Divlje meso HDZ-a

“Divlje meso” HDZ-a okuplja se po ulicama i trgovima, hoda, moli, pjeva i prosvjeduje jer se, eto, u uvjetima globalne prevare nazvane pandemija, lokalno traže propusnice koje zatiru slobodu i pravo na izbor. Ta “moralna ekonomija mnoštva/gomile”, da se poslužimo ovom prigodom dekontekstualiziranom odrednicom E. P. Thompsona, oblikuje stanovitu vrstu “mentaliteta”, koji nedvojbeno ima svoje razloge i genezu, kao i svoje uvjete proizvodnje na temelju kojih zaslužuje baš takvo određenje – “divlje meso”HDZ-a. Soundtrack njihovih prosvjeda o tome govori više nego dovoljno. Simptom? Svakako.

Nastavi čitati “Divlje meso HDZ-a”

Mit o “tihoj većini”

Subotnji “Festival slobode” na glavnom zagrebačkom trgu dočekivan je u ponešto drukčijoj atmosferi od prethodnih inkarnacija tog prosvjeda protiv epidemioloških mjera i “službenih” interpretacija pandemije. Eskalacija sukoba koji dan prije na sličnom prosvjedu u Ljubljani i masovni prosvjedi širom Europe, prije svega u Francuskoj, pridonijeli su pojavi stanovite političke zebnje: hoće li i na našim prosvjedima doći do masovnije mobilizacije i hoće li samim tim postati značajan politički faktor? Medijski anketirani stručnjaci nisu davali previše izgleda takvom scenariju, ali nisu ga u potpunosti ni odbacivali. Sve u svemu, subota je bila test.

Nastavi čitati “Mit o “tihoj većini””

Zagrebu treba jak zaokret

Svaka promjena je korak naprijed u odnosu na dvadeset godina vladavine Milana Bandića. Provincijalizacija i klijentelizam mogli bi dugoročno ostaviti traga ukoliko se ne ide u radikalne, korjenite promjene.

Kako stvari stoje, Tomislav Tomašević je favorit da bude osoba koja će uvesti i implementirati te promjene. Naravno, predstoji drugi krug izbora i sve je još uvijek moguće.

To je veliki izazov za osobu bez konkretnog iskustva vladanja i bez razgranate stranačke mreže.

Nastavi čitati “Zagrebu treba jak zaokret”

Proljeće je, Heidi šeće psa

Uvijek nam je drago prezentirati i promovirati nove glazbene projekte, pogotovo u ovim teškim vremenima, koja vjerojatno neke inspiriraju, ali koja sigurno iziskuju i dodatne napore, logističke i druge.

Autorske pjesme kojima zagrebački bend Heidi šeće psa posljednjih pet godina osvaja publiku našle su se na njihovom debitantskom albumu objavljenom u izdanju diskografske kuće Menart. Uz singlove ‘Još sam tu’, ‘Reći ćeš mi sutra’, ‘Vuk’, ‘Njegova mačka’, ‘Uzalud’, ‘Avantura’, ‘Uzbudljivo i sjajno’, ‘Grad’, ‘Probudi me’ i ‘Božić kao nekada’, na CD izdanju su i tri sasvim nove pjesme, među kojima je i ‘Proljeće’  kojom promoviraju album.

Nastavi čitati “Proljeće je, Heidi šeće psa”

Zašto obnova Zagreba ide tako sporo?

Niti deset mjeseci nakon razornog potresa nema konkretnijih pomaka u Zagrebu.

Gradonačelnik Bandić kao da ništa ne radi, i jedino je najava konferencije za medije zagrebačke oporbe dovela do toga da se na ulicama pojave vatrogasci, koji će raditi na najopasnijim fasadama.

Vlada RH, tj. Ministarstvo prostornog uređenja, graditeljstva i državne imovine napravili su program pomoći građanima, na osnovu zakona o obnovi, ali čini se da sve ide jako sporo.

Nastavi čitati “Zašto obnova Zagreba ide tako sporo?”

Novi načini poticanja promjene

Borba za ravnopravan pristup javnim dobrima te kvalitetan i priuštiv život u gradu bez obzira na vjeru, naciju i socioekonomski status traje i nakon zaokruživanja nečijeg imena na izbornom listiću. Grad i njegov društveni život neprestano se mijenjaju, a ključ razvoja leži u prepoznavanju novih zahtjeva za drugačijim upravljanjem i idejama o javnom prostoru – na korist zajednice, a ne pojedinačnih interesa. Ključne poluge u procesu održive promjene predstavljaju politička aktivacija i stvaranje aktivnih zajednica koje odlučuju o svojoj okolini i okolišu, svjesne prava na grad.

