Tag: nacionalizam

Je li vrijeme da se Sarajevo pogleda u ogledalu?

Published on by Digitalna demokracijaKomentiraj

Nacionalizam, nesposobnost vlasti i sramoćenje grada, ne samo u najnovijem slučaju oko Bogića Bogićevića, doveli su Sarajevo, usprkos velikom broju dobrih ljudi najboljih namjera, na rub moralnog sunovrata. Jesu li promjene moguće ili je kasno?

Svaki grad, pogotovo grad poput Sarajeva, nemoguće je opisati i odrediti na jedan način. Postoji više dimenzija i više lica Sarajeva. Postoje činjenice i događaji koji mu daju ključne karakteristike.

Nastavi čitati “Je li vrijeme da se Sarajevo pogleda u ogledalu?” →

Bosanski bukvar: Konstitutivnost

Published on by Digitalna demokracija1 komentar

Kada se kaže da su Bošnjaci, Srbi i Hrvati konstitutivni narodi u Bosni i Hercegovini, to znači da svaki od njih ravnopravno sačinjava tu državu i da imaju jednaka prava na nju na svakom njezinom dijelu, dakle da svaki dio Bosne i Hercegovine, osim što pripada svakom svom građaninu, jest i srpski i hrvatski i bošnjački. To se ogleda i u nacionalnoj zastupljenosti unutar različitih nivoa vlasti. Ta ideja nije potekla jučer niti na Dejtonskom sporazumu: ta formula utkana je u temelj bosanskohercegovačke državnosti kroz ZAVNOBiH-ovski proglas o Bosni i Hercegovini koja „nije ni srpska ni hrvatska ni muslimanska nego i srpska i hrvatska i muslimanska“. ZAVNOBiH, koji se ne može gledati izvan konteksta AVNOJ-a i činjenice da je Bosna i Hercegovina njime formirana kao federalna jedinica unutar socijalističke Jugoslavije, prožeo je principe „konstitutivnog“ i „građanskog“, pomirio građansko i etničko. Konstitutivnost je, skupa s građanskom ravnopravnošću, također utkana u temelj nezavisnosti BiH kroz referendumsko pitanje „Jeste li za suverenu i nezavisnu Bosnu i Hercegovinu, državu ravnopravnih građana, naroda BiH – Muslimana, Srba, Hrvata i pripadnika drugih naroda koji u njoj žive?“.

Nastavi čitati “Bosanski bukvar: Konstitutivnost” →

Ivan Lovrenović: Misliti diferencirano, uvijek znači misliti manjinski

Published on by Digitalna demokracijaKomentiraj

Intervju u povodu knjige „Putovi su, snovi li su“

Razgovarala Branimira Lazarin

Express, Zagreb, 6. 11. 2020.

U knjizi “Putovi su, snovi li su” (Fraktura, 2020.) Ivan Lovrenović okupio je svoje putopisnice, kraće i dulje bilješke uz putovanja od početka vlastitog putničkog staža, a taj broji pedesetak godina. Povijesna distanca je uzbudljiva platforma, riječ je o emotivnom itinereru i kod Lovrenovića uvijek o dubljoj potrazi za životnim tragovima kulture prostora kojim hoda. Lovrenović razmišlja putujući, čitav je život posvetio tom pozivu. Razgovaramo u povodu ove knjige, koja je, kao i svaka njegova pret­hodna, primjer lovrenovićevskoga “klju­ča” u refleksije o suvremenim temama Bosne: političkim koliko i povijesnokulturnim, bez ostatka.

Nastavi čitati “Ivan Lovrenović: Misliti diferencirano, uvijek znači misliti manjinski” →

Je li Naša stranka odustala od Bosne i Hercegovine?

Published on by Digitalna demokracija1 komentar

Na Dan državnosti BiH, stranke privržene ideji državnosti i vrijednostima ZAVNOBiH-a tradicionalno odaju počast ispred Vječne vatre u Sarajevu. Tako je bilo i ove godine. Doduše, uvijek kad se obilježava neki veliki datum, pa tako i ovaj, u prvim redovima se nađe veliki broj onih koji su negacija svega što ZAVNOBiH predstavlja; ogroman broj onih zbog kojih je Bosna i Hercegovina neuspješna država i duboko podijeljeno društvo.

Nastavi čitati “Je li Naša stranka odustala od Bosne i Hercegovine?” →

Šta u Bosni i Hercegovini znači “borba za državu“?

Published on by Digitalna demokracijaKomentiraj

U paranoičnim društvima neprijatelj je konstanta. Takav je slučaj i s Bosnom i Hercegovinom. U zemlji istraumiranoj strašnim ratom iz devedesetih godina prošlog stoljeća i poratnom nacionalističkom vlašću, kao i sustavnom trostrukom propagandom etnički determiniranih medija, neprijatelj uvijek vreba, poslovično nikad ne spava i premazan je svim mogućim perfidnim bojama.

