Unutarstranački razlazi za kraj 2015.

Političke krize, manje ili veće turbulencije – konstanta su bosanskohercegovačkog društva. U tom znaku završava i ova 2015. godina. U RS ne prestaju međusobne optužbe i verbalni rat između vlasti Milorada Dodika i opozicije. Dodikova pozicija postupno slabi: izložen je oštrim kritikama predstavnika međunarodne zajednice, ali i premijera Srbije Aleksandra Vučića. Uz malo manje buke i strasti u FBiH se odvijaju unutarstranački i međustranački obračuni. U glavnoj ulozi su Željko Komšić i njegova Demokratska fronta.

Željko Komšić je 15. decembra uputio otvoreno pismo članstvu i rukovodstvu svoje stranke. On u pismu traži da se iz DF-a isključe dva člana Predsjedništva, Emir Suljagić i Reuf Bajrović i da ostavku podnese generalni sekretar Sifet Podžic. Komšićev zahtjev bio je ultimativan: rekao je da ga brišu iz evidencije članstva ako ta inicijativa ne bude provedena. Komšićev politički uspon i cijela njegova karijera bazirana je na populističkoj demagogiji. Takvo mu je bilo i pismo upućeno članstvu, a i javni istupi u medijima nakon toga. O Suljagiću i Bajroviću govori kao o ljudima lošeg karaktera, naziva ih spletkarošima koji mu rade iza leđa; gotovo ih psihoanalizira u nekom negativnom kontekstu. Podžića proglašava dobrom i poštenom osobom, ali da on mora podnijeti ostavku zbog toga što je u Domu naroda Parlamenta BiH glasao da se za člana upravnog odbora Agencije za visoko obrazovanje imenuje Nikola Poplašen. Poplašen je tokom 90-ih bio poznat po nacional-šovinističkoj retorici i retrogradnim stavovima, zadnjih godina je slabije prisutan u javnosti.

Pokazalo se da je Željko Komšić još uvijek karizmatični šef DF-a i da se u stranci sve odvija prema njegovim zamislima. Podžic je podnio ostavku, a Predsjedništvo stranke je isključilo Suljagića i Bajrovića. Nije neka šteta sto je ovaj dvojac isključen, jer oni jesu štetočine u politici. Naročito je problematičan Reuf Bajrović. On je bio ministar najvažnijeg i po ekonomskom potencijalu najvećeg ministarstva u Vladi FBiH (energetika, rudarstvo i industrija) i u toj vladi uglavnom proizvodio probleme. Na kraju je podnio ostavku vjerujući da je to ucjena koju će Vlada morati uvažiti. Prevario se, pa je to bila početna energija za isključivanje DF-a iz vlasti na svim nivoima. Za svoje tvrdoglave stavove i soliranje u Vladi Bajrović je imao podršku Željka Komšića. Tu vrstu ”politike” Bajrović je osmišljavao zajedno sa Suljagićem, pa su tako proizveli veliku štetu za sebe i za DF. Međutim, tadašnja politika DF-a i ponašanje Reufa Bajrovića nije samo posljedica slabih procjena Željka Komšića i Bajrovićeve bahatosti. U pozadini svega ipak je novac. Novinar, politički analitičar i dobar poznavatelj stranačkih politika Asim Metiljević kaže da je Bajrović na svaki način htio sačuvati postojeće loše rukovodstvo Aluminija Mostar. U tome ga je snažno podupirao Dubravko Barbarić, član Glavnog odbora i Predsjedništva DF-a. Barbarić je direktor firme Diamedic koja se bavi trgovinom lijekova i laboratorijske opreme, a Diamedic i Aluminij Mostar bili su najveći finansjeri DF-a. Treba vjerovati da Asim Metiljević ne govori napamet i da ima potrebne dokaze za informacije koje iznosi. Time se u drugačijim bojama sagledavaju do sada prenaglašena principijelnost i poštenje DF-a i njegovog rukovodstva.

Nikada neka politička stranka u tako kratkom trajanju (osnovana 07.04.2013.) nije imala toliko i tako burnih unutrašnjih previranja. Već u ljeto 2014. DF napušta jedan od najistaknutijih njenih članova Damir Marjanović. Bilo je više odlazaka manje zvučnih imena, raspušteni su pojedini općinski odbori (Mostar, Tuzla, Velika Kladusa). Pojedinci iz lokalnih rukovodstava, neki izabrani općinski i kantonalni vijećnici napuštaju Stranku. Ovih dana to je učinio i Ilhan Bušatlić iz Bugojna, član Glavnog odbora i zastupnik u Parlamentu FBiH. Svoj čin obrazložio je riječima: ”neću da mislim glavom Željka Komšića”.

Šteta je što DF slabi, tj. što rukovodstvo ne umije iskoristiti odličan izborni rezultat iz 2014. godine. Šteta je viseštruka: slabi opozicija kao korektiv aktuelnoj vlasti; slabe lijeve i socijaldemokratske političke strukture; slabe multietničke stranke, a to znači da gubi i multietničnost kao poželjna i povijesna društvena kategorija u BiH. Time se otvara još širi prostor jednonacionalnim a i pojedinim nacionalističkim politikama.

Neven Šimić

Oglasi

Komentiraj

Popunite niže tražene podatke ili kliknite na neku od ikona za prijavu:

WordPress.com Logo

Ovaj komentar pišete koristeći vaš WordPress.com račun. Odjava / Izmijeni )

Twitter picture

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Twitter račun. Odjava / Izmijeni )

Facebook slika

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Facebook račun. Odjava / Izmijeni )

Google+ photo

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Google+ račun. Odjava / Izmijeni )

Spajanje na %s