Kategorija: Kultura

Hommage a Danilo Kiš

Published on by Digitalna demokracijaKomentiraj

Svaki je čovjek dužan da na sebe primi bol i muku svijeta i drugih ljudi, da podijeli njihovu sudbinu. Nikola Berđajev: Duh i realnost

A ti Danijele zatvori ove riječi i zapečati ovu knjigu do pošljednjega vremena: mnogi će pretraživati, i znanje će se umnožiti. Knjiga proroka Danijela, 12, 4

* * *

U književnom životu sreo sam dvojicu čije su norme obavezivale i strašile, čije je ludilo bilo opojan program i lijek duši; zračili su skromnost i detinjsku vedrinu; ali i gordost, nekakvu mračnu brigu za tekst koja u njih bješe uvijek nešto više od brige za literaturu; obojica su me grdili i nasmijavali ostavljajući mi da sam tumačim nježnost grdnje i grkost smijeha. Obojica sa istim imenom starozavjetnog proroka; ne pomišljam da će ovaj, koji je sad mrtav, ubuduće biti manje sa mnom.

Nastavi čitati “Hommage a Danilo Kiš” →

Prije trideset godina objavljen je Nirvanin “MTV Unplugged in New York”, jedan od najboljih živih albuma ikad

Published on by Digitalna demokracijaKomentiraj

MTV Unplugged in New York je live album američkog rock sastava Nirvana, koji je DGC Records objavio 1. studenog 1994., gotovo sedam mjeseci nakon samoubojstva Kurta Cobaina. Koncert je dio serije MTV Unplugged i sadrži uglavnom akustičnu izvedbu. Snimljen je u Sony Music Studios u Hell’s Kitchenu, Manhattan , 18. studenog 1993. godine .

Nastavi čitati “Prije trideset godina objavljen je Nirvanin “MTV Unplugged in New York”, jedan od najboljih živih albuma ikad” →

Koliko monopola toliko muzike

Published on by Digitalna demokracijaKomentiraj

Rast cijena ulaznica za muzičke koncerte pravda se uglavnom standardnom retorikom: cijene svega su porasle i tržište određuje cijene karata. Pritom se sustavno “zaboravlja” da u tom sektoru sve izraženije vlada monopol servisa za prodaju ulaznica koji slobodno barataju “dinamičnim cijenama”.

Nastavi čitati “Koliko monopola toliko muzike” →

Unofficial Top 100: Zabranjeno Pušenje – Halid umjesto Halida

Published on by Digitalna demokracijaKomentiraj

Meni je 35 godina, daleko sam od mladića. Još malo, eto me u godinama Ahmeda Nurudina, ono ružno doba – čovjek je još mlad da bi imao želje, a već star da ih ostvaruje. Za mene, starca u nastajanju, prvi sinonimi benda Zabranjeno Pušenje jesu vokal Seje Sexona i solaže Dragomira Herendića Draggiania sa albuma “Live in St. Louis”. Violina Roberta Boldižara i vješto prebiranje po žicama Tonija Lovića. Lupanje palicama bubnjarskog genija Branka Trajkova. Spot za pjesmu “Lijepa Alma”, koji za razliku od mnogih spotova, jako dobro stari – ništa ne gubi na kvaliteti. Navodim to zato što ljudi često zaborave kako postoje neke nove generacije, koje već polako matore, a kojima prvi sinonim za bend Zabranjeno Pušenje neće biti protagonisti osamdesetih. Ne zauzimam bilo kakve strane, komšije nek rješavaju svoje probleme kako znaju i umiju, nije moje da se petljam, samo branim pravo na svoje sjećanje, na svoje odrastanje, na svoje sazrijevanje u kojima su albumi “zagrebačkog” Pušenja odigrali značajnu ulogu.  

