Tag: BiH

Srednjovjekovna Bosna ili Mahmutćehajićev islamski Makondo

Published on by Digitalna demokracijaKomentiraj

U subotu sam izišao na najčitaniji bosanskohercegovački medijski portal, Klix.ba, kako bih ritualno prelistao dnevne vijesti. Među prvim člancima koje sam uočio na rečenoj internet prezentaciji bio je članak kojeg potpisuje izvjesni N. V., a koji je naslovljen „Asocijacija mladih SDA: Tražimo da 29. august bude državni praznik – Dan Povelje Kulina bana“. U uvodu teksta autor navodi da je u trenutku njegovog objavljivanja u toku svečana sjednica Povjereništva Asocijacije mladih SDA, kojoj prisustvuje i predsjedavajući Predsjedništva BiH Šefik Džaferović, povodom godišnjice potpisivanja Povelje Kulina bana u hotelu „Zenica“. Tekst dalje prenosi zaključak sjednice u tri tačke, zaključak koji je do te mjere dosadan da ga neću ovdje citirati ni parafrazirati. Sam naslov teksta sadrži i više nego dovoljno informacija o ovom političko-historijskom happeningu u režiji mladih lavova državotvorne stranke– grohotnog smijeha vrijedne antonomasije. Međutim, Klixov subotnji članak, u moru publikacija koje trideset godina fetišiziraju bosansko srednjovjekovlje, ponukao me da napišem tekst kojeg upravo čitate, a u kojem ću dokazati da bošnjačka mitologizacija bosanske srednjovjekovne države, u svom izvornom i od establišmenta podržanom obliku, najprije predstavlja izraz jednog religijskog pokreta, a da je njegov primarni teolog i proponent, iako ne jedini, Rusmir Mahmutćehajić.

Nastavi čitati “Srednjovjekovna Bosna ili Mahmutćehajićev islamski Makondo” →

Odgovor na tvrdnje dr. Rajka Danilovića: BiH je Olimpijadom ponudila Jugoslaviji alternativu a ne represiju

Published on by Digitalna demokracijaKomentiraj

Nerado se javljam u ulozi „ispravljača“, a nisam ni pozvan da ispravljam „krive Drine“ u procesu protiv „Izetbegovića i drugova mu“, kojega bi bilo najbolje da nikada nije ni bilo. Ali, bilo ga je, puno je Sarajevo ljudi „s obje strane fronte“, koji o njemu znaju i previše, pa šute, valjda zato što im je nečista savjest. Nisam, dakle, ni luk jeo niti mirisao u „Sarajevskom procesu“, ali nije ni uvaženi odvjetnik dr. Danilović, iako branitelj optuženika na tom procesu, taj koji Sarajevu može o njemu otkriti (punu) istinu. Nastavi čitati “Odgovor na tvrdnje dr. Rajka Danilovića: BiH je Olimpijadom ponudila Jugoslaviji alternativu a ne represiju” →

Demokratska fronta i Građanski savez pokazuju svu bijedu bh. politike

Published on by Digitalna demokracijaKomentiraj

Demokratska fronta (DF) i Građanski savez (GS) su dvije minorne političke stranke koje u BiH lešinare na „građanskom“ i „lijevom“ patriotizmu. Svoje lijevo-građansko lice DF je pokazao tako što je pomogao srušiti anti-nacionalističku koaliciju u kantonu Sarajevo i vratiti SDA na vlast. GS je stranka za koju nije lako utvrditi koji joj je razlog postojanja, ko su članovi, a ko lider stranke. Nastavi čitati “Demokratska fronta i Građanski savez pokazuju svu bijedu bh. politike” →

Bosanskohercegovački Hrvati u začaranom krugu HDZ-a i demografske katastrofe

Published on by Digitalna demokracijaKomentiraj

Jedan moj prijatelj, koji je inače jedan od važnih javnih intelektualaca pa je moguće da ste ovu misao već negdje čuli, voli reći: ako želiš pomoći jednoj zajednici, primjerice nacionalnoj, nipošto nemoj osnovati stranku koja štiti ekskluzivno prava te zajednice. I to u razgovoru potkrepljujemo zgodnim primjerima: dok su Hrvati živjeli u Socijalističkoj Republici Bosni i Hercegovini unutar Jugoslavije, u toj „tamnici naroda“ u kojoj nije smjela postojati stranka koja posebno njih štiti i o njima posebno brine, u BiH je živjelo gotovo 800.000 Hrvata. Onda se pojavila stranka koja je te ljude uzela u posebnu brigu i zaštitu i rezultat je da se broj prepolovio, s tendencijom daljnjeg opadanja kome se ne nazire zaustavljanje. Nastavi čitati “Bosanskohercegovački Hrvati u začaranom krugu HDZ-a i demografske katastrofe” →

