Nagon za hot tejkom

Krajem mjeseca očekuju nas parlamentarni izbori u Njemačkoj. Ti se izbori smatraju najvažnijima u Europi jer se pretpostavlja, zbog ekonomske i političke snage Njemačke, da ona/j koji upravlja Njemačkom zapravo određuje i širi europski politički kurs. Izbori se čine prilično neizvjesnima, a jedino što sigurno znamo jest da nakon 16 godina Angela Merkel više neće biti njemačka kancelarka. Odustajanje Merkel od daljnjih kandidatura motiviralo je i inspiriralo niz komentatora i analitičara da se iskušaju u rekapitulaciji njene vladavine koja često u sebi sadrži, makar i implicitnu, periodizaciju europske politike u 21. stoljeću.

Nema sumnje da je Merkel presudno obilježila europsku politiku i da zaslužuje razne oblike rekapitulacije i analize, ali upravo borba za upražnjeno mjesto koje ostavlja bi nas trebala nagnati na oprez kad su u pitanju periodizacije i trendovi u (europskoj) politici. Naime, nakon što se nekoliko mjeseci činilo da će Zeleni i njihova kandidatkinja za premijerku Annalena Baerbock pobijediti Merkeličinu Kršćansko-demokratsku uniju (CDU) i tako najaviti tektonsku promjenu u europskoj politici koja ekološka pitanja stavlja na prvo mjesto, izborne su ankete u posljednjih mjesec dana kao favorite istaknule socijaldemokrate (SPD) i njihovog kandidata Olafa Scholza.

Analitičari imaju spremna objašnjenja za takav neočekivan iskorak i usksrnuće SPD-a. Kandidatkinju Zelenih su u proteklim mjesecima pratili brojni skandali, CDU se pogubio u odabiru adekvatnog kandidata, dok Scholz, inače ministar financija u koalicijskoj vladi CDU-a i SPD-a, zapravo predstavlja kontinuitet s figurom Angele Merkel. Ne nužno toliko u sadržaju politike koliko u dojmu stabilnosti. Kako god ispalo, postizborna aritmetika će biti zamršena i komplicirana, a obrati u izlaznim anketama ukazuju na volatilnost famozne volje birača. Drugim riječima, ona sve više ovisi o prigodno sklopljenim narativima nego o zastupanju društvenih skupina. Oduvijek su narativi bili sastavni dio politike i nezaobilazan faktor u procesima hegemonizacije, ali čini se da u posljednje vrijeme preuzimaju ponešto drukčiju ulogu. Sve više liče narativima koji se stvaraju u praćenju sportskih natjecanja i pri analizama karijera sportaša.

Upravo zbog toga treba biti oprezan u periodizacijama suvremene politike koje su prilično popularne posljednjih desetak godine. Sjetimo se samo najavljenog doba populizma i relativno brzog opoziva. Danas svjedočimo najavama kraja neoliberalizma i projekcijama narednog perioda. Ti porivi za periodizacijom nisu slučajni i motivirani su konkretnim ekonomsko-političkim promjenama, ali često u njihovoj podlozi stoji borba u nišama na akademskom tržištu ili potraga za hot tejkovima na zasićenom medijskom tržištu, kao i specifični eko-sistem društvenih mreža. Također, spomenuta volatilnost biračke volje ne znači da je ona postala potpuno arbitrarna i da su mogući bilo kakvi scenariji. Ona samo sugerira sve slabiju snagu političkih opcija da na ekonomske i ekološke promjene odgovore konzistentno i sa snažnom bazom iza sebe te tako osiguraju kontinuitet koji ne ovisi o narativima sklopljenima u iznajmljenim PR agencijama. Naravno, ne treba ni “zabraniti” hot tejkove, oni često nose u sebi leže lucidna zapažanja ma koliko god bila nategnuta i često predstavljaju političku inspiraciju. Treba im samo oduzeti status pisanja instant političke povijesti. Naprosto je polje isuviše kompleksno.


Marko Kostanić, Bilten

Komentiraj

Popunite niže tražene podatke ili kliknite na neku od ikona za prijavu:

WordPress.com Logo

Ovaj komentar pišete koristeći vaš WordPress.com račun. Odjava /  Izmijeni )

Google photo

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Google račun. Odjava /  Izmijeni )

Twitter picture

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Twitter račun. Odjava /  Izmijeni )

Facebook slika

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Facebook račun. Odjava /  Izmijeni )

Spajanje na %s