Nastavi čitati “Unofficial Top 100: Zabranjeno Pušenje – Halid umjesto Halida” →

Velvet Underground i rock realizam

Published on by Digitalna demokracijaKomentiraj

O pjesmi ”Heroin” Velvet Undergrounda

Brian Eno jedne je prilike rekao kako su Velvet Undeground prodali samo po 500 primjeraka svakog od svoja prva četiri albuma, ali da je njihova vrijednost u tomu što je svaki kupac tih albuma osnovao svoj bend. Velveti su fenomen koji si do dan-danas pokušavam objasniti. U ono vrijeme šezdesetih, doći sa nečim tako eksperimentalnim, pomaknuto je iznad svih okvira “pomaknutosti”, čak i za prilike New Yorka iz druge polovice šezdesetih, čak i kad druguješ sa Andy Warholom. Velvet Undeground nisu bili nikakva psihodelija, oni su bili teška psihoza. Stajali su sa kontra strane onoga što se smatralo psihodelijom. Sa jedne strane djeca cvijeća, ljubav za sve bez granica, LSD kao pokretač kreativnosti, duhovnih vizija. Sa druge Velveti, bez grama ljubavi za same sebe, navučeni na heroin, autodestrukcija, mazohizam, seksualna izopačenost, sve to uz zvučnu kulisu koju do tad nitko nije čuo i ono što je meni, kao piscu, najbitnije – kvalitetnu poeziju. Lou Reed je kao mladić na sveučilištu studirao kreativno pisanje, ali je također kao mladić bio podvrgnut elektroškovima pri pokušaju da ga izlječe od navodne homoseksualnosti. Kad na sve to dođe heroinska ovisnost u životu ti se otvaraju samo dva moguća pravca – kult ili smrt.

Nastavi čitati “Velvet Underground i rock realizam” →

Delikatni sekundant

Published on by Digitalna demokracijaKomentiraj

Zadnjih desetljeća naš se obrazovni sustav ne hajući zapravo stare da, po talentu, i neki jedva naturščici i šmiranti dolaze do diplome i akademskoga statusa glumca. A istodobno zaboravljamo neke velikane koji nikad nisu diplomirali, a najčešće su bili – već po forci svoje darovitosti – osovinama produkcija u kojima su nastupali (sjetimo se samo Josipa Gende ili Milene Dravić, tih kampanelâ glumačkoga poziva u nas).

Nastavi čitati “Delikatni sekundant” →

Esma Numanović je talent na koji treba računati

Published on by Digitalna demokracijaKomentiraj

Za razliku od politike o kojoj najčešće pišemo, Bosna i Hercegovina je puna talentiranih ljudi na drugim poljima.

Esma Numanović je bosanskohercegovačka kantautorica s njemačkim primjesama. Tvrdi da je u njenom radu žanr ne definira, ali dominantan ton njenih pjesama sadrži primjese popa, rocka, soula, sevdaha, flamenka i reggae-a.

Nastavi čitati “Esma Numanović je talent na koji treba računati” →

Miroslav Krleža i mumificiranje klasika

Published on by Digitalna demokracijaKomentiraj

Miroslav Krleža: “Zastave” 1-5, “Balade Petrice Kerempuha”, “Deset krvavih godina”; HAZU i Školska knjiga, Zagreb, 2024.

Početkom veljače ove godine održana je promocija prvog kola izabranih djela Miroslava Krleže koje sadrži roman Zastave u pet svezaka, pjesničku zbirku Balade Petrice Kerempuha te zbirku političkih eseja Deset krvavih godina. Prema najavi izdavačā, a riječ je o projektu HAZU-a i Školske knjige, plan je u „četiri kola obuhvatiti 28 svezaka proze, poezije, dramskih tekstova, eseja, feljtona i zapisa velikoga književnika“, pri čemu će svaki naslov popratiti „iscrpna znanstvena studija akademika Krešimira Nemeca“. Na službenim stranicama izdavača Školske knjige, na čast pronicljivog urednika iste, ekstenzivni prilog o promociji naslovljen je „Novo čitanje Krležinih djela – bez ideoloških predrasuda“. Već i po pučkoškolskoj logici ovo hoće reći da su stara čitanja ogrezla u ideološkim predrasudama i tome je konačno došao kraj.