Sulejman Tihić ne treba biti zaboravljen

Published on by Digitalna demokracijaKomentiraj

Osim vrijednih iznimki, u Bosni i Hercegovini ne postoji organska kultura pamćenja, ona koja obilježava važne datume i ličnosti, odaje počast i na svoj način oplemenjuje društvo. Postoji sjećanje koje nameću mediji, dnevna politika ili nacionalistički motiv glavnih društvenih aktera. Tradicije su također često obojene dnevno-političkim, nacionalističkim i ”državotvornim” porivima, što je tužno za zemlju koja ima možda i previše toga za obilježiti i sjetiti se kroz svoju dugu, bogatu i turbulentnu povijest. Nastavi čitati “Sulejman Tihić ne treba biti zaboravljen” →

Ako se opet uvedu vanredne mjere, krivci će biti neodgovorni građani

Published on by Digitalna demokracijaKomentiraj

Bosna i Hercegovina ima jednu od najgorih vlasti, barem u Europi. Nacionalizam, korupcija, nesposobnost i nekompetentnost, klijentelističko pogodovanje, samo su neke od odlika vladanja na svim razinama.

Stoga je reakcija vlasti na pandemiju koronavirusa bila prijatno iznenađenje. Reagiralo se na vrijeme, uvedene su stroge ali potrebne mjere i izbjegnuta je katastrofa. Situacija nikada nije bila ni izbliza dramatična kao u Italiji, Velikoj Britaniji ili Španjolskoj. Mnogi političari su se u javnosti pojavljivali s maskom i u rukavicama, i to je za pohvalu. Nastavi čitati “Ako se opet uvedu vanredne mjere, krivci će biti neodgovorni građani” →

Sitne duše u velikim partijama

Published on by Digitalna demokracija1 komentar

Da mi je neko u prošlom stoljeću rekao da ću sa sjetom pričati (i pisati) o dobrim stranama komunizma i jednopartijskom sistemu, bio bih spreman, istog trena, bez bilo kakve dvojbe, na polemiku pesnicama.

Nekada davno, preko sedam gora i nekoliko mora postojala je jedna (ne)sretna komunistička zemlja i u njoj samo jedna partija. Partija je bila dobra. Šta dobra – najbolja. Jer, bila je jedina. Nastavi čitati “Sitne duše u velikim partijama” →

Dva pisma iz Sarajeva

Published on by Digitalna demokracijaKomentiraj

Dragi katolički kleru, uvažena hrvatska inteligencijo,

Za početak, čestitke na uspješno organiziranom Bleiburg-derneku u Sarajevu. Nema veze što je isti proizveo rijetko viđenu ideološku i međuetničku napetost u postdaytonskoj BiH i što su kordoni policije spriječili vrlo izvjesne incidente. Lijepo je i nadasve odgovorno što ste uzeli u obzir kontekst i historijsku simboliku Sarajeva, preuzimajući u svoje evanđeoske ruke vruć revizionistički krompir iz Hrvatske. Riječju, lijepo je što ste Za Revizionizam Spremni. Nastavi čitati “Dva pisma iz Sarajeva” →

„Pitanje krivnje“ i Hrvati u BiH

Published on by Digitalna demokracijaKomentiraj

U povodu tzv. sarajevske mise za „blajburške žrtve“

Kratko dvadeseto stoljeće (1914. – 1989.), po Hobsbawmovim kriterijima, obilježeno je s tri planetarna totalitarizma, pri čemu se posebice kod klerikalnih i nacionalističkih ideologa uobičajila praksa suviše olakog izjednačavanja fašizma, nacional-socijalizma i komunizma. Zato u uvodu i navedimo mišljenje pokojnog Ralfa Dahrendorfa (1929-2009), uglednog britanskog sociologa njemačkog podrijetla svjetskog glasa: “S mnogih se strana tvrdi da je jedna ideologija – fašizam – bila reakcija na drugu – komunizam. To smatram krajnje pogrešnim. Oba fenomena se razlikuju onoliko koliko su i isprepleteni. Zajedničko im je odbijanje otvorenog društva, oba postavljaju apsolutne zahtjeve. Pojam totalitarizam označava poprilično dobro njihovo zajedničko obilježje, i s njim se mogu okarakterizirati u najmanju ruku Hitlerov i Staljinov režim.” Tome se može dodati kako se u međuvremenu uobičajilo razlikovati i „fašizam“ Mussolinijevih boja od „nacional-socijalizma“ Hitlerove Njemačke i njezinih satelita. Nastavi čitati “„Pitanje krivnje“ i Hrvati u BiH” →