Nastavi čitati “Novi načini poticanja promjene”

Doringo – instrumentalno otkriće

Uvijek je lijepo otkriti nešto novo i kvalitetno u glazbi.

Doringo je zagrebački instrumentalni band koji žanrovski pokriva područja od surf rocka, preko prog rocka do world musica.

Nedavno su objavili novu pjesmu pod nazivom Tri Probe Tjedno. Pjesma je najava za abum Budem budem, koji bi trebao izaći početkom sljedeće godine.

Nastavi čitati “Doringo – instrumentalno otkriće”

Malen Bandić

Milan Bandić panično pokušava politički preživjeti, a ta grčevitost onesposobljava ga za povlačenje razumnih poteza, za koliko-toliko ispravno poimanje realnosti te za najobičniju pristojnost i suvislost u javnim nastupima. Od svega što se proteklih tjedana događa Hrvatskoj i Zagrebu Bandić nije u stanju ozbiljno doživjeti bilo što izuzev sebe i vlastite političke sudbine: zagrebački gradonačelnik i predsjednik Stranke rada i solidarnosti ne radi ništa osim što traga za slamkama koje će zaustaviti i preokrenuti trend njegovog političkog sunovrata, a pritom u vještini politike nije otišao dalje od blefiranja, od širenja mita o svom radnom samoprijegoru, od isprazne hiperaktivnosti kao zamjene za sistematičnost i racionalno donošenje odluka. Nastavi čitati “Malen Bandić”

Optuživanje Sorosa da plaća rušenje političara uobičajena je dezinformacija kojom se sada služe i Bandićevi suradnici

Naslovnicu i veliku temu današnjeg tiskanog izdanja 24 sata dobio je gradonačelnik Milan Bandić koji evidentno iz dana u dan gubi potporu političkih igrača, ali i građana.

Najbolja potvrda otpora građana prema njegovim politikama i (ne)činjenju bio je masovni prosvjed koji se prošlog vikenda održao u Zagrebu, a kojem je, prema procjenama novinara prisustvovalo najmanje 10 tisuća ljudi dok organizatori smatraju da ih je bilo i više od 20 tisuća. Nastavi čitati “Optuživanje Sorosa da plaća rušenje političara uobičajena je dezinformacija kojom se sada služe i Bandićevi suradnici”

Das ist Šiba

U povodu zagrebačke promocije monografije o Hajrudinu Krvavcu: ‘Hajrudin Šiba Krvavac je drsko podsjećao da film ne pravite zarad autorskog dokazivanja, nego da biste zabavili publiku. Za to je platio i visoku cijenu: de facto nikada nije uvršten u kanon jugoslavenskog filma’, kaže Nebojša Jovanović, urednik monografije o Krvavcu, redatelju filmova ‘Most’ i ‘Valter brani Sarajevo’ Nastavi čitati “Das ist Šiba”

Dobrodošla koalicija “naprednih” i “nazadnih”

Piše: Marko Kostanić

Najprikladniji pristup temi je klasična vic-zagonetka: što je zajedničko craft pivovari i braniteljskoj udruzi? Bojkotiraju Rujanfest. Muzički festival koji se održava na zagrebačkom jezeru Bundek ujedinio je dva naizgled nespojiva svijeta. I to u razmaku od godine dana. Za vrijeme prošlogodišnjeg Rujanfesta na Twitteru se oglasila craft pivovara Nova runda i obznanila javnosti da neće točiti svoju pivu na festivalu jer smatraju da craft pivama nije mjesto uz “tribjute i Buliće” već uz “autorske kvalitetne underground bendove”. Nastavi čitati “Dobrodošla koalicija “naprednih” i “nazadnih””

I ove godine gorjet će Trnjanski kresovi za nepokoreni Zagreb

Tradicionalna proslava Dana oslobođenja Zagreba, Trnjanski kresovi, održat će se u subotu, 4. svibnja na savskom nasipu pored Mosta slobode. Uz bogati kulturno-umjetnički sadržaj i radionice za sve uzraste, brojna druga iznenađenja i nezaobilazno paljenje kresova, posjetiteljice i posjetitelji će glasno, borbeno i radosno proslaviti 74. obljetnicu oslobođenja Zagreba od fašističke okupacije i odati počast svima onima koji su za slobodu borili, ali se bore i danas. Nastavi čitati “I ove godine gorjet će Trnjanski kresovi za nepokoreni Zagreb”

