O ukrajinskoj protuofenzivi: zapanjujući napredak

Izgorjeli tenkovi, napušteni sanduci streljiva i drugi dokazi brzog, kaotičnog ruskog bijega pričaju vlastitu dramatičnu priču. Zapanjujuća, munjevita ofenziva ukrajinskih trupa na sjeveroistoku zemlje predstavlja najznačajniji trenutak rata od ožujka, kada je napad na Kijev odbijen a ruske trupe žurno se povukle prema istoku.

Nastavi čitati “O ukrajinskoj protuofenzivi: zapanjujući napredak”

Nasljeđe Mihaila Gorbačova: nada ostaje

Ruski postsovjetski eksperiment s demokracijom nije uspio, ali san o političkoj slobodi mora se sačuvati

Kremlj nije bio siguran kako obilježiti smrt Mihaila Gorbačova, čovjeka kojeg se na zapadu bez zadrške slavi zbog njegove uloge u ubrzavanju kraja hladnog rata. U Rusiji se događaji koji su doveli do raspada Sovjetskog Saveza službeno opisuju kao nacionalna nesreća ili se uopće ne spominju. Gubitak statusa supersile je rana koju je Vladimir Putin riješio zaliječiti kao svoj životni zadatak.

Nastavi čitati “Nasljeđe Mihaila Gorbačova: nada ostaje”

Bilježnica Robija K.: Nuklearski rat

Mi obitelj smo kod mog dida na Šolti sidili u kužini za obidom. Prvo smo izili juvu sa njokima od griza. Onda je mama iznila na stol lešo govedinu i šalšu od pomidori. Mi smo navalili na njupanciju. Onda je odiza brda iz vatrogasnog doma tuta forca zazvečala sirena. Mama je iskobečila oči: „Muko irudova, šta je ovo?“ Onda su odiza drugog brda tuta forca zazvonila zvona sa Gospe od Kadulje i Lavande. Sad su se sirena i zvona spojili u revijsku buku. Tata je zinijo: „Koji je ovo kua?“ Onda je moj dida skočijo se iz katrige i viknijo je: „Ljudi, ovo je uzbuna za atomski napad! Bižmo ća u sklonište!“

Nastavi čitati “Bilježnica Robija K.: Nuklearski rat”

Taiwan – vjerovatno sljedeće najopasnije mjesto na svijetu

Sve do pokretanja posebne vojne operacije Rusije u Ukrajini, činilo se da je Europa maltene odlično prošla u Prvom hladnom ratu. Dok je u Aziji bila druga priča. Tamo je hladni rat bio nerjetko biblijski surov, napalm-vreo i neuporedivo složeniji. Donio je neslućene geostrateške promjene. Iz krize u krizu, u nepreglednom nizu post-kolonijalnih, ideoloških unutrašnjih i proxy sukoba, odnio je neuporedivo više ljudskih života i ostavio novim pokoljenjima niz otvorenih i(li) potencijalnih žarišta: Kašmir, nuklearna i gladna Sjeverna Koreja, Tibet, Taiwan itd.

Nastavi čitati “Taiwan – vjerovatno sljedeće najopasnije mjesto na svijetu”

O mogućnosti nuklearnog rata: dijalog ili uništenje

Kada najviše rangirana osoba u britanskom obrambenom i sigurnosnom establišmentu upozori na povećan rizik od slučajnog nuklearnog rata, treba obratiti pozornost. Čak i danas, kada šefovi sigurnosnih službi javno komuniciraju češće nego ikada, još uvijek pomno važu svoje izjave. Stoga, kada savjetnik za nacionalnu sigurnost Ujedinjenog Kraljevstva, Sir Stephen Lovegrove, u Washingtonu govori o prekidu komunikacije s Rusijom i Kinom, što je dovelo do povećanog rizika od “brze eskalacije u strateški sukob”, te riječi treba shvatiti vrlo ozbiljno.

Nastavi čitati “O mogućnosti nuklearnog rata: dijalog ili uništenje”

Energetska kriza u Europi: suočavanje s Putinom neće biti jeftino

Europa ključa tijekom dugotrajnog ljetnog toplinskog vala. Međutim, pažnja političkih lidera sve je više usmjerena na nadolazeću zimu. Kao što je naglašeno u nizu nedavnih upozorenja Međunarodne agencije za energiju (IEA) i drugdje, energetska kriza na razini one s cijenom nafte iz 1970-ih mogla bi nastupiti kad zahladi.

Nastavi čitati “Energetska kriza u Europi: suočavanje s Putinom neće biti jeftino”

O prehrambenoj krizi: nema vremena za gubljenje

Glad vreba svijetom. Prije sedam godina, Ujedinjeni narodi obećali su da će glad iskorijeniti do 2030. Međutim, broj ljudi koji gladuju prošle je godine dosegao 828 milijuna, a broj koji je bez presedana, 345 milijuna, trenutačno proživljava akutnu nesigurnost prehrane,  upozorio je UN.

