Dan državnosti: šta je ostalo od ZAVNOBiH-a?

Bila bi to razumljiva scena da se odigravala u prostorima Tužilaštva Bosne i Hercegovine. Ovako je sadržavala sve temelje nadrealizma “diktat misli, bez kontrole razuma, izvan svake estetske ili moralne preokupacije”.  

Restoran u Luxemburgu, s jedne strane stola premijer Federacije BiH, optuženik za korupciju i pranje novca, nasuprot njemu osumnjičenik za širenje nacionalne, vjerske i rasne netrpeljivosti. Sjede pod nadzorom onog koji se predstavlja kao Veliki meštar u Bošnjaka, obilježavajući tobože Dan državnosti BiH. Svi agituju za patriotizam.

Nastavi čitati “Dan državnosti: šta je ostalo od ZAVNOBiH-a?”

Ivan Lovrenović: Sarajevski Kazani i kralj Tvrtko

Sarajevska gradonačelnica u zanosu obznanjuje javnosti kako nju srednjovjekovna Bosna, njezina državnost i kralj Tvrtko ispunjavaju ponosom i ljubavlju, te ozbiljno planira da se u Sarajevu podigne tome velikom kralju spomenik kako dolikuje  – „na konju, s mačem u ruci“. Sve to, pak, na marginama razgovora o netom podignutom spomeniku pobijenima u nedođiji na Kazanima više Sarajeva 1992-93.

Nastavi čitati “Ivan Lovrenović: Sarajevski Kazani i kralj Tvrtko”

Osporavanje stvarnosti: zašto braniti neodbranjivo?

U petak je, simbolično, obilježen Nacionalni dan svjesnosti o bibliotekama u Bosni i Hercegovini.[1] Gotovo, ako ne pa i potpuna ignorancija militarizirane bosanskohercegovačke javnosti spram takvog jednog događaja dok stoji na braniku svojih identiteta i nacionalne samosvijesti, podijeljena između borbe za bosanski, odnosno hrvatski jezik te politizacije i nacionalizacije ćirilice, pokazuje svu prazninu tih iracionalnih, neartikuliranih krikova podrumskog smrada nacionalizma, kako će ga jednom od svojih atributskih perjanica zakititi profesor Esad Zgodić, emeritus sarajevskog Fakulteta političkih nauka.[2] A ignorancija spram pisane riječi i nauke uopće u takvim historijskim okolnostima posebno je sablasno odjekivala aulom Fakulteta političkih nauka. Nisu samo COVID-19, kratka forma i prisilna digitalizacija učinili svoje, već svi mi koji na buku takve tišine već godinama pristajemo.

Nastavi čitati “Osporavanje stvarnosti: zašto braniti neodbranjivo?”

Etički imperativ: zamjeriti se većini

Nemam hrabrosti da budem kukavica, tako nekako glasi efektna aforistička dosjetka. Biti hrabar, vrlina je koja se visoko cijeni. Hrabrost se nerijetko simbolički vezuje za testise, kolokvijalno znane kao muda. Imati muda, vječiti je ideal svake suštinske kukavice. Izraz je to koji se odomaćio kao sinonim za hrabrost, kao kreativan spoj metaforike i mudologije. Kao pojmovni oponent mudima stoji lijepa štokavska riječ pička. Kada na Balkanu imaš certifikat za muda, to je jasan znak da nisi pička.

Imati muda problematičan je izraz, makar i kao stilska figura, jer sugerira da jedino vlasnik istih može biti kuražan. (Za neupućene, izraz kuražan nema veze s onom falusoidnom ekstenzijom ponad već spomenutih muda.) Ergo, samo apstraktni mudoposjednik ima potencijal da bude hrabar. Ženama se taj potencijal odriče, osim u iznimnim situacijama kad i one imaju neki testosteronski (ili je bolje reći: testisteronski) višak, ili kakvo drugo svojstvo koje upućuje na muškost. Jer bez muškosti, jelte, nema ni hrabrosti. Drugim riječima, insuficijencija muškosti osuđena je na bezmudost.

Nastavi čitati “Etički imperativ: zamjeriti se većini”

Kako do svima prihvatljivog izbornog zakona?