Tuđman je zaista osjetljiv na jaja

Pišu: Ana Brakus i Gabrijela Galić

Prošlog četvrtka (14.2.) novopostavljeni zagrebački spomenik Franji Tuđmanu, prvom hrvatskom predsjedniku, gađan je jajima. Već idućeg dana javnost je obaviještena da će spomenik Tuđmanu morati na restauraciju zbog tako načinjene štete. Faktograf je istražio je li spomenik Tuđmanu doista toliko osjetljiv na jaja i zbog čega eventualna šteta nastaje.

Što sadrže jaja?

Odgovore smo dobili zahvaljujući Maji Velicogna Novoselac, umirovljenoj restauratorici savjetnici iz zagrebačkog Muzeja za umjetnost i obrt koja nas je uputila na Valentinu Ljubić Tobisch, samostalnu restauratoricu s bečkom adresom. Ta iskusna restauratorica bila je angažirana na projektu obnove kipa Grgura Ninskog kao restauratorica za metal.

Prema njezinom mišljenju, jaja zaista mogu uzrokovati štetu na brončanom spomeniku.

„Jaja sadrže veliki udio metala kao što su željezo i cink. Zbog različitih elektrokemijskih potencijala, kod kombinacija dvaju ili više metala dolazi do razvoja kontaktne korozije, štetne za broncu. Korozivne promjene mogu također biti uvjetovane velikim udjelom sumpora u jajetu ili utjecajem pH-vrijednosti jajeta koja se kreće u lužnatom području. Bitno je napomenuti da kod svih vrsta korozije dolazi do nagrizanja površine. Te promjene su ireverzibilne. Ovi faktori imaju u krajnjoj liniji i utjecaj na stvaranje zaštitnog sloja patine na bronci. Naime, bronca, prije svega zbog velikog udjela bakra u leguri, ima svojstvo stvaranja zaštitnog sloja plemenite patine koja se u početnom stadiju pokazuje u samom tamnjenju površinskog sloja, a kasnije prelazi u poznatu zelenkastu boju. Taj zaštitni sloj bi trebao biti homogen i ‘zatvoren’, što bi kemijski utjecaj jaja ometao“, rekla nam je restauratorica Ljubić Tobisch.

Napominje i da je nužno spomenike održavati čistima.

„Kemijski utjecaj naslaga prljavštine, ptičjeg izmeta, atmosferilija ili pak jaja kao u ovome slučaju  uvijek je različit i, što je najbitnije, nevidljiv ispod tih slojeva. Već iz tog razloga je bitno neželjene naslage redovito otklanjati jer mogu uzrokovati kemijske promjene i oštećenja u materijalu i na njegovoj površini. Kemijske promjene i kod metala razvoj korozije uvjetovani su a) sastavom materijala spomenika i b) sastavom neželjene naslage na površini“, kaže restauratorica Ljubić Tobisch.

Jaja – što starija to opasnija

Da su jaja mogla nanijeti štetu Tuđmanu smatra i Helena Otmačić Ćurković, izvanredna profesorica na Fakultetu kemijskog inženjerstva i tehnologije pri Sveučilištu u Zagrebu.

„Teško mi je na temelju slika raditi neke analize, no načelno problem može nastati zbog toga što je patina, koja se nalazi na površini spomenika, porozna i zbog toga je upila nešto jaja. Sitne pore u patini je teško očistiti vodom, već vjerojatno treba poliranjem skinuti dio patine. Načelno je moguće, posebno ukoliko se radi o starim jajima, da sumporni spojevi iz jaja uzrokuju transformaciju patine u sulfide koji su crne boje. Da li se skidanje onečišćenog sloja patine i nanošenje novog sloja može napraviti na terenu ili je nužno spomenik vratiti u ljevaonicu treba provjeriti sa ljevaonicom u kojoj je patina izvorno nanesena“, rekla je Otmančić Ćurković Faktografu.

Pokušali smo to provjeriti s Ljevaonicom Ujević koja je za izradu spomenika od Grada Zagreba dobila višeod milijun i 300 tisuća kuna.

“Ja podržavam spomenik!”

„Ništa me ne zanima, ja podržavam spomenik“, rekao nam je muškarac koji se javio na kontakt broj Ljevaonice Ujević.