Bosansko-hercegovačka filozofija rata

Published on by Digitalna demokracijaKomentiraj

„Rat je otac svih stvari“, govorio je prije 2500 godina u grčkom gradu Efezu filozof Heraklit. Odmah treba reći kako Heraklit ne misli prije svega na rat kao oružani sukob niti isti simpatizira, nego on ovdje misli na sukob suprotnosti kao osnovu svega što je nastalo i nastaje u svijetu. Taj sukob suprotnosti ima čak i funkciju društveno-etičkog principa, jer borba svakog postavlja na njegovo pravo mjesto u društvu (ovdje je Heraklitova misao već opasno blizu liberalnom kapitalizmu i njegovim dogmama o tržišnoj konkurenciji i sukobu različitih interesa koji u konačnici vodi do napretka). Nastavi čitati “Bosansko-hercegovačka filozofija rata” →

Crtica o Nerki

Published on by Digitalna demokracijaKomentiraj

Nota bene #1: Neka ovo ostane strogo inter nos, kao što je ovlaš i pomento u tekstu Raskol na Zapadu – 10. dio. Plus kao nedodirljiv artefakt kontra *vapaja jednog flamboajantnog agnostika. Usput, da ne čuje zlo uoči i nakon lijepog Mubarek Mjeseca Ramazana, u doba mrske pandemije C-19. Zato, ostanimo dobri i strpljivi. Pozitivno-negativni. Nastavi čitati “Crtica o Nerki” →

Kratka priča o COVID 19

Published on by Digitalna demokracijaKomentiraj

Piše: Hana Imširović

Zadnjih nekoliko sedmica, društvene mreže preplavljene su fotografijama iz djetinjstva mojih prijatelja, throwback-ovima na dane kada smo mogli slobodno putovati i živjeti bez maske i rukavica, raznim igrama i izazovima, savjetima o čuvanju zdravlja u vremenu Covid-19, brojkama zaraženih, izliječenih i umrlih. Sve to gledam, ali vrlo selektivno percipiram. Međutim, jedan online poziv moje najbolje prijateljice mi vrlo jasno demonstrira od čega zavisi percpecija. Nastavi čitati “Kratka priča o COVID 19” →

Dvorište EU u vremenu korone

Published on by Digitalna demokracijaKomentiraj

Piše: Haris Ćutahija

U doba globalne pandemije korone, postoji i svijetla tačka: evropski put Bosne i Hercegovine nije zapostavljen. Naime, ostao je na istom nivou na kojem je bio prije pojave korona virusa – na nivou nule. Od trenutka dobijanja Mišljenja o zahtjevu Bosne i Hercegovine za članstvo u Evropskoj uniji, u Bosni i Hercegovini se proces evropskih integracija skoro ne spominje. U fokusu javnosti nekako se uvijek nađu teme koje se zbog ubiranja jeftinog i slabo održivog, ali brzog, dnevnopolitičkog kapitala nameću kao važnije od evropskog puta. Nastavi čitati “Dvorište EU u vremenu korone” →

Kako se BiH nosi s koronavirusom?

Published on by Digitalna demokracijaKomentiraj

Piše: Mario Kikaš

Zemlje u regionu trenutno dijele sličan tempo rasta zaraženih virusom COVID-19. Slovenija, Srbija, Bosna i Hercegovina, Makedonija te Hrvatska su u nešto poznijoj fazi širenja virusa (treći ili četvrti tjedan od pojave prvih slučajeva), dok su Kosovo i Crna Gora svoje prve slučajeve zabilježili nešto kasnije. Pritom Slovenija, prema posljednjim izvještajima, zasad jedina uspijeva pokazati znakove usporavanja rasta novozaraženih. Hrvatska, Srbija, Makedonija i BiH bilježe ubrzan eksponencijalni rast posljednjih dana koji svakako stvara osjećaja straha i strepnje. Ti osjećaji su pritom prilično racionalni, zasnovani na (ne)posrednom iskustvu naših zdravstvenih sustava, loše infrastrukture, smanjenih ljudskih i tehnoloških kapaciteta. Nastavi čitati “Kako se BiH nosi s koronavirusom?” →

Ima li nade za Bosnu i Hercegovinu?

Published on by Digitalna demokracija1 komentar

Već trideset godina, uz poneku dragocjenu iznimku, Bosnom i Hercegovinom dominiraju etnonacionalisti i vladaju etnonacionalne stranke. Oni naravno nisu svi isti, pogotovo ne po količini zla kojeg su proizveli, ali su iznimno štetni za složenu i kompliciranu zemlju kakva Bosna i Hercegovina nesumnjivo jeste. Nastavi čitati “Ima li nade za Bosnu i Hercegovinu?” →