Oznaka: 2026.

Ravno do dna: osam mjeseci pred izbore počela utrka za Predsjedništvo BiH

Published on by Digitalna demokracijaKomentiraj

Izborna kampanja kada je riječ o tome tko će ući u Predsjedništvo BiH očito (i nažalost) već je uveliko počela, iako bi se Opći izbori u Bosni i Hercegovini trebali održati 4. oktobra, tek za osam mjeseci.

Prvi je u trku službeno ušao sredinom decembra prošle godine Slaven Kovačević iz Demokratske fronte (DF), koji želi biti novi hrvatski član Predsjedništva BiH te naslijediti svojeg stranačkog šefa Željka Komšića, kojemu je i službeno savjetnik u Predsjedništvu.

DF NIKADA NIJE IZAŠLA SA BOŠNJAČKIM KANDIDATOM

DF njegovom kandidaturom nastavlja borbu za građansku BiH standardnim sredstvima, pucajući na mjesto hrvatskog člana, za kojega u pravilu treba najmanji broj glasova, što je u Komšićevom slučajuviše puta omogućilo da pobijedi pretežito glasovima Bošnjaka. Indikativno je da DF nikad nema kandidata za bošnjačkog (ili srpskog) člana Predsjedništva BiH u svojoj borbi za građansku državu, iako o svemu prilično radikalne stavove svakodnevno iznose Zlatan Begić, Dennis Gratz, Mahira Mešalić i ostali DF-ovci aktivni na društvenim mrežama.

Nema sumnje da je Kovačević osobni Komšićev izbor, te da treba očekivati kako će mu on izdašno pomagati u kampanji. Drugačije on nema nikakve šanse za pobjedu.

Nastavi čitati “Ravno do dna: osam mjeseci pred izbore počela utrka za Predsjedništvo BiH” →

Prognoze sugeriraju da će republikanci izgubiti 28 mjesta i kontrolu nad Zastupničkim domom na međuizborima 2026.

Published on by Digitalna demokracijaKomentiraj

Prenosimo tekst objavljen na blogu jednog od najpoznatijih sveučilišta na svijetu, London School of Economics and Political Science, o “željeznom zakonu”, terminu koji politolozi koriste da bi objasnili zašto vladajuća stranka u SAD-u po običaju gubi zastupnička mjesta na međuizborima za Zastupnički dom Kongresa. 

Predviđanje izbornih rezultata u SAD-u podrazumijeva praćenje raznih vrsta izbora. Politička institucija koja je dobila posebnu pozornost su međuizbori za Zastupnički dom SAD-a. Od 1950. predsjednikova stranka osvajala je dodatna predstavnička mjesta na međuizborima samo dva puta, 1998. i 2002. U prosjeku, tijekom ovih 75 godina predsjednikova stranka je gubila u prosjeku 25 mandata. Ovaj redoviti obrazac postao je poznat kao „željezni zakon“ na međuizborima. Što dakle pokreće taj pad predsjedničke moći? Godine 1975. statističar Edward Tufte ustvrdio je da međuizbori predstavljaju referendum birača o učinku predsjednika i o stanju gospodarstva. Prilikom predviđanja promjena u Zastupničkom domu, u prošlosti smo se oslanjali na modele referenduma kako bismo predvdjeli vjerojatni rezultat. Čak i tijekom nedavnih, turbulentnih kampanja, model je ispravno predvidio neto gubitke predsjednikove stranke (npr. 2014., 2018. i 2022.).

Sada, s jedva godinu dana do međuizbora za Zastupnički dom 2026. koristili smo jednostavan model za predviđanje promjene broja mandata za republikance. Naše prognoze pokazuju da će Republikanska stranka vjerojatno izgubiti kontrolu nad Zastupničkim domom.

Nastavi čitati “Prognoze sugeriraju da će republikanci izgubiti 28 mjesta i kontrolu nad Zastupničkim domom na međuizborima 2026.” →