Izborni zakon mora se imperativno promijeniti! Čuđenje u ovoj zemlji je postalo suvišno, ali čovjek se mora čuditi površnosti i neodgovornost vlastodržaca koji su se nepotrebno zapleli oko izbornog zakona. Svi se bave hrvatskim pitanjem i domovima naroda, a niko da kaže da je ključna i najvažnija promjena izbornog zakona skidanje BiH sa sramne liste zemalja u kojima se praktikuje aparthejd. Zemlje koja ni poslije 12 godina nije u stanju postati savremena i dostojanstvena zemlja u kojoj svako ima pravo biti biran na bilo koju funkciju. To je smisao promjene izbornog zakona a ne namještanje fotelje ovom ili onom. Od 2009. godine se čeka provođenje presude Suda za ljudska prava u Strazburu u predmetu Sejdić i Finci. Pa šta se još treba dogoditi da se u glavama ovih naših pametnjakovića probudi savjest da MORAJU pod hitno ukinuti sramnu diskriminaciju prema onima koji nisu unutar tri konstitutivna naroda?

Nastavi čitati “Kako do svima prihvatljivog izbornog zakona?”

Čekajući razum u BiH

Pod uticajem pobjede Oktobarske revolucije u Rusiji, u evropskim zemljama bilo je više pokušaja da radnici i seljaci preuzmu ključnu ulogu u društvu. Od 1919. do 1920. u Italiji, naročito na sjeveru, bilo je mnogo demonstracija, protesta, kao i konkretnih preuzimanja fabrika od strane radnika. Ovaj period istoriografija pamti kao “biennio rosso”, dvije crvene godine.

Nastavi čitati “Čekajući razum u BiH”

Toplo-hladno partnerstvo

Željko Komšić, član Predsjedništva Bosne i Hercegovine, postao je teški uteg Bakiru Izetbegoviću i Stranci demokratske akcije, odnosno glavnoj struji bošnjačke politike: partnerstvo podrazumijeva bošnjačke glasove za Komšića kao hrvatskog člana državnog Predsjedništva, što Izetbegoviću vezuje ruke u pregovorima i s HDZ-om BiH i s međunarodnim političkim faktorima u vezi s izmjenama Izbornog zakona, a smisao izmjena o kojima se razgovara jest da Hrvate u Predsjedništvu zastupa netko koga su izabrali – Hrvati. Suočen s time da postaje suvišan, Komšić zaoštrava retoriku i još beskrupuloznije obmanjuje građane Bosne i Hercegovine potpuno nerealnim zamislima, nerealnim barem iz perspektive sadašnjosti i bliže budućnosti. “Nikada nećemo odustati u inzistiranju na provedbi presuda Europskog suda za ljudska prava, jer njihova implementacija vodi ka formiranju građanske države”, rekao je Komšić prošle subote na kongresu Demokratske fronte za čijeg je predsjednika ponovo izabran. “Uopće nas ne zanima sviđa li se to nekome ili ne. Nismo mi izmislili to da treba odbaciti konstitutivnost naroda i uspostaviti jednakopravnost svih građana, nego je to naložio Europski sud za ljudska prava. Oni kojima se to ne sviđa mogu se žaliti tom sudu, a ne nama koji smo dosljedni u poštivanju tih standarda na kojima se temelji svako demokratsko i civilizirano društvo i država.” I još: “Drugog puta do građanske države nema. Taj put je spor i trnovit, ali ja vjerujem da ćemo uspjeti.”

Nastavi čitati “Toplo-hladno partnerstvo”

Kako reformirati beskorisnu instituciju koja samo proizvodi tenzije?

Može li iko u BiH zamisliti da je Rusija imenovala specijalnog izaslanika za koordinaciju izrade izbornog zakona u našoj zemlji? Izaslanika koji bi u roku od 48 sati postrojio sve naše političke lidere koji bi mu otišli u njegove dvore na pokoru. Naravno da je nemoguće tako nešto zamisliti, a i zašto bi jedna zemlja to sebi dozvolila? Imenovanje, međutim, američkog izaslanika djeluje tako „prirodno“ pa je prihvaćeno bez pogovora. Bilo je zaista tužno gledati svu bijedu naše politike i naše svemoćne gospodare kako nemoćni i skrušeni odlaze u američku ispovjedaonicu.

Nastavi čitati “Kako reformirati beskorisnu instituciju koja samo proizvodi tenzije?”

Zlatko Lagumdžija ili kako se građansko pile lako zaplete u nacionalističku kučinu

Zlatko Lagumdžija, nekadašnji dugogodišnji predsjednik SDP-a, redovni je gost na sarajevskoj ispostavi N1 televizije. Početkom ovog mjeseca gostovao je u Pressingu kod Amira Zukića. Vjerovatno bi nam promakla ta informacija da se na adresu Prometeja nije javio jedan čitatelj sa željom da prokomentira neke aspekte Lagumdžijinog kazivanja. Ta kazivanja su važna jer pokazuju u kojoj se mjeri nedosljedni i lažljivi političari, i cijela jedna nedosljedna i lažljiva politika koju zastupaju, znaju zaplesti u vlastitu mrežu u kojoj u prvom redu stradaju elementarna korektnost i elementarni logički principi.