Nakon što smo pokušali objasniti da ne zovemo zbog podržavanja ili nepodržavanja spomenika, već se interesiramo o količini štete, ista osoba nam je tek poručila da se spomenik ne smije gađati jajima.

„Ma kakva jaja – ne smije se gađati jajima“, rečeno nam je iz Ljevaonice Ujević, nakon čega je naš sugovornik poklopio slušalicu i prestao se javljati.

S obzirom da u razgovoru s Ljevaonicom Ujević nismo uspjeli postaviti sva pitanja, kontaktirali smo ih i SMS porukom u kojoj smo zatražili informaciju o tome koliko će trajati popravak spomenika i koliko će koštati, ali i smatraju li da je do problema nakon gađanja jajima došlo i zbog loše postavljene patine.

Podsjetimo, kako je pokazao H-alter, sveukupni  trošak podizanja spomenika Franji Tuđmanu premašio je najavljivani iznos od 4 milijuna kuna. Ukupno je iznosio 5.800.076,60 bez PDV-a, odnosno 7.250.095,75 kuna s PDV-om. Najskuplji spomenik, od njih najmanje 83 koja su postavljena diljem Republike Hrvatske, tako bi uskoro mogao postati još skuplji. Koliko će cijena rasti ovisi, čini se, i o količini jaja koja će u budućnosti biti bačena na spomenik.


(Faktograf)

Situacija u Rusiji sve je gora, ali je i otpor sve veći

Pussy Riot u Zagrebu

Politički motivirana uhićenja i mučenja u zatvorima postala su svakodnevnica u Rusiji, ali raste i broj onih koji su se aktivirali u borbi protiv takvih kršenja ljudskih prava, poručile su članice i članovi aktivističko-umjetničkog kolektiva Pussy Riot uoči svjetske premijere performansa „Riot Days”, koji će se održati u sklopu Human Rights Film Festivala u ponedjeljak, 3. prosinca u Kinu Tuškanac.

Na konferenciji za medije u GONG-u kolektiv je predstavio glazbeno-kazališni performans, koji će u Zagrebu prvi i posljednji put biti izveden u miješanoj novoj i staroj postavi. „Riot Days“ je nastao na temelju knjige Mashe Alyokhine – jedne od članica koja je 2012. završila u zatvoru zbog punk molitve „Bogorodice, potjeraj Putina“, izvedene u katedrali u Moskvi.

„Moja knjiga je nešto između manifesta i bajke. Događa nam se da nakon izvedbe dođu ljudi iz publike i kažu da se i oni žele aktivirati, da i oni žele prosvjedovati i mislim da je time cilj knjige i ovog performansa ispunjen“, rekla je Alyokhina. Također, istaknule su članice Pussy Riota, sve je veći broj glazbenika i glazbenica koji se politički aktivirao i kojima su zbog političnosti njihovih pjesama zabranjene turneje po Rusiji, a neki su i uhićivani.

Ističući kako performans neprestano osvježavaju i prilagođavaju aktualnim zbivanjima, Alyokhina je rekla kako će zagrebačke dvije izvedbe u ponedjeljak (u 19.30 i 22.30) biti posvećene grupi mladih antifašista iz tzv. slučaja Network, koji su uhićeni zbog navodnih terorističkih namjera, a kojima suđenje za to što ljudskopravaške organizacije vide kao politički montirani proces, počinje u siječnju. „Naš je slučaj 2012. bio velika vijest, ali to se sada događa svakodnevno“, naglasila je Alyokhina  i dodala kako danas u Rusiji možeš biti uhićena zbog obične objave na društvenim mrežama.

Pussy Riot planiraju nastupe diljem Europske unije pa su se ovom prilikom osvrnule i na očekivanja koja imaju od EU-a. „Nadamo se da će europski političari i političarke shvatiti kako su ljudski životi važniji od poslovnih interesa, tj. ugovora o plinu i nafti. Ispod tih ugovora nalaze se ljudi koji umiru i koji trpe mučenje pa pozivamo svih da ih se sjete“, poručila je Alyokhina.

Organizatori dolaska Pussy Riot u Zagreb su: GONGKlub Močvara/ Udruženje za razvoj kulture “URK”, MAMA ZagrebSolidarna – zaklada za ljudska prava i solidarnostKarte za drugu izvedbu performansa možete kupiti OVDJE. Prvi je nastup rasprodan.

Događaj sufinancira Europska unija u okviru programa Europa za građane.


(GONG)