Priznanje genocida

Američka administracija nastojala je da Bidenov potez – pokolj nad Armencima službeno je nazvao genocidom – prođe bez težih posljedica za odnose s Turskom, a da istodobno Bidena predstavi kao borca za ljudska prava u svijetu

U službenoj izjavi na Dan sjećanja na žrtve genocida nad Armencima, koji se obilježava 24. aprila, američki predsjednik Joe Biden osudio je masovni pokolj i izgon armenskog stanovništva koji su između 1915. i 1923. organizirale osmanske vlasti. Ova dugo očekivana izjava privukla je veliku pažnju međunarodne javnosti jer su u njoj prvi put s mjesta još uvijek najmoćnije osobe svijeta ti događaji nazvani genocidom. Da je doista riječ o genocidu već je dugo stvar konsenzusa među historiografima, no ovoj se klasifikaciji grčevito protivi Turska.

Genocid je počinjen u kontekstu Prvog svjetskog rata i postepenog raspada Osmanskog Carstva te njegovog pretvaranja u tursku nacionalnu državu. Nekada značajna zajednica osmanskih Armenaca s preko milijun pripadnika optuživana je za simpatije prema osmanskim neprijateljima, osobito Rusiji, i praktički je u cijelosti istrijebljena masovnim ubojstvima, protjerivanjima i prisilnim preobraćenjima. Suprotno poznatim činjenicama, turska država negira da su Armenci bili žrtve državne kampanje.

Stoga ne čudi da su turske vlasti reagirale na Bidenovu objavu. Ministarstvo vanjskih poslova optužilo je američke vlasti za reviziju povijesti i poručilo da “neće dozvoliti da ih itko podučava njihovoj povijesti”. Američki ambasador u Turskoj pozvan je na konzultacije i upozoren da će ovaj potez “otežati odnose između dviju zemalja”. No izjave turskih funkcionera su bile znatno blaže nego kad su genocid nad Armencima tim terminom nazvali Europski parlament i papa Franjo 2015. godine.

Priznanje genocida bilo je jedno od Bidenovih predizbornih obećanja. Svega dan uoči sporne izjave nazvao je turskog predsjednika Recepa Tayyipa Erdoğana, tobože radi dogovora oko budućeg susreta, ali neformalno i da mu najavi svoju izjavu i pokuša ublažiti reakcije. Turska je važan američki saveznik i dodatno pogoršanje odnosa moglo bi oslabiti američku poziciju na Bliskom istoku. To je ujedno razlog zašto su američki predsjednici dosad odbijali koristiti termin “genocid”. Američki kongres je još 2019. izglasao rezoluciju o genocidu nad Armencima, ali ju je tadašnji predsjednik Donald Trump odbio potpisati.

U svojoj poruci armenskoj crkvi i preostaloj zajednici u Turskoj, kojom je htio preduhitriti Bidena, Erdoğan je upozorio da se “pokušava politizirati povijest” i da armensko pitanje “iskorištavaju treće strane” koje rade protiv nacionalnih interesa Turske. Bidenova gesta je pak izazvala oduševljenje u Armeniji, čiji je premijer Nikol Pašinjan njegovu izjavu nazvao “primjerom svima koji žele graditi tolerantno međunarodno društvo”. Turska je prošle godine sudjelovala u armensko-azerbajdžanskom ratu za područje Gorskog Karabaha i znatno doprinijela azerbajdžanskoj pobjedi, koja je proizvela novih 100.000 armenskih izbjeglica.

Američko-turski odnosi posljednjih su godina pogoršani suprotstavljenim interesima u susjednoj Siriji. Amerikanci ondje podržavaju Kurde, dok je Turska pružila veliku pomoć različitim džihadističkim grupama upravo kako bi spriječila razvoj kurdske autonomije. Kurdi čine najveću manjinsku zajednicu i u Siriji i u Turskoj, a Erdoğan je na zahtjeve za poštivanjem manjinskih prava dosad reagirao pretežno jačanjem represije. Dodatni predmet spora između SAD-a i Turske je približavanje Ankare Moskvi i prijetnje da će prekinuti svoje dugogodišnje savezništvo sa Zapadom.

Američka je administracija stoga nastojala da ovaj potez prođe bez težih posljedica za međusobne odnose, a da istodobno Bidena predstavi kao borca za ljudska prava u svijetu. No tu će ravnotežu biti teško održati. Prema redovitim izvještajima respektabilnih međunarodnih organizacija za ljudska prava, Turska intenzivno krši ljudska i manjinska prava i u Turskoj i u susjednoj Siriji čije dijelove okupira. Zapadne kritike dosad nisu zaustavile ovu praksu.


Nikola Vukobratović, Novosti

Foto: Justin Kaladjian

Komentiraj

Popunite niže tražene podatke ili kliknite na neku od ikona za prijavu:

WordPress.com Logo

Ovaj komentar pišete koristeći vaš WordPress.com račun. Odjava /  Izmijeni )

Google photo

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Google račun. Odjava /  Izmijeni )

Twitter picture

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Twitter račun. Odjava /  Izmijeni )

Facebook slika

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Facebook račun. Odjava /  Izmijeni )

Spajanje na %s