Nastavi čitati “O prehrambenoj krizi: nema vremena za gubljenje”

Svijet koji dolazi

Nitko ne može prepoznati sve  aspekte novog doba koje se nazire, ali pokretačke snage za koje se treba pripremiti već su očite. Ovo je vrijeme sukoba i žestokog natjecanja između velikih sila, u kojem visok stupanj vanjske ovisnosti o materijalu i proizvodima od strateške važnosti može postati smrtonosna slabost. To je svijet u kojem se globalizacija rekonfigurira, a geopolitički atlas pomiče, što više nema nikakve veze s optimizmom nakon pada Berlinskog zida. Ovaj svijet obilježava ideološka borba između demokracija i autoritarnih režima koji, kako tvrde, žele izgraditi drugačiji svjetski poredak i u kojem je stoga Europljanima, više nego ikada prije, važno da EU ojača svoju unutarnju koheziju.

Nastavi čitati “Svijet koji dolazi”

Postoji li opasnost da Ukrajina postane “nova Bosna”?

Bez obzira na razmjere užasa koji gledamo na svojim TV ekranima i mobitelima, bez obzira o kojem ratu je riječ, vremenom se naviknemo na grozne vijesti. Takvi smo, čak i ako smo i sami proživjeli i preživjeli strahote rata.

Nastavi čitati “Postoji li opasnost da Ukrajina postane “nova Bosna”?”

O morfološkim predviđanjima

Nakon početnog šoka, ruska agresija na Ukrajinu izazvala je u međunarodnoj javnosti mnoštvo komentara među kojima su i prilozi značajnih svjetskih pera sa svih krajeva političkog spektra. Nemali broj komentatora vidi u ruskoj invaziji »inicijalnu kapislu« budućeg raspada Ruske Federacije i uopšte propasti Putinovog nacionalističkog projekta. Tako Yuval Noah Harari, jedan od najčitanijih autora današnjice, u tekstu objavljenom u The Guardianu izražava (već!) opšterašireno uvjerenje da će rat u Ukrajini oblikovati budućnost cijelog svijeta, konstatira da je Vladimir Putin taj rat već sada izgubio i najavljuje »smrt Ruskog carstva« na čijem »smrtnom listu … neće stajati ime Mihaila Gorbačova: stajat će Putinovo ime«. A razložni i odmjereni Branko Milanović, iako ne želi da spekulira o ishodu rata, ipak ostavlja mogućnost da se, osim okupacijom Ukrajine, on završi možda i »raspadom Rusije«.

Nastavi čitati “O morfološkim predviđanjima”

Agresija na Ukrajinu i plimni “whataboutism”

Možemo li, smijemo li, kada osuđujemo rusku invaziju na Ukrajinu, reći – da ali…? Odnosno usput spominjati i druge vojne akcije koje su proteklih desetljeća, bez legalne podloge ili službene objave rata, pokretale moćne države te napadale brojne teritorije prouzročivši velike ljudske patnje i žrtve?

U raspravi na društvenim mrežama ili u lokalnom kafiću nerijetko ćete ovih dana zapaziti rečenice poput – “jest, Rusi su brutalno napali, ali zašto nitko ne priča koliko Amerikanci nereda čine po svijetu?”

Nastavi čitati “Agresija na Ukrajinu i plimni “whataboutism””

U boj, u boj za dron svoj

“Dođite gospodari rata, vi koji gradite velika oružja, koji gradite smrtonosne zrakoplove i sve bombe, vi koji se skrivate iza zidova i uredskih stolova, znajte, mogu vidjeti kroz vaše maske,” ljutito je poručivao Bob Dylan u protestnoj “Gospodari rata” prije skoro 60 godina, pjesmi čiji tekst bi sasvim pristajao i u ovoj 2022.  Jer sadašnja je utrka u naoružavanju krenula u smjeru kompleksnog digitalnog ratovanja u kojemu će umjetna inteligencija donositi odluke o životu i smrti, a države trošiti još više na preciznije i brže ubojite naprave. Superpametni rojevi dronova, hipersonični nezaustavljivi projektili, usmjerene ubojite energije tek su neka od novotarija za uništenje koje usavršavaju laboratoriji diljem svijeta u frenetičnoj utakmici za postizanje premoći od koje možda ovisi tko će iznenada postati nova svjetska velesila. Nervozni političari požuruju špijune da saznaju više o namjerama mogućih neprijatelja i osnivaju timove stručnjaka u koje uključuju i pisce znanstvene fantastike ne bi li uspjeli što bolje predvidjeti opasnosti koje donosi  budućnost. A najveće razočaranje biva kada se procjene i prognoze pokažu prilično pogrešnima i kada vas primjerice iznenade “mali zeleni.”

Nastavi čitati “U boj, u boj za dron svoj”

Rusija i Ukrajina: hoće li biti novog rata? 

Velika je zabrinutost ovih dana za Ukrajinu, u kontekstu crnih prognoza o mogućem novom sukobu, možda već početkom nove godine. Ima li šanse da ova država opstane ako je na meti vojne velesile poput Rusije?

Vladimir Putin smatra da su Rusi i Ukrajinci zapravo jedan narod (na dosta sličan način kako neki nacionalisti, uglavnom srpski, svojataju druge narode u bivšoj Jugoslaviji). Objavio je poduži članak-pamflet na zvaničnoj stranici ruske vlade (en.kremlin.ru), iz kojeg nije teško iščitati da napad na Ukrajinu uopće nije nemoguć u skoroj budućnosti.  

Nastavi čitati “Rusija i Ukrajina: hoće li biti novog rata? “