Pet razloga zašto se prejedamo

 

Piše: Jenny Morris

Uvriježeno je mišljenje da prestajemo jesti kada nam je želudac pun. Međutim, znanost nam govori drugačije. Ovo je pet razloga zbog kojih često jedemo prekomjerno a da to ne shvatimo.

1. Veličina porcije

Pokazalo se da vizualni aspekti obroka, poput veličine porcije, utječu na to koliko jedemo. Tijekom jednog američkog eksperimenta sudionici su sjedili za stolom i rečeno im je da jedu juhu koja im je poslužena. Ono što nisu znali je da se, dok su jeli, pola zdjele polagano i neprimjetno punilo pomoću cijevi instalirane ispod stola. Ispostavilo se da su oni sudionici eksperimenta čije su zdjele dopunjavane bez njihova znanja. Konzumirali su 73% više juhe od onih koji su sami sipali juhu u svoje zdjele. Ovi prvi nisu imali dojam da su konzumirali više niti su se osjećali sitijim od onih koji su jeli iz “normalnih” zdjelica. Naravno, u normalnim okolnostima nitko vam neće potajno dopuniti zdjelu ispod stola, ali važno je znati da ćete vjerojatno pojesti svu hranu koja je na vašem tanjuru.

2. Raznolikost

Dok jedemo, obično se naviknemo na okus onoga što jedemo. Nakon određenog vremena jedenje nam pričinjava manje zadovoljstva i prestajemo jesti. Ovaj efekt naziva se “osjetilno-specifična sitost”. To u biti znači da nam bude dosta tog specifičnog okusa. Međutim, kada konzumiramo raznovrsnu hranu prebacivanje s jedne vrste hrane na drugu obnavlja njihovu poželjnost. Kada su istraživači testirali ovaj učinak otkriveno je da su ljudi jeli četiri puta više kada im je bilo dostupno više različitih namirnica. Učinak osjetilno-specifične sitosti se povećava što više je hrana koju konzumiramo raznolika. Ova raznolikost znači da ćete uživati u hrani duže i da ćete odgoditi osjećaj da ste siti. Iako nutricionisti savjetuju raznovrsnu prehranu za dobro zdravlje, trebali biste se paziti u situacijama u kojima ćete imati puno raznih vrsta hrane na vašem tanjuru: naprimjer tijekom buffet obroka.

3. Dekoncentracija

Često jedemo dok se bavimo nečim drugim: gledanjem televizije, radom ili korištenjem društvenih mreža. Međutim, ako jedemo dok smo zaokupljeni nečim drugim, to će omesti mehanizme koji nam obično kažu da je dosta, poput osjećaja da nam hrana manje prija nakon što smo konzumirali određenu količinu iste. To znači da će nam trebati više vremena kako bi osjetili da smo siti. Također, kada ste odsutni umom a jedete, manje ste svjesni sitosti i trebat će vam više hrane kako biste umanjili osjećaj gladi.
Možda ste već čuli da jedenje dok ste dekoncentrirani obično dovodi do povećanog unosa hrane, ali ono što možda ne znate je da se taj učinak produžava tijekom dana. Dekoncentriranost može poremetiti vašu svijest o sitosti dok jedete, kao i vaše „sjećanje“ na hranu koju ste već konzumirali, što znači da ćete vjerojatno jesti više tijekom istoga dana .

4. Alkohol

Alkohol povećava vjerojatnost prejedanja iz nekoliko razloga, uključujući smanjenu samokontrolu i povećanu impulzivnost. Osim toga, alkohol nam može hranu učiniti ukusnijom. Nedavna istraživanja sugeriraju da alkohol također može poremetiti vašu sposobnost praćenja signala vašeg tijela, tzv. interocepciju (svijest o ‘unutarnjem stanju vašega tijela’, op. prev.). Interocepcija se može mjeriti npr. praćenjem rada srca. Ljudi koji su bolji u ovome imaju veću vjerojatnost da će imati zdravu tjelesnu težinu i zdrave prehrambene navike. Treba znati da samo dva alkoholna napitka znatno umanjuju ovu sposobnost.

5. Jedenje s drugim ljudima

Jedenje obroka s drugim ljudima povećava količinu koju ćete vjerojatno pojesti. Okruženje utječe i na hranu koju ćete odabrati – vjerojatno ćete uzeti nešto slično onima oko vas. Taj učinak pojačan je kada imamo bliske odnose s ljudima s kojima jedemo, jer osjećamo potrebu da se poistovjećujemo s njima. To je prvenstveno društveni učinak, gdje se ponašanje drugih prilikom obroka upotrebljava kao vodič za vlastito ponašanje. Međutim, nedavna istraživanja ukazuju da ovaj fenomen također može utjecati na vaše iskustvo jedenja. Ako osobe s kojima se poistovjećujete uživaju u određenoj vrsti hrane, vama će to posluži kao svojevrsna preporuka da ta hrana ima dobar okus. Ako, pak, očekujete da će nešto imati dobar ukus, to će povećati osjećaj da vam se ta hrana sviđa, što će zauzvrat povećavati količinu koju konzumirate.

Što onda možemo učiniti kako bismo se borili s prejedanjem ako ga nismo svjesni? Istraživanja pokazuju da jedući oprezno (usredotočujući se na hranu bez ikakvog ometanja) smanjujemo kako trenutni tako i naknadni unos hrane, na način da se poveća svijest i pamćenje o hrani koju smo konzumirali. Druga istraživanja pokazuju da nam pri mršavljenju mogu pomoći aplikacije na pametnim telefonima. Korištenje ovih aplikacija podrazumijeva fotografiranje hrane koju smo unijeli, te odgovaranje na pitanja i podsjetnik na ono što smo pojeli. Dakle, čak i kada nije moguće jesti pažljivo za vrijeme jela, moglo bi biti korisno snimiti fotografiju vaše hrane kako bi se izbjeglo prejedanje tijekom dana.

(The Conversation)

Foto: Google


Pratite nas na Facebooku i Twitteru

Oglasi

Komentiraj

Popunite niže tražene podatke ili kliknite na neku od ikona za prijavu:

WordPress.com Logo

Ovaj komentar pišete koristeći vaš WordPress.com račun. Odjava /  Izmijeni )

Google+ photo

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Google+ račun. Odjava /  Izmijeni )

Twitter picture

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Twitter račun. Odjava /  Izmijeni )

Facebook slika

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Facebook račun. Odjava /  Izmijeni )

w

Spajanje na %s