Ivan Lovrenović

Ivan Lovrenović: Mrak gust kao tijesto

Published on 31/10/202508/11/2025 by Digitalna demokracijaKomentiraj

Iz dnevnika

1995.

Posestrima hrvatskoj i srpskoj, nepovratno se uobličuje bošnjačko-muslimanska povijesna i politička mitologija o naciji i državi. Hiljadugodišnji kontinuitet, linearan, neprekinut i čvrst, od „bogumila” i Crkve bosanske, do današnjih Bošnjaka-muslimana. Neprekinut kontinuitet države Bosne od Kulina do Alije, islam: idealna religija, Turci i islamizacija: ništa traumatično, dapače, dobrodošlo, Hrvati i Srbi: došljaci. Nemaš nikakvih iluzija. Primjeri srpski i hrvatski sasvim uvjerljivo pokazuju da otrežnjenja od te vrste pjanstva nema. Barem da se zabilježi i zna ironični paradoks: bajka o „bogumilima“ izvorno je konstrukt Rima i Katoličke crkve, snažno ju je forsirala austrougarska kulturna politika u Bosni, učvršćivali su je Hrvati, hrvatska književnost i znanost: bosanski fratarski pisci kroz XVII, XVIII, XIX stoljeće, zagrebački svećenik Rački svojom monografijom 1870, polihistor Truhelka, pa sve do Šidaka i do Krleže s njegovom protoreformacijskom i „socijalističkom“ tezom o bogumilima. (Po Račkome Krleža uči o bogumilima i Račkim se oduševljava još u mladim danima: „Franjo Rački. Jedan od naših historijskih preteča: bogumilstvo. Bogumili su prvi koji su na ovom terenu tjerali svoju vlastitu politiku, a to nam je morao objasniti i pokazati jedan pop. Sve je otkriveno tek jučer. Ima tek da se napiše hrvatska historija. Sve je još uvijek na veoma bijednom, mucavom, barbarskom početku.“ – piše u januaru 1918.) I Safvet-beg i Mak Dizdar bogumilsku su bajku uzeli iz te, druge ruke. I iz ruke Solovjeva, Aleksandra Vasiljeviča, genijalnoga rusko-srpskoga fantasta o bogumilima-manihejcima-dualistima. I velikoga nesretnika.*

Nastavi čitati →

Ivan Lovrenović: Razgovor s Moranom Kasapović na HTV-u

Published on 17/03/202517/03/2025 by Digitalna demokracijaKomentiraj

Ivan Lovrenović je gostovao u emisiji Razgovor s razlogom na HTV-u i dao niz zanimljivih opažanja. Zašto baš sada, objasnio je na svojoj stranici:

“Ponudu za razgovor u autorskoj emisiji Razgovor s razlogom, koju priprema i vodi Morana Kasapović, dobio sam od autorice prije godinu dana, nakon izlaska iz štampe romana U sjeni fantoma. Mogućnost da se taj susret i razgovor obavi pojavila se stjecajem okolnosti u februaru ove godine, kada je u Zagrebu u Galeriji Kontura bila organizirana tribina o knjizi Bosanski križ. Nadgrobna skulptura iz razdoblja turske vlasti, i postavljena izložba fotografija Josipa Lovrenovića iz ciklusa Bosanski križ.”

Razgovor možete pogledati na linku dolje.

Nastavi čitati →

Akademske magle bogumilske

Published on 07/02/202517/02/2025 by Digitalna demokracijaKomentiraj

U knjizi Places of pain: forced displacement, popular memory and trans-local identities in Bosnian war-torn communities (Berghahn Books, New York-Oxford, 2013) Hariza Halilovicha s melburnškoga RMIT univerziteta čitam kako stotinjak stećaka u drinskom selu Klotjevcu i oko njega ukazuje „na značajno gnostičko kršćansko bogumilsko nasljeđe Klotjevca“ (The presence of some hundred stećci scattered in and around the village points also to the significant Gnostic Christian Bogumil heritage of Klotjevac.) Pri tomu autor se referira na Leksikon stećaka Šefika Bešlagića. Svoju ideju o gnostičkim kršćanskim bogumilima i stećcima kao njihovom naslijeđu, autor detaljnije razvija u fusnoti:

Nastavi čitati →

Ivan Lovrenović, dnevnički zapisi

Published on 03/02/202503/02/2025 by Digitalna demokracijaKomentiraj

Iz dnevnika 2023/2024.

