Oznaka: znanost

Zašto religija ne nestaje i zašto je znanost neće uništiti

Published on by Digitalna demokracijaKomentiraj

Prije više od 50 godina (1966.), istaknuti kanadski antropolog Anthony Wallace pouzdano je predvidio propast religije zbog napredujuće znanosti: “Vjera u nadnaravne moći osuđena je na izumiranje, diljem svijeta, kao rezultat sve veće adekvatnosti i širenja znanstvenog znanja”. Wallaceova vizija nije bila ništa posebno. Naprotiv, moderne društvene znanosti, koje su se oblikovale u zapadnoj Europi 19. stoljeća, smatrale su vlastito nedavno povijesno iskustvo sekularizacije univerzalnim modelom. Pretpostavka je ležala u srži društvenih znanosti. Smatralo se, ili ponekad predviđalo, da će se sve kulture na kraju približiti nečemu što je otprilike približno sekularnoj, zapadnoj, liberalnoj demokraciji. Dogodilo se nešto bliže suprotnom od toga.

Nastavi čitati “Zašto religija ne nestaje i zašto je znanost neće uništiti” →

Mislili ste da je kvantna mehanika čudna – pogledajte onda zapleteno vrijeme

Published on by Digitalna demokracijaKomentiraj

U ljeto 1935. fizičari Albert Einstein i Erwin Schrödinger vodili su bogatu, višestranu i ponekad neprijatnu prepisku o implikacijama nove teorije kvantne mehanike. Fokus njihove brige bio je ono što je Schrödinger kasnije nazvao zapletenost: nemogućnost neovisnog opisivanja dvaju kvantnih sustava ili čestica nakon međusobne interakcije.

Nastavi čitati “Mislili ste da je kvantna mehanika čudna – pogledajte onda zapleteno vrijeme” →

Što je Einstein mislio kad je rekao da se Bog ne kocka

Published on by Digitalna demokracijaKomentiraj

“Teorija može mnogo toga, ali teško da nas može približiti tajni Starog”, napisao je Albert Einstein u prosincu 1926. “U svakom slučaju uvjeren sam da se On ne kocka.”

Einstein je odgovarao na pismo njemačkog fizičara Maxa Borna. Srce nove teorije kvantne mehanike, tvrdio je Born, kuca nasumično i nesigurno, kao da pati od aritmije. Dok je fizika prije uvijek bila usmjerena na ovo i dobivanje onog, nova kvantna mehanika je rekla da kada radimo ovo, ono dobivamo samo s određenom vjerojatnošću. A u nekim okolnostima mogli bismo dobiti i nešto drugo.

Nastavi čitati “Što je Einstein mislio kad je rekao da se Bog ne kocka” →

Što je odgovor na najveće filozofsko pitanje: zašto postoji nešto a ne ništa?

Published on by Digitalna demokracijaKomentiraj

U idealnom svijetu, svako iznimno filozofsko pitanje imalo bi čudesnu priču o tome kako je na njega netko prvi put pomislio. Nažalost, možemo samo nagađati što je natjeralo njemačkog filozofa, danas možda najpoznatijeg po marki keksa (Choco Leibniz), da smisli ono što se često opisuje kao najveće filozofsko pitanje od svih, naime: zašto postoji nešto a ne ništa? 

Taj filozof je Gottfried Wilhelm Leibniz, čovjek koji nam je također ostavio kalkulus i binarni sustav u srcu modernih računala. Umro je prije nešto više od 300 godina, 14. studenog 1716. godine. 

Nastavi čitati “Što je odgovor na najveće filozofsko pitanje: zašto postoji nešto a ne ništa?” →

Sunce izgleda potpuno drugačije izbliza (video)

Published on by Digitalna demokracijaKomentiraj

Snimku koju možete pogledati napravila je NASA-ina letjelica Solar Dynamics Observatory između 2011. i 2015. Na njoj sunce izgleda naprosto očaravajuće. Snimka bi mogla promijeniti vaše viđenje ove zvijezde bez koje život na zemlji ne bi bio moguć. Iako tijekom dana sunce na nebu izgleda nepromijenjivo, pogled izbliza otkriva dinamično i nepredvidivo nebesko tijelo prepuno sunčevih pjega, i koje redovito izbacuje eksplozivne erupcije daleko u interplanetarni prostor.

Izvor: Aeon, Vimeo

Foto: screenshot

Pratite nas na Facebooku i Twitteru

Jesu li znanstvenici religiozni?

Published on by Digitalna demokracijaKomentiraj

 

Ako ste se ikada zapitali da li znanstvenici vjeruju u boga i da li se mole, ovo pismo bi vam moglo ponuditi odgovor.
U sklopu školskoga projekta, djevojčica Phyllis poslala je pismo Albertu Einsteinu i pitala ga da li se znanstvenici mole, te ako se mole što traže u svojim molitvama.
Ovo je Einsteinov odgovor, napisan 24.1.1936.

Draga Phyllis,

Pokušat ću odgovoriti na tvoje pitanje što jednostavnije mogu. Ovo je moj odgovor:
Znanstvenici vjeruju da su sve pojave, uključujući sve ljudske aktivnosti, podvrgnute zakonima prirode. Zbog toga znanstvenik ne može vjerovati da se na tijek događaja može utjecati molitvom, to jest nadnaravno manifestiranom željom.
Međutim, mora se priznati da je naše poznavanje ovih sila nesavršeno tako da na kraju vjerovanje u postojanje nekog krajnjega duha počiva na jednoj vrsti vjere. Takvo uvjerenje ostalo je široko rasprostranjeno, čak i s ovovremenskim dostignućima znanosti.
No, isto tako, svatko tko je ozbiljno uključen u znanost s vremenom postane uvjeren da se neka vrsta duha očituje u zakonima svemira – duha koji je znatno iznad čovjekove razine. Na taj način bavljenje zanošću dovodi do jednog vjerskog osjećaja posebne vrste, koji je zasigurno sasvim drugačiji od religioznosti naivnijih osoba.
Uz srdačne pozdrave,

A. Einstein