Oznaka: poezija

Osam krhotina za Kurta Cobaina

Published on by Digitalna demokracijaKomentiraj

JIM CARROLL (1951-2009), rock kantautor, pjesnik i pisac, bio je prisutan na njujorškoj književnoj i muzičkoj sceni još od početka 70-ih kada je kao dvadesetdvogodišnjak objavio prvu i vrlo zapaženu knjigu pjesama Living at the Movies (Živjeti u kinematografima). Ubrzo mu izlazi i glasoviti roman Basketball Diaries (Košarkaški dnevnici), po kojemu je 1995. snimljen cjelovečernji film s Leonardom DiCapriom u glavnoj ulozi. Riječ je o svojevrsnom bildungs romanu koji se bavi životom mlade košarkaške zvijezde. Carroll je, naime, u ranoj mladosti doživio razmjeran uspjeh kao košarkaš, ali su ga umjetničke sklonosti i buntovnički senzibilitet uskoro izgurali iz svijeta profesionalnog sporta i približili rokenrolu, tako da je 1978. osnovao The Jim Carroll Band s kojim je snimio tri albuma za Atlantic Records: Catholic Boy, Dry Dreams i I Write Your Name. Uz Patti Smith Band, Ramonese, Television, New York Dollse, Richarda Hella i Blondie, Carrollov band također na svoj način doprinosi kreiranju scene oko kultnog njujorškog kluba CBGB, i uopće otvaranju medijskog prostora prema novom valu američkog rocka kasnih 70-ih i ranih 80-ih. Po raspadu grupe Jim Carroll se bori s heroinskom ovisnošću i ponovno se usredotočuje na književnost. Godine 1986. objavljuje The Book of Nods (Knjiga kljucanja) koja tematizira njegovo ovisničko iskustvo, 1987. dnevničku knjigu Forced Entries (Prisilni unosi), a 1993. izlazi mu dugo očekivana zbirka pjesama Fear of Dreaming (Strah od sanjanja). U međuvremenu radovi su mu objavljivani u uglednim časopisima kao što su Rolling Stone, Poetry iParis Review. Carrollova čitanja zabilježena su na albumu Praying Mantis (Giant Records, 1991), a kompilacija Rhino Recordsa iz 1991. pod naslovom A World Without Gravity: The Best of Jim Carroll Band pruža iscrpan uvid u rockersku fazu Jima Carrolla. Nakon više godina medijske šutnje Carroll se krajem 90-ih ponovno javio knjigom pjesama Void of Course (Lišen putanje) (Penguin, 1998), koja je s obje strane Atlantika popraćena dobrim  kritikama. Jim Carrol je umro 11. rujna 2009. od srčanog udara za pisaćim stolom u svom stanu na Manhattanu. 

Nastavi čitati “Osam krhotina za Kurta Cobaina” →

Enver Kazaz: Bodlja u srcu planete

Published on by Digitalna demokracijaKomentiraj

Sedam pjesama iz nove knjige

Od augusta prošle godine ovdje su se redovito pojavljivale nove pjesme Envera Kazaza. Moglo se vidjeti da je po srijedi još jedan karakterističan kazazovski pjesnički tour de force – nastojanje da se jedno snažno stanje duha nepopustljivo istraži, iscrpi, obuhvati i poetski izrazi u svim svojim modulacijama. Sad je sve to uobličeno u rukopis knjige naslova Bodlja u srcu planete, stilski i motivacijski tako koherentne i dramaturški smislene, da poprima neke značajke romaneskne strukture.

S ovom knjigom, više nego ikada ranije, biva jasno: i u životnom stavu i u književnosti Enver Kazaz je temeljno – neoromanticist. Ne po (književnom) izboru, nego po najdubljoj vokaciji bića, po autentičnom, rusoovski neprevarljivom osjećaju jedinstva sa svijetom, stvorenim i nestvorenim. Odatle u ovoj poeziji dramatičnost; ono antitetično klatno između lirizma i aktivizma, kozmizma i zemaljskoga konkretizma, između ljubavi za svijet i negacije svijeta, gorčine i blagosti, pobune i melankolije. A sve to ovjereno snažnim pečatom ličnoga doživljaja i pjesničkoga izraza. (I. Lovrenović)

Nastavi čitati “Enver Kazaz: Bodlja u srcu planete” →

Poezija kao način razbijanja predrasudama o Romima

Published on by Digitalna demokracijaKomentiraj

Romi u Bosni i Hercegovini su najbrojnija manjina i najčešće su izloženi predrasudama, diskriminaciji i isključenosti. Jedan od načina kako se dvadestdvogodišnji Almir Agić iz Ilijaša kod Sarajeva bori protiv predrasuda i daje glas onima koji su nevidljivi u društvenim okvirima su poezija i umjetnost.

U zbirci pjesama “Kaktus u polju orhideja” prikazuje unutrašnju borbu između onoga što osjeća i onoga što društvo od njega očekuje, naglašavajući koliko se pojedinci često moraju prilagođavati unaprijed zadanim formama.

Nastavi čitati “Poezija kao način razbijanja predrasudama o Romima” →

Poezija nikada nije bila popularnija, no nisu svi pjesnici sretni zbog toga

Published on by Digitalna demokracijaKomentiraj

Piše: JT Welsch

Pjesnici se često šale da nikada nije dobro kada poezija završi u vijestima. Od  skandala izazvanih plagiranjem do kontroverzi oko dodjela nagrada, povremenim bi se čitateljima moglo oprostiti ako pomisle da takozvani “pjesnički svijet” postoji u stanju trajnog ogorčenja. U nedavnom članku The Guardian piše o eseju objavljenom u časopisu PN Review koji je uzrokovao “razdor unutar pjesničkog establišmenta”. Nastavi čitati “Poezija nikada nije bila popularnija, no nisu svi pjesnici sretni zbog toga” →

Anđelko Vuletić, I ja sam ovdje ubijao

Published on by Digitalna demokracija1 komentar

Ivan Lovrenović piše: “Ima jedna velika hrvatska pjesma koju nitko neće, koju nitko ne zna. Ni od Hrvata, ni od inih. Od Hrvata zato što žeže kao nož, spasonosan, ali komu je još do spasa kad je lijepo u kálu hrvatskome. Od inih zato, što od njih nikoga ne zanima hrvatska muka. A i što bi! Da jest kao što nije, pjesmu bi na svoj barjak stavljali slobodari svih vrsta, pjevali bi je kao svoju internacionalu. Ne bi silazila s barjaka, ni s usta”.

Teško je, zapravo nemoguće, nešto dodati ili oduzeti ovome. Treba pročitati pjesmu. Nastavi čitati “Anđelko Vuletić, I ja sam ovdje ubijao” →