Tko još uopće pamti užas prvoga i drugog rata u Čečeniji, užas grada Groznoga? Čečenija danas: postsovjetska šerijatska satrapija Putinu na usluzi sa šefom Kadirovim koji za ruske interese ratuje protiv Ukrajine. Svijet danas, dvadeset i tri godine kasnije: izraelska vlada i vojska, Hamasova vlada i vojska u istrebljivačkom ratu, o kojemu će se nešto pouzdanije znati tko zna kada, ako ikada. A između Čečenije godine 2000. i današnjega svijeta: njujorški Blizanci, Irak, Libija, Afganistan, ISIL, Sirija, Sudan, Jemen, Mijanmar, Ujguri u Kini, Gorski Karabah… – što sve to govori o svijetu, o historiji skupa s njezinim stranama, onoj krivoj i onoj pravoj, o kojima isprazno blagoglagoljaju političari, novinari, intelektualci, pisci-penklubovci?

Nastavi čitati →

Fatima Maslić: Džumhurovi crteži za Andrićevu „Priču o vezirovom slonu“

Published on 22/12/202417/02/2025 by Digitalna demokracijaKomentiraj

Riječ na predstavljanju izdanja izdavačke kuće „Dram radosti“ iz Travnika u Bosanskom kulturnom centru u Sarajevu 6. 12. 2024.

Kao nekoga ko je dugi niz godina involviran u travničku priču o Ivi Andriću i ko je slučajno bio svjedokom prisustva Zulfikara Zuke Džumhura u Travniku davne 1985. godine kada je radio ilustracije za planirano bibliotečko izdanje Andrićeve pripovijetke “Priča o vezirovom slonu”, obradovala me je prilika da napišem nešto o tim ilustracijama i njihovu nastanku.

Nastavi čitati →

Ivan Lovrenović: slučaj fra Eduarda Žilića

Published on 12/12/202422/12/2024 by Digitalna demokracijaKomentiraj

Odlomak iz rukopisa

U samostanu u Bregalničkoj ulici Hrgić zatječe fra Eduarda Žilića koji tu služi još od 1945, a ostat će i poslije Hrgića, sve do ljeta 1964. Sve je u Žilićevu slučaju neuobičajeno. Izuzetno nadaren student, on poslije Sarajeva teologiju studira u Parizu na Katoličkom institutu, gdje doktorira 1929. s tezom indikativna naslova La Morale chrétienne et la fonction sociale de la propriété (Kršćanski moral i društvena funkcija vlasništva). Potom, sve do 1945, na Franjevačkoj bogosloviji u Sarajevu predaje dvanaest teoloških predmeta. Ima ozbiljne znanstveno-pedagoške ambicije, ali ga odmah stižu razočaranja. Ovako piše o tome: „Bio sam počeo predavati najidealnije i kanio se posvetiti isključivo profesuri teologije i pisanju apologetskih i socioloških rasprava, brošura i knjiga, ali me nerazumijevanje tadanjeg provincijala Markušića odmah u početku skrenulo daleko s tog puta. Bio sam cijelo vrijeme profesor, ali ne zagrijan jer sam se morao, po naređenju provincijala i traženju ondašnjih bogoslova, držati samo priručnika (kao u srednjoj školi). Prve generacije bogoslova, kojima sam predavao, malo su marile za teološki studij, zadovoljavale se s najnužnijim, a neki su izbjegavali i to.“

Nastavi čitati →

Ivan Lovrenović: Život na Gornjem gradu

Published on 20/01/202320/01/2023 by Digitalna demokracijaKomentiraj

Iz ciklusa o Jablanovićima

Četiri godine u gornjogradskoj gimnaziji na Katarininom trgu, u zidinama drevne isusovačke škole-tvrđave iznad Strossmayerova šetališta, s pogledom na krovove Donjega grada, na zamišljene prekosavske daljine. Valjalo je nekako isposlovati da ga se preko reda upiše u tu gimnaziju, da ne bi morao ići u neku od dalekih donjogradskih. Zadržalo mu se u mutnome sjećanju kako, pun stida i ustezanja, ide s ujakom kod uglednoga profesora Turčina na stan u Kamenitoj ulici, odmah do one najstarije ljekarne na broju 9, uz koju ide legenda da je u njoj radio i praunuk Dantea Alighierija. Je li se tražila kakva protuusluga, ili je sve bila stvar dobre volje – nije bilo njegovo da zna.

