Američki međuizbori (midterm elections) 2026. godine privlače posebnu pozornost zbog političkih i gospodarskih okolnosti za vrijeme drugog mandata predsjednika Donalda Trumpa. Njegov mandat obilježili su kontroverze povezane s pojačanom kontrolom imigracije, nepopularnim ratom na Bliskom istoku i nestabilnim odnosima sa savezničkim državama. Takve okolnosti otežavaju predviđanje izbornih rezultata te potiču razvoj novih metoda izborne prognoze.
Jedna od tih metoda jest predviđanje građana (citizen forecasting), koje se temelji na ideji „mudrosti gomile”. Za razliku od tradicionalnih anketa, koje ispitanike pitaju za koga namjeravaju glasati, ova metoda pita građane koju stranku smatraju vjerojatnim pobjednikom izbora. Istraživanja pokazuju da takva predviđanja mogu biti vrlo precizna. Primjerice, američko istraživanje ANES od 1956. godine prikuplja mišljenja građana o pobjedniku predsjedničkih izbora, a kanadski istraživači predvidjeli su Trumpovu pobjedu 2024. godine pet mjeseci prije izbora.
Ova metoda ima tri važne prednosti. Prvo, ne zahtijeva reprezentativan uzorak stanovništva, za razliku od tradicionalnih anketa. Drugo, ne zahtijeva dugogodišnje povijesne podatke za izradu statističkih modela, što je posebno korisno u novim demokracijama. Treće, predviđanja prikupljena od velikog broja građana teško je manipulirati, za razliku od nekih drugih metoda, poput tržišta predviđanja.
Autor istraživanja proveo je ankete među 1.000 odraslih Amerikanaca u rujnu 2025. i rujnu 2026. godine, koristeći istraživačku platformu Verasight. Ispitanici su trebali procijeniti koja će stranka osvojiti većinu u Zastupničkom domu i Senatu.
Rezultati ankete iz rujna 2026. pokazali su da:
- 39 % ispitanika očekuje pobjedu demokrata u oba doma Kongresa.
- 27 % predviđa pobjedu republikanaca u oba doma.
- 22 % očekuje pobjedu demokrata u Zastupničkom domu, a republikanaca u Senatu.
- 12 % predviđa suprotan rezultat.
U usporedbi s 2025. godinom, kada je 37 % građana očekivalo pobjedu republikanaca u oba doma, a 27 % pobjedu demokrata, vidljiv je pomak u očekivanjima javnosti.
Autor zaključuje da građani prepoznaju političke okolnosti koje utječu na izbore. Među njima su tradicionalni gubitak zastupničkih mjesta stranke koja kontrolira Kongres tijekom međuizbora, visoke cijene goriva, inflacija i nepopularnost rata s Iranom. Također, ispitanici uzimaju u obzir činjenicu da republikanci tradicionalno imaju povoljniju raspodjelu birača u Senatu.
Zaključno, istraživanje pokazuje kako predviđanja građana mogu biti koristan alat za razumijevanje političkog raspoloženja i očekivanja birača. Ona ne predstavljaju sigurnu prognozu stvarnih izbornih rezultata, već odražavaju promjene u percepciji političke situacije tijekom vremena.
DD
