“Sistematski pregled” demokracije u Latinskoj Americi

Ovogodišnji izborni ciklus će nam reći mogu li se politički sustavi u regiji nositi s društvenim napetostima koje je pandemija dodatno pogoršala

Niz izbora u Latinskoj Americi ove godine, koji su održani ili tek trebaju biti održani, testirat će snagu demokracije u regiji. Rezultati će pokazati mogu li se povećane društvene tenzije, nastale djelomično kao rezultat pandemije, rješavati kroz postojeće političke sustave.

Sve u svemu, izgledi za regiju su složeni i izazovni. Haiti i Nikaragva daju nam posebne razloge za zabrinutost, ali El Salvador i Honduras također bi trebalo pažljivo promatrati. Nasuprot tome, proces promjene ustava u Čileu donosi nadu u istinski demokratsku obnovu.

Dobra vijest je da se u problematičnim demokracijama Latinske Amerike i dalje izlazi na birališta kako bi se odlučivalo o svojoj budućnosti. U većini slučajeva čini se da je to jamstvo političke zastupljenosti i legitimnosti vlada, što je ljudima prijeko potrebno u teškim vremenima koja slijede. Evo na što treba paziti.

Ekvador

Sporni predsjednički izbori u Ekvadoru označili su početak intenzivne godine. Nakon prvog kruga izbora (7. veljače) odlučeno je da će Andrés Arauz, ljevičar, proći u drugi krug, s 32% glasova. Međutim, isprva nije bilo jasno hoće li mu protivnik biti bankar Guillermo Lasso ili Yaku Pérez, vođa autohtone populacije.

Obojica su dobila oko 20% glasova, ali Lasso je na kraju pobijedio svog rivala. Ipak, tijesna utrka za drugo mjesto zbunila je glasače i dovela do optužbi za prevaru, što je pomoglo potkopati legitimitet rezultata, kao i nacionalnog izbornog povjerenstva.

Da se Yaku Pérez plasirao u drugi krug, bilo bi teško predvidjeti pobjednika. Gospodin Lasso, koji je desničar, vjerojatno će izgubiti od gospodina Arauza, za kojeg se kaže da je odan bivšem predsjedniku Rafaelu Correi, koji je osuđen za korupciju i pobjegao u Brisel, ali čiji politički pokret (correismo, po prezimenu op. prev.) i dalje ima značajnu podršku u narodu.

Yaku Pérez, kandidat autohtonog političkog pokreta i ekološki aktivist, bio bi puno teži suparnik za Andrésa Arauza. Perez govori o izbornoj krađi i zahtijeva ponovno prebrojavanje glasova, a rezultate će potvrditi sudovi. Osim toga, ponudio je i demokratsku obnovu koju ne žele ni correisti ni anticorreisti poput Lassa. Obje ove struje predstavljaju nastavak ortodoksne, destruktivne ekonomske politike koja je prevladavala posljednjih desetljeća. Ta politika dovela je do recesije, do društvenih i ekoloških problema, te do visokog duga i kontrole makroekonomskih odluka od strane Međunarodnog monetarnog fonda (MMF).

El Salvador

I u Salvadoru je burno počelo. 28. veljače, parlamentarni i lokalni izbori rezultirali su premoćnom pobjedom kandidata koje je podržao trenutni predsjednik Nayib Bukele. Predsjednik je vlast osvojio neočekivanom pobjedom 2019. godine, obećavši da će se  sa svojom novom strankom Nuevas ideas (nove ideje) boriti protiv nasilja i korupcije. Međutim, krenuo je u autoritarnom smjeru i dodatno ojačao svoju vlast.

Bukele, kao mlad populist, zasigurno će još više utjecati na Kongres, kojemu je već prijetio prije godinu dana kad je stigao u Nacionalnu skupštinu u pratnji trupa, da maltretira zakonodavce. Izbori u veljači potvrdili su irelevantnost za ARENA i FMLN, dvije tradicionalne stranke ljevice i desnice, koji su pregažene. Sada je na kocki pluralnost demokracije u ovoj državi.

Peru

U travnju će se održati predsjednički i parlamentarni izbori u Peruu, koji je upravo prošao kroz turbulentno političko razdoblje (četiri predsjednika obnašala su dužnost od ožujka 2018). Francisco Sagasti, predsjednik kojeg je Kongres u studenom izabrao kao prelazno rješenje, a  zbog političkog konsenzusa o što skorijim novim izborima, neće se natjecati za ovu funkciju.

Tri Sagastijeva prethodnika svrgnuti su skandalima i intenzivnim uličnim prosvjedima. Čini se da su najizgledniji novi kandidati George Forsyth, bivši nogometaš s populističkim idejama, i Keiko Fujimori, kći bivšeg predsjednika Alberta Fujimorija. Keiko je već odslužila zatvorsku kaznu zbog korupcije, dok je njezin otac trenutno u zatvoru zbog kršenja ljudskih prava.

Na izbore će, s određenom podrškom, izaći i nacionalist Daniel Urresti, bivši general i ministar unutarnjih poslova optužen za ubojstvo novinara 1988. godine. Ostali kandidati (sveukupno ih je sedamnaest, kako s ljevice tako i desnice) imaju manje afera iza sebe, ali i manje šansi za uspjeh. U svakom slučaju, ne čini se vjerojatnim da će izbori okončati nestabilnost u zemlji koja je teško pogođena pandemijom i u kojoj civilno društvo zahtijeva temeljite ustavne reforme.

