Nakon što je postao prvi socijaldemokratski kancelar u zadnjih 16 godina, Olaf Scholz pitao je suradnike postoji li plan B za snadbjevanje energijom ako Rusija isključi plin. Kako je napisao u eseju objavljenom ovog mjeseca, odgovor je bio “ne”.

Tako je započela godina tijekom koje su pretpostavke na kojima se temelje desetljeća njemačkog prosperiteta testirane do uništenja. Brutalna invazija Vladimira Putina na Ukrajinu i njegovo strateško manipuliranje opskrbom energije prisilili su Njemačku da istovremeno prekine ovisnost o ruskom plinu i ponovno razmisli o svom namjerno niskom vojnom profilu. S obzirom na razmjere i moralnu hitnost izazova (i na geopolitičku važnost Njemačke), Scholzova ponekad nezgrapna trostranačka koalicijska vlada nije dobila međunarodno priznanje koje zaslužuje.

Za vladavine gospodina Scholza, Njemačka je postala treći najveći dostavljač pomoći Ukrajini, što ukljuluje oružje. U isto vrijeme, sačuvala je stav o potrebi da se NATO savez drži izvan rata. Kod kuće, savezna vlada se na učinkovit način uhvatila u koštac s onim što gospodin Scholz naziva zeitenwende (prekretnica), trošeći iznimne novčane iznose na rješavanje vanrednih okolnosti. Njemačka je vrtoglavom brzinom počela koristiti alternativne izvore plina i pokušala ubrzati prijelaz na obnovljivu energiju. Posuđeno je 200 milijardi eura za subvencioniranje visokih računa za energiju. Još oko 100 milijardi eura treba uložiti u povećanje kapaciteta njemačke vojske.

Ova ogromna količina posuđenog novca označena je kao fond za hitne slučajeve, što omogućuje da se ne vodi kao dio budžeta. To je zauzvrat omogućilo Scholzu da slijedi neke od agendi lijevog centra koje su mu pomogle da dobije izbore: minimalna plaća je podignuta, zajedno sa socijalnim davanjima i državnom mirovinom. Popularna subvencionirana propusnica za javni prijevoz bit će ponovno uvedena 2023. Koalicijska vlada također olakšava imigrantima podnošenje zahtjeva za naturalizaciju i državljanstvo. Neki od Scholzovih kritičara s ljevice željeli bi da vlada ide dalje i brže po pitanjima kao što su kolektivno pregovaranje i poštene plaće. Ali godinu dana od preuzimanja vlasti, i s obzirom na okolnosti, dosadašnji rad izgleda kao pristojan progresivni učinak.

Unatoč tome, nakon traumatične godine koju je jedan član parlamenta iz SPD-a opisao kao “apsolutno ludu”, budućnost izgleda jednako izazovna za Scholza i njegove koalicijske partnere. U anketama, dok kriza troškova života grize, SPD je daleko iza oporbenog CDU. Na istoku raste ogorčenost zbog cijene podrške Ukrajini. Policijske racije diljem zemlje prošlog tjedna, koje su osujetile zavjeru krajnje desnice da svrgnu državu, potvrdile su prijetnju koju predstavljaju marginalni ekstremisti radikalizirani u doba permakrize.

Na energetskom frontu, impresivna retorika o potrebi ubrzanja zelene tranzicije nije usklađena s činjenicama na terenu. U vezi s problematičnim europskim pitanjima poput ograničenja cijena nafte i subvencija za energiju, drugi čelnici EU-a optužili su Scholza za nedostatak solidarnosti i strategiju “Njemačka na prvom mjestu”. Posebno je važno popraviti francusko-njemačke odnose.

Najvažnije od svega, gospodin Scholz ima zadatak pronaći novi, ažurirani poslovni model za najmoćnije europsko gospodarstvo. Nakon što se obogatila izvozom u eri visoke globalizacije i ekonomske međuovisnosti, Njemačka se sada mora snaći u multipolarnom svijetu u kojem SAD i Kina podižu barijere. Postupci gospodina Putina spremili su doktrinu Wandel durch Handel (promjene kroz trgovinu) u povijest. Nakon što je uspješno izbjegao moguću katastrofu tijekom prve godine na dužnosti, premijerska pozicija gospodina Scholza bit će definirana njegovom sposobnošću da pronađe način da očuva njemačku ekonomsku snagu u novim, drugačijim vremenima.

The Guardian