U algoritamskom mraku: digitalna cenzura palestinskih glasova u 2024. godini

Novi izvještaj pokazuje da se palestinski glasovi sustavno cenzuriraju u digitalnom prostoru, i to upravo u trenutku kada je svijetu najpotrebnije dokumentiranje ratnih zločina

Kako je izraelski napad na Gazu tijekom 2024. godine sve snažnije bjesnio, istodobno se pojačavala i cenzura palestinskih i propalenstinskih glasova. Novi izvještaj palestinske organizacije za digitalna prava Sada Social otkriva zabrinjavajuću stvarnost: glavne društvene mreže, od Instagrama do TikToka, sudionici su u utišavanju palestinskog narativa.

Izvještaj digitalnih prava 2024, objavljen u travnju, bilježi više od 25 000 slučajeva ograničavanja palestinskog sadržaja na najvećim internetskim platformama. Među njima su uklanjanje objava, prikrivanje sadržaja bez znanja korisnika, zatvaranje korisničkih računa i drugi oblici računalno upravljanog nadzora i kontrole. Ovakvo ograničavanje slobode izražavanja događa se upravo u trenutku kada se palestinski narod suočava s onime što je Međunarodni sud pravde prepoznao kao osnovanu sumnju na genocid — u vrijeme kada je digitalno svjedočenje ključno za bilježenje ratnih zločina koje Izrael, prema brojnim izvorima, provodi na terenu.

Nastavi čitati “U algoritamskom mraku: digitalna cenzura palestinskih glasova u 2024. godini”

Književnost na društvenim mrežama: od boomera do zoomera

U dosadašnjim nastavcima ovog serijala skrolali smo po profilima autora i projekata kojima je Facebook poslužio kao odskočna daska za uspjeh – ili barem ono što na domaćoj književnoj sceni od milja zovemo uspjehom – a sada krećemo suprotnim smjerom. Provjerit ćemo kako se na mrežama snalaze autorice i autori koji su se već etablirali, a platforme im nude priliku za dodatnu promociju i komunikaciju s publikom. Takvih je, jasno, mnogo više: nema danas književnika ni književnice koji imalo drže do sebe a da nemaju profile barem na Instagramu i Facebooku. I eto prvog problema: kako da ih se, makar provizorno, razmjesti i kategorizira? Kako da ih se podijeli na osnovne tipove i pospremi u odgovarajuće ladice, čisto radi orijentacije?

Tko zna, možda se rješenje skriva na samim mrežama. S usponom društvenih mreža, znamo, u opću upotrebu ušle su dublje nego ikada ranije generacijske podjele: na boomere i na zoomere, na alfe i na milenijalce, na ove i na one i na sve ostale. Netko će, doduše, reći da takve podjele nisu pretjerano ozbiljne. Netko će dodati da, ako nam je zaista stalo da shvatimo šta se u društvu događa, na raspolaganju imamo čitavu lepezu klasnih, rodnih, etničkih i ostalih kategorija koje nude kudikamo suvislije rastere. Netko će primijetiti da generacijske podjele u praksi redovno plešu na rubu ejdžizma, a često taj rub i prelaze.

I svi će oni biti u pravu.

Nastavi čitati “Književnost na društvenim mrežama: od boomera do zoomera”

Tehnologija i demokracija: Utjecaj tehnodivova na izbore

“Ne radi se o ljevici ili desnici (…) već o tome je li moguće ikada više imati slobodne i poštene izbore (…) ne možemo dopustiti da tehnološke kompanije imaju tako nekontroliranu moć,” zavapila je novinarka Carole Cadwalladr nakon što je istraživala utjecaj internetskih društvenih mreža na glasače u Ujedinjenom Kraljevstvu. Najveći problem na koji je britanska novinarka upozoravala je taj što nitko ne može utvrditi kakve se političke poruke na Facebooku, Googleu ili YouTubeu točno prikazuju jer svatko od nas vidi potpuno drugačiju stranicu.

Nastavi čitati “Tehnologija i demokracija: Utjecaj tehnodivova na izbore”