski kapitalisti ne mogu zažmiriti. No, što je sa sociologijom?

Nastavi čitati “Umjetna inteligencija, sociologija i Uber znanost­­­”

Umjetna inteligencija može replicirati ljudsku kreativnost na dva ključna načina, ali se gubi kada tražite da proizvede nešto uistinu novo

Je li računalna kreativnost moguća? Pompa koja se digla oko alata generativne umjetne inteligencije (AI) kao što su ChatGPT, Midjourney, Dall-E i mnogi drugi, postavlja nova pitanja o tome je li kreativnost isključivo ljudska vještina. Neke značajne prekretnice u oblasti generativne umjetne inteligencije potiču nas na ovo pitanje:

Nastavi čitati “Umjetna inteligencija može replicirati ljudsku kreativnost na dva ključna načina, ali se gubi kada tražite da proizvede nešto uistinu novo”

O reguliranju umjetne inteligencije: nitko neće čekati pa ne mogu ni vlade

U razvoju umjetne inteligencije (AI), stvari ne samo da su se pokrenule nego se i ubrzavaju, i nitko nije siguran kamo idu. Potencijalne prednosti umjetne inteligencije (poput razvoja lijekova koji spašavaju život) su neporecive. Međutim, pokretanjem iznimno moćnih modela za generiranje teksta i slike kao što su ChatGPT-4 i Midjourney, rizici i izazovi koje umjetna inteligencija predstavlja jasniji su nego ikad: od velikih gubitaka radnih mjesta do ukorijenjene diskriminacije i eksplozije dezinformacija. Šok ne predstavlja samo koliko je ova tehnologija napredovala, već i kako brzo se to dogodilo. Zabrinjava nas što će se dogoditi dok se tvrtke utrkuju da nadmaše jedna drugu.

Nastavi čitati “O reguliranju umjetne inteligencije: nitko neće čekati pa ne mogu ni vlade”