Po real-političkoj definiciji, susreti na vrhu najvećih svjetskih igrača izravno utiču na globalni politički pejzaž i atmosferu. U datom međunarodnom kontekstu, sastanak novog američkog predsjednika Joe Bidena sa ruskim kolegom Vladimirom Putinom u Ženevi 16. juna ove godine pripremljen je taman kako treba. Obostrano, da ne bude zabune. Sve odmjereno i bez bombastičnih nota, uz nepatvorene izraze uzajamnog uvažavanja.
Nastavi čitati “Biden i Putin, dobar sastanak u Ženevi” →
Jedan od najmračnijih aspekata sukoba koji se odvijao do prije nekoliko dana je činjenica da je on svima tako poznat – naravno, posebno onima koji ga proživljavaju. Čak su se i najmlađe generacije već previše puta suočile s nasiljem. Norveško vijeće za izbjeglice izvijestilo je da je 11 djece ubijene u izraelskim zračnim napadima u Gazi sudjelovalo u njihovom psihosocijalnom programu kako bi im se pomoglo da se nose s traumama. Ukupno 228 Palestinaca poginulo je u pojasu Gaze, od toga najmanje 63 djece, dok je 12 ljudi u Izraelu, uključujući dvoje djece, ubijeno raketama palestinskih militantnih skupina. Obje strane zanemaruju živote civila, ali ogromna većina žrtava su palestinska djeca koja su poginula, izgubila roditelje, braću i sestre, i čiji su domovi, škole i zdravstvene ustanove bombardirani.
Nastavi čitati “The Guardian: vrijeme je za promjene u odnosima SAD-a i Izraela” →
Američka administracija nastojala je da Bidenov potez – pokolj nad Armencima službeno je nazvao genocidom – prođe bez težih posljedica za odnose s Turskom, a da istodobno Bidena predstavi kao borca za ljudska prava u svijetu
U službenoj izjavi na Dan sjećanja na žrtve genocida nad Armencima, koji se obilježava 24. aprila, američki predsjednik Joe Biden osudio je masovni pokolj i izgon armenskog stanovništva koji su između 1915. i 1923. organizirale osmanske vlasti. Ova dugo očekivana izjava privukla je veliku pažnju međunarodne javnosti jer su u njoj prvi put s mjesta još uvijek najmoćnije osobe svijeta ti događaji nazvani genocidom. Da je doista riječ o genocidu već je dugo stvar konsenzusa među historiografima, no ovoj se klasifikaciji grčevito protivi Turska.
Nastavi čitati “Priznanje genocida” →
Regionalni su komentatori dolazak Joea Bidena na vlast i špekulacije o “novoj ulozi” SAD-a u regiji dočekali zaglavljeni u devedesetima. Izvlačile su se njegove izjave o Tuđmanu i Miloševiću, a zanemarivale promjene u međunarodnim odnosima i interesima SAD-a u tih 30 godina. Kao rasprava o politici na obiteljskom ručku: e, rek’o je amidža još tada…
Nastavi čitati “Kod amidže Džoa” →
Održavši svoj prvi veliki vanjskopolitički govor od stupanja na dužnost 20. siječnja, američki predsjednik Joe Biden poslao je snažan signal ostatku svijeta da ćemo u njegovom mandatu vidjeti sasvim drugu Ameriku. U širem obraćanju američkom State Departmentu u Washingtonu, Biden je iznio svoju novu vanjskopolitičku viziju, izjavivši – pomalo frazerski – da se “Amerika vratila”.
Nastavi čitati “Prvi vanjskopolitički govor Joea Bidena – stručnjak objašnjava što to znači za svijet” →
Nedavni napad pristaša bivšega predsjednika SAD-a Donalda Trumpa na zgradu američkog Kongresa u pokušaju zaustavljanja prebrojavanja elektorskih glasova i potvrde pobjede Joea Bidena na predsjedničkim izborima privukao je pažnju čitavog svijeta. Dotični je događaj izazvao sveopći šok i nevjericu kako u Sjedinjenim Državama, tako i van njih, a mnogi su pohrlili zlurado primijetiti kako je država koja se dičila statusom predziđa i bastiona demokracije lako potonula u političko nasilje i postala „banana republikom“ (usporedba koju je, među ostalima, iskoristio i bivši predsjednik George W. Bush).
Nastavi čitati “Urušavanje američkog mita” →