Nastavi čitati “Zlatko Lagumdžija ili kako se građansko pile lako zaplete u nacionalističku kučinu”

Iako djelomično ignorirana, ova je studija i sjajna i važna

Bio sam ko-recenzent komprativne politološke studije dr. sc. Gordane Iličić „Politika u BiH. Normativni model teorije demokratske nestabilnosti“, u društvu uglednoga profesora politologije FPZ-a u Zagrebu Branka Caratana i mentora profesorice Iličić tijekom izrade njezine doktorske disertacije. Ne trebam ni objašnjavati: bio sam počašćen ovom ponudom. Jer, rukopis uvažene politologinje Iličić je cjelovita komparativna studija političkog sustava u BiH, u kojoj je predmet istraživanja konzistentno sagledan, te izložen kao jasna struktura u pet umreženih poglavljana circa 300 stranica. K tomu, u ovoj studiji je demonstrirano i vrhunsko poznavanje domaće i svjetske literature koja se tiče teorija nacija i nacionalizma, te posebice upućenost u demokratske metode upravljanja razlikama u višenacionalnim zajednicama, uključujući metode federalizma i konsocijacije, dok su preostale dvije metode iz ovog seta (tzv. hegemonistička kontrola i intervencija „treće strane“) s pravom zanemarene, jer su sve upitnije u vremenima kulturološkog senzibilizma i novog liberalizma.

Nastavi čitati “Iako djelomično ignorirana, ova je studija i sjajna i važna”

Ako osjete da gube vlast, nacionalisti neće prezati ni od čega

Izgleda da je predizborna kampanja za opće izbore  u Bosni i Hercegovini 2022. već uveliko počela. Ovaj put situacija je nešto drukčija za vladajuće, tj. za glavne nacionalne stranke i njihove satelite. Po prvi put im se malo ozbiljnije ljulja pod nogama. SDA je izgubila sve općine u Sarajevu, dok je SNSD izgubio poziciju gradonačelnika Banjaluke. HDZ BiH se drži nešto bolje, što je rezultat specifičnih okolnosti koje ipak neće potrajati vječno.  

Nastavi čitati “Ako osjete da gube vlast, nacionalisti neće prezati ni od čega”

Ivan Lovrenović: FATA ORLOVIĆ

U ponedjeljak 16. travnja 2007. godine oslobođena je Fata Orlović u srebreničkom sudu  od monstruozne optužbe da je  njezina borba za uklanjanje ilegalno sagrađene „inat crkve“ na njezinome dvorištu izraz nacionalizma i „mržnje na spski narod“. Objavio sam tada, 20. travnja 2007, donji zapis, koji ponavljam danas, na dan konačnoga ispunjenja pravde za Fatu Orlović, kao hommage toj nevjerojatnoj ženi.

Nastavi čitati “Ivan Lovrenović: FATA ORLOVIĆ”

Koalicija na nivou cijele BiH budi nadu u bolju budućnost

Nekada čujete vijesti i pomislite da zvuče isuviše dobro da bi bile istinite. Pogotovo imate pravo biti skeptični u Bosni i Hercegovini gdje se, s manjim varijacijama, već 25 godina vrte iste teme i vodi ista politika zastrašivanja građana. 

Ovaj put možda i nije tako. Sudeći po izjavama koje dolaze s relevantnih mjesta, Bosna i Hercegovina bi mogla dobiti “široku političku platformu na nivou cijele države”. To bi bio prvi put da se oporbene stranke iz cijele zemlje udruže i zajedno izađu na opće izbore, u ovom slučaju iduće godine.  

Nastavi čitati “Koalicija na nivou cijele BiH budi nadu u bolju budućnost”

Halabuka oko non-papera pokazuje jedino sramotnu nesposobnost i skretanje pažnje

Cijela priča oko non-papera Janeza Janše, koji možda jeste a možda nije poslan Europskoj Uniji, nepotrebno je gubljenje vremena i skretanje pažnje. Bosna i Hercegovina ima daleko veće probleme koje dežurni kvazipatrioti pokušavaju zataškati, zajedno s onima koje navodno smatraju protivnicima.  

Šanse da bilo koja ozbiljna adresa u EU podrži suludu ideju raspada Bosne i Hercegovine ravna je nuli. Sama Slovenija negirala je slanje dokumenta, i tu bi priča trebala biti završena.

Nastavi čitati “Halabuka oko non-papera pokazuje jedino sramotnu nesposobnost i skretanje pažnje”