Svijet koji dolazi

Nitko ne može prepoznati sve  aspekte novog doba koje se nazire, ali pokretačke snage za koje se treba pripremiti već su očite. Ovo je vrijeme sukoba i žestokog natjecanja između velikih sila, u kojem visok stupanj vanjske ovisnosti o materijalu i proizvodima od strateške važnosti može postati smrtonosna slabost. To je svijet u kojem se globalizacija rekonfigurira, a geopolitički atlas pomiče, što više nema nikakve veze s optimizmom nakon pada Berlinskog zida. Ovaj svijet obilježava ideološka borba između demokracija i autoritarnih režima koji, kako tvrde, žele izgraditi drugačiji svjetski poredak i u kojem je stoga Europljanima, više nego ikada prije, važno da EU ojača svoju unutarnju koheziju.

Nastavi čitati “Svijet koji dolazi”

Naftni embargo EU-a: povećana cijena Putinovog rata

Uoči summita Europske unije u Bruxellesu, njemački ministar gospodarstva i zamjenik kancelara Robert Habeck upozorio je da se jedinstvo oko sankcija Rusiji “počinje urušavati”. Ako je ta procjena trebala potaknuti čelnike EU-a u ključnom trenutku, čini se da je manje-više uradila svoj posao.  

Nastavi čitati “Naftni embargo EU-a: povećana cijena Putinovog rata”

O morfološkim predviđanjima

Nakon početnog šoka, ruska agresija na Ukrajinu izazvala je u međunarodnoj javnosti mnoštvo komentara među kojima su i prilozi značajnih svjetskih pera sa svih krajeva političkog spektra. Nemali broj komentatora vidi u ruskoj invaziji »inicijalnu kapislu« budućeg raspada Ruske Federacije i uopšte propasti Putinovog nacionalističkog projekta. Tako Yuval Noah Harari, jedan od najčitanijih autora današnjice, u tekstu objavljenom u The Guardianu izražava (već!) opšterašireno uvjerenje da će rat u Ukrajini oblikovati budućnost cijelog svijeta, konstatira da je Vladimir Putin taj rat već sada izgubio i najavljuje »smrt Ruskog carstva« na čijem »smrtnom listu … neće stajati ime Mihaila Gorbačova: stajat će Putinovo ime«. A razložni i odmjereni Branko Milanović, iako ne želi da spekulira o ishodu rata, ipak ostavlja mogućnost da se, osim okupacijom Ukrajine, on završi možda i »raspadom Rusije«.

Nastavi čitati “O morfološkim predviđanjima”

Agresija na Ukrajinu i plimni “whataboutism”

Možemo li, smijemo li, kada osuđujemo rusku invaziju na Ukrajinu, reći – da ali…? Odnosno usput spominjati i druge vojne akcije koje su proteklih desetljeća, bez legalne podloge ili službene objave rata, pokretale moćne države te napadale brojne teritorije prouzročivši velike ljudske patnje i žrtve?

U raspravi na društvenim mrežama ili u lokalnom kafiću nerijetko ćete ovih dana zapaziti rečenice poput – “jest, Rusi su brutalno napali, ali zašto nitko ne priča koliko Amerikanci nereda čine po svijetu?”

Nastavi čitati “Agresija na Ukrajinu i plimni “whataboutism””

U boj, u boj za dron svoj

“Dođite gospodari rata, vi koji gradite velika oružja, koji gradite smrtonosne zrakoplove i sve bombe, vi koji se skrivate iza zidova i uredskih stolova, znajte, mogu vidjeti kroz vaše maske,” ljutito je poručivao Bob Dylan u protestnoj “Gospodari rata” prije skoro 60 godina, pjesmi čiji tekst bi sasvim pristajao i u ovoj 2022.  Jer sadašnja je utrka u naoružavanju krenula u smjeru kompleksnog digitalnog ratovanja u kojemu će umjetna inteligencija donositi odluke o životu i smrti, a države trošiti još više na preciznije i brže ubojite naprave. Superpametni rojevi dronova, hipersonični nezaustavljivi projektili, usmjerene ubojite energije tek su neka od novotarija za uništenje koje usavršavaju laboratoriji diljem svijeta u frenetičnoj utakmici za postizanje premoći od koje možda ovisi tko će iznenada postati nova svjetska velesila. Nervozni političari požuruju špijune da saznaju više o namjerama mogućih neprijatelja i osnivaju timove stručnjaka u koje uključuju i pisce znanstvene fantastike ne bi li uspjeli što bolje predvidjeti opasnosti koje donosi  budućnost. A najveće razočaranje biva kada se procjene i prognoze pokažu prilično pogrešnima i kada vas primjerice iznenade “mali zeleni.”

