Što je odgovor na najveće filozofsko pitanje: zašto postoji nešto a ne ništa?

U idealnom svijetu, svako iznimno filozofsko pitanje imalo bi čudesnu priču o tome kako je na njega netko prvi put pomislio. Nažalost, možemo samo nagađati što je natjeralo njemačkog filozofa, danas možda najpoznatijeg po marki keksa (Choco Leibniz), da smisli ono što se često opisuje kao najveće filozofsko pitanje od svih, naime: zašto postoji nešto a ne ništa

Taj filozof je Gottfried Wilhelm Leibniz, čovjek koji nam je također ostavio kalkulus i binarni sustav u srcu modernih računala. Umro je prije nešto više od 300 godina, 14. studenog 1716. godine. 

Nastavi čitati “Što je odgovor na najveće filozofsko pitanje: zašto postoji nešto a ne ništa?”

Sunce izgleda potpuno drugačije izbliza (video)

Snimku koju možete pogledati napravila je NASA-ina letjelica Solar Dynamics Observatory između 2011. i 2015. Na njoj sunce izgleda naprosto očaravajuće. Snimka bi mogla promijeniti vaše viđenje ove zvijezde bez koje život na zemlji ne bi bio moguć. Iako tijekom dana sunce na nebu izgleda nepromijenjivo, pogled izbliza otkriva dinamično i nepredvidivo nebesko tijelo prepuno sunčevih pjega, i koje redovito izbacuje eksplozivne erupcije daleko u interplanetarni prostor.


Izvor: Aeon, Vimeo

Foto: screenshot

Pratite nas na Facebooku i Twitteru

Jesu li znanstvenici religiozni?

 

Ako ste se ikada zapitali da li znanstvenici vjeruju u boga i da li se mole, ovo pismo bi vam moglo ponuditi odgovor.
U sklopu školskoga projekta, djevojčica Phyllis poslala je pismo Albertu Einsteinu i pitala ga da li se znanstvenici mole, te ako se mole što traže u svojim molitvama.
Ovo je Einsteinov odgovor, napisan 24.1.1936.

Draga Phyllis,

Pokušat ću odgovoriti na tvoje pitanje što jednostavnije mogu. Ovo je moj odgovor:
Znanstvenici vjeruju da su sve pojave, uključujući sve ljudske aktivnosti, podvrgnute zakonima prirode. Zbog toga znanstvenik ne može vjerovati da se na tijek događaja može utjecati molitvom, to jest nadnaravno manifestiranom željom.
Međutim, mora se priznati da je naše poznavanje ovih sila nesavršeno tako da na kraju vjerovanje u postojanje nekog krajnjega duha počiva na jednoj vrsti vjere. Takvo uvjerenje ostalo je široko rasprostranjeno, čak i s ovovremenskim dostignućima znanosti.
No, isto tako, svatko tko je ozbiljno uključen u znanost s vremenom postane uvjeren da se neka vrsta duha očituje u zakonima svemira – duha koji je znatno iznad čovjekove razine. Na taj način bavljenje zanošću dovodi do jednog vjerskog osjećaja posebne vrste, koji je zasigurno sasvim drugačiji od religioznosti naivnijih osoba.
Uz srdačne pozdrave,

A. Einstein