Nastavi čitati “Miroslav Krleža i mumificiranje klasika” →

Osvrt na knjigu Jasmina Mujanovića „Bošnjaci““: Dizanje i prošlosti i budućnosti u vazduh

Published on by Digitalna demokracijaKomentiraj

Knjiga Jasmina Mujanovića „Bošnjaci. Nacija nakon genocida“ prevedena je na bosanski jezik i objavljena u BiH (Vrijeme, Zenica) čime je postala dostupna širem krugu čitalaca u Bosni i Hercegovini i regionu. Teme (nacionalnog) identiteta općenito a posebno bošnjačkog identiteta prilično su dobro zastupljene u recentnoj naučnoj i publicističkoj literaturi pa je samo u posljednjih nekoliko godina objavljeno više knjiga koje bošnjački (nacionalni) identitet sagledavaju iz različitih perspektiva. Tu svakako valja navesti knjige i radove Ive Lučić, Xaviera Bougarela, Dženite Sarač-Rujanac, Šaćira Filandre, Edina Hajdarpašića, Sabine Veladžić i drugih. Po vremenskom periodu kojim se primarno bavi i politološkoj perspektivi iz koje se tema posmatra knjiga Jasmina Mujanovića najbliža je studiji Šaćira Filandre „Bošnjaci nakon socijalizma. O bošnjačkom identitetu u postjugoslovenskom dobu“ objavljenoj 2012.

Nastavi čitati “Osvrt na knjigu Jasmina Mujanovića „Bošnjaci““: Dizanje i prošlosti i budućnosti u vazduh” →

Dezorijentirajući, fascinantni ples ljudi koji nekamo idu 

Published on by Digitalna demokracijaKomentiraj

Američki redatelj Conner Griffith specijalizirao se za izrazito originalnu digitalnu umjetnost, koju stvara od slika koje pokazuju načine na koje se krećemo i oblikujemo naš svijet. Njegova maštovita animacija pod imenom Auto poigrava se ljudima i automobilima, šetnicama i autocestama, tvoreći impresionistički, očaravajući kolaž svakodnevnih prizora. Bilo da je u službi naracije o perpetuum mobileu modernog života ili jednostavno kao sredstvo za pružanje ugodne zabave, Griffithov uradak je iznimno pametan i pun vizualnih užitaka.

Aeon

Vojko V, majstor opservacije i igre riječima

Published on by Digitalna demokracijaKomentiraj

Rijetko talentirani i duhoviti Vojko V svoj zadnji album Dvojko objavio je prošle godine. Baš sve vrijedi poslušati, više puta, ali zbog fenomenalnih dvojezičnih asocijacija, usporedbi i kulturnih referenci, izdvajamo pjesmu Sharebedžija. Zavidimo svima koji će ovaj album i ovu pjesmu tek preslušati.

Nastavi čitati “Vojko V, majstor opservacije i igre riječima” →

George Orwell: Zašto pišem

Published on by Digitalna demokracijaKomentiraj

Već od svoje rane mladosti, možda od pete ili šeste godine, znao sam da ću kad odrastem postati pisac. Otprilike između svoje sedamnaeste i dvadeset i četvrte godine nastojao sam da se posvetim drugom poslu, ali radio sam ga potpuno svjestan da činim nasilje nad svojom pravom prirodom i da ću prije ili kasnije morati da se latim pera.

Nastavi čitati “George Orwell: Zašto pišem” →

Kraftwerk u naponu snage, uživo 1981.

Published on by Digitalna demokracijaKomentiraj

O Kraftwerku smo već pisali, uključujući osvrt na njihov fenomenalni nastup u Sarajevu 2018., u kojem je spomenuta i njihova, u to vrijeme a mnogima i danas, radikalna, ideja Europe kao “jedinstvenog prostora, uz poštivanje nacionalnih i kulturoloških posebnosti”.

Nastavi čitati “Kraftwerk u naponu snage, uživo 1981.” →