Rusija i Ukrajina: hoće li biti novog rata? 

Velika je zabrinutost ovih dana za Ukrajinu, u kontekstu crnih prognoza o mogućem novom sukobu, možda već početkom nove godine. Ima li šanse da ova država opstane ako je na meti vojne velesile poput Rusije?

Vladimir Putin smatra da su Rusi i Ukrajinci zapravo jedan narod (na dosta sličan način kako neki nacionalisti, uglavnom srpski, svojataju druge narode u bivšoj Jugoslaviji). Objavio je poduži članak-pamflet na zvaničnoj stranici ruske vlade (en.kremlin.ru), iz kojeg nije teško iščitati da napad na Ukrajinu uopće nije nemoguć u skoroj budućnosti.  

Ovom temom uveliko se bave i brojni vodeći svjetski mediji. The Observer je objavio urednički komentar u kojem analizira situaciju. Za Putina tvrde da je staromodan tip koji “čezne za danima kada je Sovjetski Savez bio velika sila”. On navodno i dalje gleda na zapadne demokracije kao na protivnike koje treba ‘zbuniti’ kad god je to moguće, i nikada se nije pomirio s gubitkom satelitskih republika u istočnoj Europi. To se posebno odnosi na Ukrajinu: 

“Rusko gledište da je Ukrajina ukradeno područje na koje Rusija ima prirodno pravo vuče korijene iz vremena carske Rusije i prije. Ukrajinci (i Bjelorusi) su obično nazivani “malim Rusima”. Autohtoni narativi naglašavaju zajedničku povijest i zajedničku vjeru koja neraskidivo povezuje ove bratske istočnoslavenske narode. Putin je više puta izjavio da su Rusi i Ukrajinci jedan narod.” 

Ono što je “zgodno zaboravljeno” je ugnjetavanje Ukrajinaca u 19. stoljeću, koje je uključivalo zabranu ukrajinskog jezika. Nakon ruske revolucije Ukrajina je proglasila neovisnost, koja je bila kratkog vijeka. Namjerno izazvana “umjetna glad”, poznata kao Holodomor, ubila je tridesetih godina prošlog stoljeća više od sedam milijuna uglavnom etničkih Ukrajinaca i sada se službeno smatra sovjetskim genocidom. 

Unatoč svemu tome, Putin smatra “izdajom” težnju moderne Ukrajine za tješnje veze s EU-om i NATO-om. Ovo “podsjeća na odnos Francuske prema Alžiru 1950-ih, ili Engleske prema Irskoj u 19. stoljeću.”   

Prije sedam godina, kao odgovor na revoluciju koja je zbacila ukrajinskog pro-ruskog predsjednika Janukoviča, Putin je izvršio invaziju, anektirao Krim i započeo separatistički sukob u regiji Donbas. Neuspjeh mirovnih napora doveo je izravno do današnje krize.  

Rusija je stacionirala više od 90000 vojnika i teškog naoružanja na granicu s Ukrajinom. Na ovaj način Putin možda pokušava privoliti Kijev i zapad na trajno rješenje, koje bi dovelo do ukidanja sankcija i formalnog priznanja Krima kao dijela Rusije. Postoje, međutim, i drugi motivi. Moskva se uvijek protivila širenju NATO saveza na istok, posebno na Poljsku i baltičke republike. Rusija možda sada želi ishoditi povlačenje nedavno raspoređenih trupa i naoružanja u tim državama, te prestanak prodaje oružja SAD-a i Velike Britanije Kijevu i razgovora o “svijetloj euroatlantskoj budućnosti” Ukrajine. 

Putin smatra da SAD neće reagirati vojno u slučaju novog sukoba, i u pravu je. Joe Biden je upozorio da radi na mjerama i inicijativama koje će Putinu otežati djelovanje, ali to znači da “u praktičnom smislu, SAD planira ekonomski i na druge načine kazniti Rusiju ako napadne Ukrajinu – ali da neće biti otvorenog vojnog odgovora. NATO neće priskočiti u pomoć; neće biti šireg sukoba. Kao što Putin zna, Biden se bavi okončanjem ratova, a ne njihovim pokretanjem. To je njegovo obećanje američkim biračima. U svakom slučaju, fokusiran je na Kinu i na Covid.” 

Najnovija kriza predstavlja “vrlo opasan trenutak za Ukrajinu, i za kredibilitet zapadnog saveza”. Vladimir Putin možda sprema počiniti još jednu agresiju, i uistinu – tko ga može spriječiti u toj namjeri? 

Jedna misao o “Rusija i Ukrajina: hoće li biti novog rata? 

Odgovori na UDRUŽENJE POLJOPRIVREDNIK VELIKA KLADUSA Otkaži odgovor

Popunite niže tražene podatke ili kliknite na neku od ikona za prijavu:

WordPress.com Logo

Ovaj komentar pišete koristeći vaš WordPress.com račun. Odjava /  Izmijeni )

Twitter picture

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Twitter račun. Odjava /  Izmijeni )

Facebook slika

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Facebook račun. Odjava /  Izmijeni )

Spajanje na %s