AVET BUSULADŽIĆA NAD ZLATNOM DOLINOM: Sarajevo nije što je nekad bilo

Ako vas na mjesto hrvatskog člana Predsjedništva BiH dovedu birači bošnjačke nacionalističke stranke, onda je posljedica da vašu politiku kreira SDA. Ako vam poziciju gradonačelnika Sarajeva omoguće birači skloni desnim bošnjačkim nacionalističkim strankama, onda na spomen ploču za zločine na Kazanima ne možete staviti koji su zločinci to učinili. Ako vam u gradu postoje ulice i škole nazivane po fašistima, onda ne možete za sebe reći da imate multikulturni karakter. Ako kažete da nema više prostora za toleranciju, onda to nije Sarajevo kao što je nekad bilo!

“Ne želeći umanjivati ozbiljnost ovog incidenta, moram naglasiti da bi ovo mogle biti posljedice izjava hrvatskog predsjednika Zorana Milanovića, koji dodatno širi netrpeljivost među narodima”, kazala je Benjamina Karić-Londrc, gradonačelnica Sarajeva, komentarišući prijeteću poruku napisanu iznad ulaznih vrata stana gdje je bio izvješen adventski vijenac. Nedvosmislena poruka: “Hoćetel’ da vam ga kalašnjikovom išaram. Imam ga”, uz dodatnu ilustraciju kalašnjikova i poruku:“Tu sam katolici da vas prekrstim”, za Benjaminu Karić-Londrc je posljedica izjava hrvatskog predsjednika Milanovića?! 

POSLJEDICE SU OPASNA STVAR

Posljedice su opasna stvar, gradonačelnica to najbolje zna. Kada koketiraš sa nacionalistima onda za posljedicu imaš da na mjestu zločina postaviš tablu sa natpisom koji je, u najmanju ruku, uvredljiv za stanovnike Sarajeva, a o porodicama žrtava da ne govorimo. Istina, sve je posljedica nečeg što je bilo prije, ali, nažalost, i najava, da ne kažem i prijetnja za nešto što će biti poslije. Zato je dobro ponekad pogledati šta je to nekad bilo prije, a šta se desilo poslije. Evo, možemo uzeti primjer iz bliže okoline gradonačelnice Karić-Londrc. Nekad, davnih četrdesetih godina prošlog vijeka, kada su u Sarajevu na vlasti bile ustaše i fašistički režim Nezavisne države Hrvatske, u elitističkim i intelektualnim krugovima ovog grada pisao je i djelovao teolog i filozof Mustafa Busuladžić. U vrijeme kada je fašistički NDH režim pobio ili protjerao skoro sve Jevreje iz Sarajeva, tada ugledni, a danas u bošnjačkim nacionalističkim krugovima propagirani filozof objašnjava: 

“ Kod nas su se ljudi borili protiv Židova i njihovih špekulacija, protiv njihovih prevara i izrabljivanja. Njih je nestalo iz čaršije, ali je u čaršiji ostao židovski duh špekulacije, podvaljivanja, nabijanja cijena, sakrivanja i gomilanja robe, krijumčarenja i lihvarenja u tolikoj mjeri da pokvarenost stanovitih trgovaca, bez obzira na vjeru, zasjenjuje rad nestalih Židova.” 

Dakle, Jevreji nisu nestali jer je na vlasti bio Busuladžiću nemrski fašistički režim, nego zato što su bili trgovci. Po, Busuladžiću, Jevreji možda ne bi nestali da nisu bili trgovci. Ili, ako to postavimo u aktuelni diskurs uzročno-posljedičnih dešavanja, ispada da je holokaust nad Jevrejima posljedica njihovog zanata. Nažalost, stanovnici Sarajeva tada su ubijani i odvođeni u logor, jer su Jevreji, Srbi, komunisti… I za svako njihovo ubijanje i zlostavljanje postojao je neki razlog. Tačnije, postojao je neki busuladžić koji će objasniti čega je taj zločin posljedica. U tom periodu u Sarajevu je ubijeno ili odvedeno u logor 8.330 Jevreja. Više nego u bilo kom gradu na ovim prosotrima. 