Čile

Između travnja i prosinca, Čile se suočava s dugim razdobljem izbora. Prvo idu izbori za regionalne guvernere i članove ustavne komisije. Zatim, s početkom u studenom, idu predsjednički, parlamentarni i regionalni izbori. 

Ovaj ciklus uključuje izbore u travnju za članove komisije koji će mijenjati ustav zemlje. Ustavna konvencija predložena je kao izlaz iz političke krize potaknute masovnim prosvjedima, poznatim pod nazivom estallido social (društvena epidemija), koji su trajali od listopada 2019. do ožujka 2020.

Ovaj proces dominirat će političkim raspravama u svim ostalim predizbornim kampanjama ove godine. On zahtijeva široki nacionalni konsenzus, što će vjerojatno državnu politiku gurnuti prema centru. U srpnju će se održati predsjednički predizbori, na kojima će se vjerojatno kandidirati desničar Joaquin Lavin, centristica Paula Naráaez i ljevičar Daniel Jadue.

Meksiko

6. lipnja u Meksiku se održavaju savezni, parlamentarni i lokalni izbori, što će biti prvi test za stranku MORENA predsjednika Andresa Manuela Lopez-Obradora. “AMLO”, kako ga nazivaju, održava svoju popularnost unatoč lošem upravljanju pandemijom i kontradiktornom pristupu politici koji miješa lijevi populizam s ustupcima neoliberalnoj ekonomskoj ideologiji.

Za ostale dvije glavne stranke, PRI i PAN, ali i za one manje poput Movimiento Ciudadano i PRD, bit će to prilika da igraju na duge staze i profiliraju svoje ljude uoči predsjedničkih izbora 2024. Inače, ti izbori još uvijek su daleko jer predsjednički mandat u Meksiku traje šest godina.

Haiti

Rujanski predsjednički i parlamentarni izbori na Haitiju možda su najkritičniji od svih u regiji. Trenutni predsjednik, Jovenel Moïse, vlada bez parlamenta i upravo je zadao smrtonosni udarac legitimitetu svojeg predsjednikovanja tako što je odbio priznati ustavni kraj svog mandata 7. veljače.

Moïse namjerava raspisati referendum o ustavu, koji bi mu omogućio da akumulira ovlasti i zaštiti se od mogućih sudskih postupaka zbog korupcije. Međutim, to namjerava učiniti mimo utvrđenih procedura, budući da takvu reformu mora podržati parlament, a potrebna je i opsežna rasprava unutar civilnog društva.

Prosvjedi protiv Moïsea veliki su i traju. Represija je krajnje nasilna, a ljudska prava sustavno se krše masakrima i otmicama. Kriminalne bande, koje navodno podržava vlada, teroriziraju građane, u državi u kojoj 80% ljudi živi ispod granice siromaštva. Legitimitet rujanskih izbora već sada osporavaju oporbene stranke, dok Moïseov autoritarni zanos postaje eksplicitan. Situacija na Haitiju danas je potencijalno eksplozivna, ali čini se da međunarodna zajednica ne može adekvatno odgovoriti.

Nikaragva

U Nikaragvi se novi predsjednik bira 7. studenog, ali sve ukazuje na to da Daniel Ortega, koji vodi zemlju u tandemu sa suprugom Rosario Murillo od 2007. godine, ne namjerava odustati. Ovaj par planira zadržati apsolutnu vlast i postavlja zakonodavne prepreke s ciljem da oporba ne može normalno funkcionirati. S obzirom na dosadašnju neučinkovitu borbu protiv pandemije i na nasilnu represiju protiv oporbe, čini se da se Nikaragva neće tako lako odmaknuti od titule autoritarnog režima, koju je dobila od  Economist Intelligence Unit-a za 2020. godinu.

Honduras

Izborni ciklus 2021. završit će se predsjedničkim, parlamentarnim i lokalnim izborima u Hondurasu, zakazanima za studeni. Neće biti lako s vlasti skinuti i dovesti nekog boljeg od Juana Rolanda Hernándeza, kontroverznog i osporavanog predsjednika. To je zato što su dvojica najizglednijih kandidata, Yani Rosental i Nasry Asfura, umiješani u korupcijske skandale.

Migrantske karavane koje su napustile Honduras posljednjih mjeseci, usprkos malim šansama da dođu do SAD-a, jasan su pokazatelj koliko malo nade ova srednjoamerička zemlja nudi svojim građanima. Oni su suočeni s ekstremnim siromaštvom, razornim uraganima, nepodnošljivim nasiljem i sveopćom korupcijom.


Francesc Badia I Dalmases, Open Democracy

Komentiraj

Popunite niže tražene podatke ili kliknite na neku od ikona za prijavu:

WordPress.com Logo

Ovaj komentar pišete koristeći vaš WordPress.com račun. Odjava /  Izmijeni )

Google photo

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Google račun. Odjava /  Izmijeni )

Twitter picture

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Twitter račun. Odjava /  Izmijeni )

Facebook slika

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Facebook račun. Odjava /  Izmijeni )

Spajanje na %s