Muslimanski rezolucionari (III)

Piše: Tarik Haverić

(Ovaj tekst čini treći i posljednji dio drugog poglavlja knjige Bošnjaštvo kao promašen projekt. Kako suditi (o) povijesti, koja treba da se pojavi do kraja 2021.)

Inače, Safet Bandžović započinje svoju studiju Bošnjaci i antifašizam opsežnim uvodnim poglavljem ispunjenim uopštenim razmišljanjima koja treba da potkrijepe zaključke do kojih će na kraju doći. Taj postupak je sasvim legitiman, i u njegovom slučaju čak nezaobilazan: kako je pisao još Wilhelm Dilthey, problem osobenosti spoznaje fenomena povijesnog života ne može se riješiti bez razvijanja cijele filozofske pozicije unutar koje svoje pravo značenje dobiva i taj pojedinačni problem. Ta pozicija većinom je implicitna: mi znamo da je Sartre egzistencijalist a Ch. S. Peirce pragmatist, i da su i jedan i drugi u odgovarajućim djelima obrazložili svoje filozofske svjetonazore, pa eksplicitnu potvrdu ovih potonjih ne očekujemo na početku svakog njihovog novog spisa. S Bandžovićem je drukčije: on je manje poznat autor koji svojom studijom namjerava da ponudi nov pogled na jednu navodno zanemarenu historijsku građu, pa je razumljivo da na početku iznese vrednosne i metodološke pretpostavke svoga rada, tj. svoju poziciju.

Nastavi čitati “Muslimanski rezolucionari (III)”

Muslimanski rezolucionari (II)

Piše: Tarik Haverić

(Ovaj tekst čini drugi dio drugog poglavlja knjige Bošnjaštvo kao promašen projekt. Kako suditi (o) povijesti, koja treba da se pojavi do kraja 2021.). Prvi dio možete pročitati ovdje.

Nastavi čitati “Muslimanski rezolucionari (II)”

U povodu 75. obljetnice Nirnberških procesa

Prije ravno 10 godina, u povodu 65. obljetnice znamenitih sudskih procesa u Nürnbergu, tadašnji njemački vicekancelar i ministar vanjskih poslova,  u međuvremenu umrli Guido Westerwelle (FDP) početkom je studenog 2010. godine upravo u Nürnbergu otvorio tzv. trajnu, bolje rečeno stalnu izložbu o „Nirnberškim procesima“ (Nürnberger Prozessen). U ime njemačke vlade i uz nazočnost svojih ruskih, američkih, britanskih i francuskih kolega, dakle, MIP-ova tih zemalja i predstavnika tzv. sila pobjednica, Westerwelle je otvarajaći „Stalnu izložbu Memorium“ („Die Dauerausstellung Memorium“) kazao: „Nirnberški procesi su bili odgovor na perverziju prava u nacional-socijalističkoj Njemačkoj.“ I, ustinu, u studenom 1945. godine su četiri sile pobjednice organizirale sudski proces nacističkom vremenu i njegovim glavnim dostupnim akterima, o kojem ćemo i govoriti u nastavku. No, prije toga ukažimo kako se svim zainteresiranima pruža mogućnost da u Nürnbergu na 700 kvadratnih metara stalne postavke dožive i slikom i tonom i pisanim dokumentima, o kakvom se to procesu radilo nacističkim glavešinama prije točno 75 godina. U svečanom govoru Westerwelle je govorio o „velikom historijskom postignuću“ što su se „saveznici“ oduprijeli iskušenju poslije Drugoga svjetskog rata „da se vježbaju u osveti“, nego su se opredjelili „za jurističku i civilizatorsku nepoznanicu nepojmljive zločine učiniti predmetom sudskog procesa“. Šest decenija poslije je međunarodno kazneno pravo zauzelo svoje čvrsto mjesto u međunarodnom pravu, konstatirao je Westerwelle, preciziravši da je 114 zemalja prihvatilo u međuvremenu sudsku nadležnost Međunarodnoga kaznenog suda u Den Haagu. Nažalost, među njima nisu i Sjedinjene američke države, ali to je posve druga tema. Zasebna je  i tema kako se u pokojnoj SFRJ i u njezinim zemljama-sljednicama nije ništa naučilo ni iz Nirberških procesa, niti iz onih procesa u Den Haagu na UN-ovom tribunalu za počinjene zločine u ex-Jugoslaviji … 

Nastavi čitati “U povodu 75. obljetnice Nirnberških procesa”

Je li u Jugoslaviji ubijeno više od milijun ljudi?

Nekoliko je internetskih portala objavilo informaciju da je u komunističkoj Jugoslaviji ubijeno 1.172.000 ljudi. Kao izvor navode “Crnu knjigu komunizma”, objavljenu 1997. godine, a čije je hrvatsko izdanje izašlo 1999. godine. Nastavi čitati “Je li u Jugoslaviji ubijeno više od milijun ljudi?”