Održavši svoj prvi veliki vanjskopolitički govor od stupanja na dužnost 20. siječnja, američki predsjednik Joe Biden poslao je snažan signal ostatku svijeta da ćemo u njegovom mandatu vidjeti sasvim drugu Ameriku. U širem obraćanju američkom State Departmentu u Washingtonu, Biden je iznio svoju novu vanjskopolitičku viziju, izjavivši – pomalo frazerski – da se “Amerika vratila”.

Osim što je ostalim međunarodnim čelnicima odaslana važna poruka o tome što će SAD raditi tijekom sljedeće četiri godine, ta izjava ujedno je bila i javno odbacivanje mnogih politika njegovog prethodnika u Bijeloj kući, Donalda Trumpa. Bio je to govor namijenjen obnavljanju reda i globalne vjere u SAD, stvari za koje Biden očito osjeća da su izgubljene pod njegovim kontroverznim prethodnikom.

Američka vanjska politika sada će se više usredotočiti na multilateralnu diplomaciju i bolji rad s drugim zemljama. No, Biden je naglasio da se to ne smije smatrati mekim pristupom, ustrajavajući kako je diplomacija najbolji način da se postigne ono što SAD žele:

“Ulaganje u našu diplomaciju nije nešto što radimo samo zato što je to ispravno za svijet … Činimo to jer je to u našem najdirektnijem vlastitom interesu”.

Ovdje se također radi i o demokraciji. Biden je neprestano naglašavao važnost demokratskih vrijednosti kao ključnog aspekta američkog identiteta i etosa. U osvrtu na odbijanje svog prethodnika da prihvati poraz, te na nedavne nerede na Kapitolu, rekao je da će ova “borba” za održavanje demokracije biti temelj buduće uloge SAD-a u svijetu.

Biden je također naglasio da će se njegove vanjskopolitičke vrijednosti temeljiti na onome što njegova administracija bude smatrala korisnim za američku javnost:

“Više nema jasne granice između vanjske i unutarnje politike. Svaku akciju u inozemstvu moramo poduzimati imajući u vidu američke radničke obitelji”.

Međutim, na domaćem planu neke politike koje je najavio u govoru možda će biti teško provesti. Biden želi tolerantniji pristup imigraciji, želi povećanu gornju granicu broja izbjeglica (s 15000 migranata godišnje na 125000) i promicanje LGBTQ prava. Ta će politika vjerojatno uznemiriti desničarske republikance, pa bi se Biden mogao suočiti s otporom kod kuće.

Prijatelji i neprijatelji

Govoreći o američkim odnosima s Rusijom, Biden je rekao da je “jasno rekao predsjedniku Putinu, na način koji se posve razlikuje od mog prethodnika”, da SAD više neće “sklanjati pogled” pred ruskom agresijom. Izdvojio je “ometanje naših izbora, kibernetičke napade i trovanje svojih građana”. Također je istaknuo situaciju ruskog oporbenog čelnika Alekseja Navaljnog, zahtijevajući njegovo puštanje i osudivši “ruske napore na suzbijanju slobode izražavanja i mirnog okupljanja” kao “stvar koja duboko zabrinjava nas i međunarodnu zajednicu”.

Međutim, Biden je također naglasio svoju spremnost za suradnju s Putinom na kontroli nuklearnog oružja i napomenuo da su se dvije zemlje već dogovorile o produljenju sporazuma Novi START kojim se žele smanjiti američke i ruske zalihe nuklearnih proizvoda u narednih pet godina. Ovo predstavlja još jedan veliki prekid s Trumpovim pristupom, a što ilustrira odluka bivšeg predsjednika da napusti sporazum o nuklearkama srednjeg dometa (INF) i sporazum o otvorenom nebu.

Biden je Kinu opisao kao “našeg najozbiljnijeg konkurenta” i obećao da će se “usprotiviti kineskom ataku na ljudska prava, intelektualno vlasništvo i globalno upravljanje”. Ali, istovremeno je Pekingu naznačio da je voljan surađivati kada je to u “najboljem interesu Amerike”.

Pitanje američkog odnosa prema Iranu bilo je primjetno zbog njegove odsutnosti, osim kad se govorilo o posrednom sukobu Irana sa Saudijskom Arabijom. Ovo je još jedan veliki prekid s neprijateljskim odnosom Trumpove administracije prema Teheranu. Biden je također jasno rekao da će SAD ukinuti svu potporu i pomoć zaraćenim stranama u Jemenu, jednom od glavnih sukoba između Saudijske Arabije i Irana koji destabilizira regiju.

Rekao je da je novi američki državni tajnik Antony Blinken imenovao posebnog izaslanika u Jemenu, zaduženog za suradnju s UN-om i svim stranama u sukobu kako bi se zaustavila neprijateljstva.

Ja nisam Trump

Jedna od glavnih poruka ovog govora je što je Biden pokazao svijetu suštinsku razliku između njegovog načina vladanja i onog njegova prethodnika. Na jednoj razini, Biden otvoreno kritizira i preokreće gotovo sve ono što je Trump činio u vanjskopolitičkoj areni, a istovremeno napada ideologiju koja ga je podupirala. Ovakav stav odražava se u riječima koje je Biden koristio, poput “ponovno izgraditi” (američka savezništva) i “ponovno se angažirati” (sa svijetom).

“Trebat će vremena da se obnovi ono što je tako teško oštećeno. Ali upravo to ćemo učiniti”.

Osim toga, Biden je namjerno odlučio uvjeriti međunarodnu zajednicu da je doba američke nepredvidljivosti prošlo. Nastojao je iznijeti jasnu viziju što će SAD ubuduće raditi i kako se nada da će to poboljšati i stabilizirati međunarodne odnose.

Ipak, dok Biden očito želi da i saveznici i neprijatelji znaju gdje stoje, u njegovom je govoru bilo malo toga o Europi, Velikoj Britaniji i Brexitu – kao i o bilo kojoj prijetnji koju Brexit može predstavljati za Good Friday sporazum, za koji znamo da je Bidenu osobno jako važan. Što ovo znači za budućnost “posebnih veza” između SAD-a i Velike Britanije, zasad nitko ne zna.

---

Michelle Bentley, The Conversation