Nastavi čitati “U boj, u boj za dron svoj”

Kazahstan: opasnost pred nama

Koliko god se kriza u Kazahstanu činila groznom, uskoro bi moglo biti i puno gore. Vlasti su u četvrtak izvijestile da su deseci prosvjednika i najmanje 12 pripadnika policije i sigurnosnih snaga poginuli. S obzirom da je internet uvelike blokiran a drugi oblici komunikacije ozbiljno otežani, te s izvješćima o pucnjavi u Almatyju, stvarna bi situacija mogla biti mnogo lošija. Uhićeno je najmanje 2000 prosvjednika. Nakon višednevnih, uglavnom mirnih demonstracija diljem ove goleme zemlje, vladine zgrade su napadnute ili zapaljene u dva grada, a svjedoci u Almatyju izvijestili su o pljački. Stigle su “mirovne trupe” iz vojnog saveza predvođenog Rusijom. 

Nastavi čitati “Kazahstan: opasnost pred nama”

Rusija i Ukrajina: hoće li biti novog rata? 

Velika je zabrinutost ovih dana za Ukrajinu, u kontekstu crnih prognoza o mogućem novom sukobu, možda već početkom nove godine. Ima li šanse da ova država opstane ako je na meti vojne velesile poput Rusije?

Vladimir Putin smatra da su Rusi i Ukrajinci zapravo jedan narod (na dosta sličan način kako neki nacionalisti, uglavnom srpski, svojataju druge narode u bivšoj Jugoslaviji). Objavio je poduži članak-pamflet na zvaničnoj stranici ruske vlade (en.kremlin.ru), iz kojeg nije teško iščitati da napad na Ukrajinu uopće nije nemoguć u skoroj budućnosti.  

Nastavi čitati “Rusija i Ukrajina: hoće li biti novog rata? “

Biden i Putin, dobar sastanak u Ženevi

Po real-političkoj definiciji, susreti na vrhu najvećih svjetskih igrača izravno utiču na globalni politički pejzaž i atmosferu. U datom međunarodnom kontekstu, sastanak novog američkog predsjednika Joe Bidena sa ruskim kolegom Vladimirom Putinom u Ženevi 16. juna ove godine pripremljen je taman kako treba. Obostrano, da ne bude zabune. Sve odmjereno i bez bombastičnih nota, uz nepatvorene izraze uzajamnog uvažavanja.

Nastavi čitati “Biden i Putin, dobar sastanak u Ženevi”

Prvi vanjskopolitički govor Joea Bidena – stručnjak objašnjava što to znači za svijet

Održavši svoj prvi veliki vanjskopolitički govor od stupanja na dužnost 20. siječnja, američki predsjednik Joe Biden poslao je snažan signal ostatku svijeta da ćemo u njegovom mandatu vidjeti sasvim drugu Ameriku. U širem obraćanju američkom State Departmentu u Washingtonu, Biden je iznio svoju novu vanjskopolitičku viziju, izjavivši – pomalo frazerski – da se “Amerika vratila”.

Nastavi čitati “Prvi vanjskopolitički govor Joea Bidena – stručnjak objašnjava što to znači za svijet”

Zašto je Aleksej Navaljni drukčiji i opasniji od ostatka opozicije u Rusiji

Aleksej Navaljni je najpoznatiji ruski opozicionar i najveći protivnik predsjednika Vladimira Putina i političke elite u Rusiji. To je opasan posao, što potvrđuje i nedavni incident. Navaljni je, po svemu sudeći, otrovan u gradu Tomsku u Sibiru, dok je čekao let za Moskvu. Nakon bizarnog odlaganja, evakuiran je u bolnicu u Berlin i prognoze su neizvjesne. Zvanična Moskva odbacila je bilo kakvu povezanost s trovanjem, ali ovo nije prvi put da je stradao opozicijski političar u Rusiji. Nastavi čitati “Zašto je Aleksej Navaljni drukčiji i opasniji od ostatka opozicije u Rusiji”

Rusija dezinformacijama o koronavirusu izaziva razdor i širi paniku

Piše: Petar Vidov

Globalna pandemija koronavirusa poslužila je Ruskoj Federaciji kao plodan rasadnik za još jednu veliku dezinformacijsku kampanju. Internet su preplavile netočne informacije povezane s virusom SARS-CoV-2 i bolešću Covid-19. Nastavi čitati “Rusija dezinformacijama o koronavirusu izaziva razdor i širi paniku”

Politička i ustavna drama u Rusiji

Piše: Rachel Denber

Predsjednik Vladimir Putin nastavio je špekulacije o tome koja će mu biti uloga u Rusiji nakon što mu se mandat završi 2024. Dok je ruski donji dom parlamenta raspravljao o ustavnim amandmanima, u očito koreografiranoj predstavi uz pseudo-spontanu političku dramu, pojavio se prijedlog za ‘vraćanje sata na nulu’ u smislu Putinovih daljnjih ambicija. Nastavi čitati “Politička i ustavna drama u Rusiji”

Hijerarhija kontra anarhije i obratno

Piše: Nedžad S Hadžimusić

Na vrhuncu moći, Napoleon Bonaparte koji je Evropi podario temelje pravne drzave uvođenjem postulata evropskog građanskog prava (‘Code Civile’) svojim podanicima je svojevremeno poručio : “Ustav treba biti kratak i nejasan” (!) Nastavi čitati “Hijerarhija kontra anarhije i obratno”