Danas, skoro da se poimenično mogu navesti imena preostalih Jevreja koji žive u gradu koji ima ulicu i osnovnu školu nazvane po Mustafi Busuladžiću. Gradu za koji Željko Komšić, član Predsjedništva Bosne i Hercegovine, kaže da je tolerantan i multietnički: “Oštro osuđujem ovakav etnički inspirisan napad na multietnički karakter Sarajeva, kao i njegovu trajnu vrijednost zajedničkog života svih građana”.

TEROR MANJINE

Što bi rekla gradonačelnica Sarajeva, možda bi ovo i bilo korektno od Komšića da „etnički inspirisan napad“ nije posljedica, na primjer, izjava Komšićevih savjetnika kako „teror manjine treba dokinuti čim se rodi šansa za to“. Ili je možda posljedica izjava Komšićevog savjetnika da „nema kompromisa“ i „ da je vrijeme dijaloga isteklo“? Ili je nacrtani kalašnjikov samo ilustrativna interepretacija „etnički inspirisanog napadača“ koji je tako shvatio praktičnu vježbu na temu „slobodna interpretacija izjava patriote Komšića“. Koji, opet, izjavljuje da, ako ga “satjeraju uza zid“, on ne može dopustiti da mu neko „cijepa i uništava zemlju“ i, kako kaže: „Na kraju krajeva, toliko je mrtvih glava, krvi, razaranja, toliko upropašćenih ljudi i porodica da bi se sada mirno moglo preći preko toga u ime bilo čega, pragmatizma, političkih interesa, spoljnih politika velikih, malih i srednjih sila. Dakle, to ne može.“

Što bi rekao jedan iz kruga Komšićevih neformalnih savjetnika: „Mir pod svaku cijenu znači i mirni novi genocid“.

Već duže vrijeme iz hladovine političke sjene Željka Komšića, koju karakterišu prostituirano građanstvo i sitnointeresni patriotizam, dopiru političke ideje kako tolerancija ima svoj rok trajanja i da nema više prostora za dijalog. Koristi se svaka politička kriza kako bi se ta ideja podebljala, a retorika zaoštrila. Širi se ideja koji neodoljivo podsjeća na stav, sada već očito ideologa novih bošnjačkih nacionalista Mustafe Busuladžića, koji te davne 1944. godine, poručuje: 

“Nikad nismo bili pobornici šovinizma. Naše domoljublje nikad nije bilo obilježeno ekskluzivizmom, nego je uvijek bilo kulturno i tolerantno, pa je kao takvo omogućavalo život i razvitak i drugima osim nas. Ali naša tolerancija ne može ići dotle da mi mirno gledamo uništenje.”

Posljedica, kako ta riječ jezivo odzvanja, takvih ideja, bili su ubistva, logori, skoro pa nestanak svih onih koji su tada bili manjina. Nažalost, istorija nam pokazuje da se skrivanje opasnih društvenih anomalija iza formulacija kako se radi o posljedicama kojekakvih uzroka, skoro pa uvijek dovode do toga da one dobiju atribut „nesagledive“.

Ako vas na mjesto hrvatskog člana Predsjedništva BiH dovedu birači bošnjačke nacionalističke stranke, onda je posljedica da vašu politiku kreira SDA. 

Ako vam poziciju gradonačelnika Sarajeva omoguće birači skloni desnim bošnjačkim nacionalističkim strankama, onda na spomen ploču za zločine na Kazanima ne možete staviti koji su zločinci to učinili.

Ako vam u gradu postoje ulice i škole nazivane po fašistima, onda ne možete za sebe reći da imate multikulturni karakter.

Ako kažete da nema više prostora za toleranciju, onda to nije Sarajevo kao što je nekad bilo! 


Eldin Karić, (zurnal.info)

Komentiraj

Popunite niže tražene podatke ili kliknite na neku od ikona za prijavu:

WordPress.com Logo

Ovaj komentar pišete koristeći vaš WordPress.com račun. Odjava /  Izmijeni )

Google photo

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Google račun. Odjava /  Izmijeni )

Twitter picture

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Twitter račun. Odjava /  Izmijeni )

Facebook slika

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Facebook račun. Odjava /  Izmijeni )

Spajanje na %s