Nastavi čitati →

Ivan Lovrenović: U SJENI FANTOMA (roman)

Published on 21/10/202220/10/2022 by Digitalna demokracijaKomentiraj

Na web stranici Službenoga glasnika u Beogradu objavljena je informacija o izlasku iz štampe romana Ivana Lovrenovića U sjeni fantoma. Roman je objavljen u ediciji Terazije osnivača i urednika Gojka Tešića.

U uredničkoj bilješci na koricama knjige Gojko Tešić piše:

Ivan Lovrenović kao da neprestano piše samo jednu jedinu knjigu, jedinstveni roman koji zbog kombinovanja istorije, letopisnih i životopisnih svedočanstava, ličnih sećanja i fikcije poprima moćne elemente, rekao bih, izvesnog bosanskog magijskog realizma. U sjeni fantoma nam to, posle romana Nestali u stoljeću i ritmizovane proze Ulazeći u Varcar, još jedanput blistavo potvrđuje. Ovaj roman ćete čitati u jednom dahu, jer je neodoljivi kreativni blesak Lovrenovićeve unutrašnje zemlje.

Nastavi čitati →

Mrke tvrđave identiteta

Published on 22/08/2022 by Digitalna demokracijaKomentiraj

[U prvobitnoj varijanti zapisano prije dvadeset godina, u knjizi Bosanski Hrvati, esej o agoniji jedne evropsko-orijentalne mikrokulture, Durieux, Zagreb, 2002]

U razrešavanju bosanskohercegovačkoga nepodnošljivog političkog statusa quo ne može biti ni od kakve pomoći tvrdnja, koja se često čuje, da nacijā u Bosni i Hercegovini nije bilo do polovice XIX vijeka, kao ni nalaz suvremenih historičara i teoretičara da je nacija „mit”, „konstrukt” „zamišljena zajednica”. Manje-više, nacijā u današnjem smislu riječi nije bilo do XIX stoljeća ne samo u Bosni i Hercegovini, nego i nigdje u Evropi, a velika metodološka važnost i teorijska inovativnost nalaza o naciji kao konstruktu prečesto se devalvira pomodnošću, dogmatičnošću i plitkošću kojom se koristi u dnevnoj upotrebi.

Nastavi čitati →

I onda – Osim!

Published on 06/05/2022 by Digitalna demokracijaKomentiraj

U lipnju 2002. godine, za trajanja svjetskoga nogometnog prvenstva u Južnoj Koreji, napisao sam u jednom članku kratki ekskurs kao naklon igračkoj umjetnosti Zinedina Zidanea, sjećajući se nekih utakmica koje sam u ranoj mladosti svojim očima gledao, a na kojima se ukazivao duh iste umjetnosti. Sve su one bile realizacija apsolutnoga nogometa, svaka od njih potpuno se otela ikakvom sistemu, taktici, „trenerskim zamislima” – čisti sevdah! Vlasnik sam unutarnjih snimaka triju-četiriju takvih utakmica na Maksimiru koje tehnološki nisu zapamćene, ali se i danas vrte negdje među zvijezdama, drukčije ne može biti.

Nastavi čitati →

Opus u nastajanju o kulturi u nestajanju

Published on 26/03/2022 by Digitalna demokracijaKomentiraj

Pogovor u knjizi eseja Ivana Lovrenovića Pripadati i ne pripadati

Kod riječkoga izdavača Ex libris, kojega vode Željko Međimorec i Zoran Grozdanov, objavljena je ovih dana knjiga eseja: Ivan Lovrenović, Pripadati i ne pripadati. Oblikovanje i prijelom djelo su majstorskoga tandema Damir Bralić i Lana Grahek.

Nastavi čitati →

Fra Stjepan Duvnjak, čovjek koji je znao svoje mjesto

Published on 13/02/202213/02/2022 by Digitalna demokracijaKomentiraj

Dva su mjeseca otkako je otišao fra Stjepan Duvnjak. Skoro nije bilo dana da nisam na njega pomislio. Kako nećeš, kad ljúdī, kakav je bio on, u ovome posrnulom i opustjelom vaktu nedostaje kao kruhu soli, da bi bio kruh.

Svojevremeno, kada sam u Svjetlu riječi (za urednikovanja fra Ivana Šarčevića) tražio sažetu „formulu“ duha bosanskoga franjevaštva za naslov teksta, upravo mi je cijela pojava fra Stjepanova ponudila rješenje: vedrina i pregaranje.

Nastavi čitati →

Dragan Čović i njegova stranka su kriptonit za Hrvate u BiH

Published on 31/10/2021 by Digitalna demokracijaKomentiraj

Dragan Čović je prestigao Angelu Merkel po dužini mandata na čelu stranke koju vodi. To je impresivan podatak, ali tu svaka sličnost prestaje. Po učinku i reputaciji, bilo bi fer reći da stvari stoje malo drugačije.

Gospodin Čović je za bh. prilike moćna i utjecajna osoba. Političar koji svojom (skoro doslovno) strankom dominira već više od petnaest godina, a time i nekim važnim procesima na razini cijele BiH. Pokazao je da zna kako eliminirati svaku potencijalnu konkurenciju unutar HDZ-a. U stanju je potisnuti, pa i obesmisliti druge hrvatske stranke, prikazati se umjerenim Europljaninom, skrenuti tok rijeke. Odnedavno ima i obiteljski grb, koji govori puno toga ali vjerojatno ne ono što bi želio ponosni vlasnik.

Nastavi čitati →

Ivan Lovrenović, „Andrićevstvo“, turkofilija, turkofobija

Published on 10/04/2021 by Digitalna demokracija1 komentar

Mislilo se do sada da je o Ivi Andriću čaršija „znala“ sve: za hrvatsko-katoličku bio je nacionalni prebjeg i vjerski konvertit, posrbica i prodana duša, za građansku srpsku – fra Ivan-beg, politički suncokret koji je iznevjerio kralja i monarhiju a za pun tanjur i miran život prihvatio Tita i komuniste, za bošnjačko-muslimansku mrzitelj islama, Bosne i muslimana. Još koješta se nadodavalo. Neki su mudri hrvatski književni povjesničari pouzdano znali da je fratarsko kopile, bošnjački znalci su ih korigirali: ne, no je begovsko pa mu otuda genijalnost, a osim toga napisao je po naredbi Udbe roman Derviš i smrt , to kukavičje jaje koje je morao potpisati Meša Selimović da bi muslimani lakše progutali prijevaru (vidi ovdje: Lažni pisac Meša Selimović). A u svim čaršijama jednako se „znalo“ i da je bio beskrupulozni erotoman, mizantrop, škrtac, itd.

Nastavi čitati →

Ivan Lovrenović: Misliti diferencirano, uvijek znači misliti manjinski

Published on 04/12/2020 by Digitalna demokracijaKomentiraj

Intervju u povodu knjige „Putovi su, snovi li su“

Razgovarala Branimira Lazarin

Express, Zagreb, 6. 11. 2020.

U knjizi “Putovi su, snovi li su” (Fraktura, 2020.) Ivan Lovrenović okupio je svoje putopisnice, kraće i dulje bilješke uz putovanja od početka vlastitog putničkog staža, a taj broji pedesetak godina. Povijesna distanca je uzbudljiva platforma, riječ je o emotivnom itinereru i kod Lovrenovića uvijek o dubljoj potrazi za životnim tragovima kulture prostora kojim hoda. Lovrenović razmišlja putujući, čitav je život posvetio tom pozivu. Razgovaramo u povodu ove knjige, koja je, kao i svaka njegova prethodna, primjer lovrenovićevskoga “ključa” u refleksije o suvremenim temama Bosne: političkim koliko i povijesnokulturnim, bez ostatka.

Nastavi čitati →