Nastavi čitati “Šta u Bosni i Hercegovini znači “borba za državu“?” →

Član Predsjedništva BiH radi protiv ustava i interesa svoje zemlje

Published on by Digitalna demokracijaKomentiraj

Željko Komšić, kontroverzni član Predsjedništva BiH, komentirao je ovih dana posjet svog kolege Milorada Dodika Zagrebu. Osim što je standardno i odveć predvidljivo tužakao Dodika, nediplomatski je i uvredljivo napao predsjednika Republike Hrvatske Zorana Milanovića, što nikako nije u interesu Bosne i Hercegovine. Dugogodišnja praksa kazuje da je iluzorno od Komšića očekivati odgovorne i razborite istupe, mudre i smislene inicijative, kao uostalom niti od druga dva člana Predsjedništva BiH, ali zrnce zdravog razuma i razumijevanja interesa BiH uvijek treba prizivati, makar se to činilo naivnim. 

Nastavi čitati “Član Predsjedništva BiH radi protiv ustava i interesa svoje zemlje” →

Crtica o slobodi

Published on by Digitalna demokracija1 komentar

Slobodan Milošević je iskusio nešto čudno, njemu do tada neizrecivo i neprispodobivo. Prožimao ga je potpuno novi osjećaj, neko nepoznato stanje uma, euforični nemir koji ga je poticao na radikalnu promjenu. U tom trenutku on još uvijek ne razumije da je to njegova zatomljena samosvijest.

Nastavi čitati “Crtica o slobodi” →

Srednjovjekovna Bosna ili Mahmutćehajićev islamski Makondo

Published on by Digitalna demokracijaKomentiraj

U subotu sam izišao na najčitaniji bosanskohercegovački medijski portal, Klix.ba, kako bih ritualno prelistao dnevne vijesti. Među prvim člancima koje sam uočio na rečenoj internet prezentaciji bio je članak kojeg potpisuje izvjesni N. V., a koji je naslovljen „Asocijacija mladih SDA: Tražimo da 29. august bude državni praznik – Dan Povelje Kulina bana“. U uvodu teksta autor navodi da je u trenutku njegovog objavljivanja u toku svečana sjednica Povjereništva Asocijacije mladih SDA, kojoj prisustvuje i predsjedavajući Predsjedništva BiH Šefik Džaferović, povodom godišnjice potpisivanja Povelje Kulina bana u hotelu „Zenica“. Tekst dalje prenosi zaključak sjednice u tri tačke, zaključak koji je do te mjere dosadan da ga neću ovdje citirati ni parafrazirati. Sam naslov teksta sadrži i više nego dovoljno informacija o ovom političko-historijskom happeningu u režiji mladih lavova državotvorne stranke– grohotnog smijeha vrijedne antonomasije. Međutim, Klixov subotnji članak, u moru publikacija koje trideset godina fetišiziraju bosansko srednjovjekovlje, ponukao me da napišem tekst kojeg upravo čitate, a u kojem ću dokazati da bošnjačka mitologizacija bosanske srednjovjekovne države, u svom izvornom i od establišmenta podržanom obliku, najprije predstavlja izraz jednog religijskog pokreta, a da je njegov primarni teolog i proponent, iako ne jedini, Rusmir Mahmutćehajić.

Nastavi čitati “Srednjovjekovna Bosna ili Mahmutćehajićev islamski Makondo” →

Bosanskohercegovački Hrvati u začaranom krugu HDZ-a i demografske katastrofe

Published on by Digitalna demokracijaKomentiraj

Jedan moj prijatelj, koji je inače jedan od važnih javnih intelektualaca pa je moguće da ste ovu misao već negdje čuli, voli reći: ako želiš pomoći jednoj zajednici, primjerice nacionalnoj, nipošto nemoj osnovati stranku koja štiti ekskluzivno prava te zajednice. I to u razgovoru potkrepljujemo zgodnim primjerima: dok su Hrvati živjeli u Socijalističkoj Republici Bosni i Hercegovini unutar Jugoslavije, u toj „tamnici naroda“ u kojoj nije smjela postojati stranka koja posebno njih štiti i o njima posebno brine, u BiH je živjelo gotovo 800.000 Hrvata. Onda se pojavila stranka koja je te ljude uzela u posebnu brigu i zaštitu i rezultat je da se broj prepolovio, s tendencijom daljnjeg opadanja kome se ne nazire zaustavljanje. Nastavi čitati “Bosanskohercegovački Hrvati u začaranom krugu HDZ-a i demografske katastrofe” →

Ogledalce, ogledalce…

Published on by Digitalna demokracijaKomentiraj

Međuentitetske granice/linije razgraničenja još nemaju granične punktove (ako ne računamo upečatljive vjerske objekte blizu linija razgraničenja). Najnovije inicijative i postupci gradonačelnika Sarajeva, načelnika Novog Grada i Istočnog Sarajeva će trenutno nevidljive zidove pretvoriti u crno-bijele zidove definitivnog razdvajanja ove napaćene zemlje. Percepcija crno-bijelo, nažalost, ovisi isključivo od mjesta i entitetske strane sa kojih posmatrate stvarnost. Nastavi čitati “Ogledalce, ogledalce…” →

Predsjednička diktatura u Turskoj

Published on by Digitalna demokracijaKomentiraj

Ponovno pretvaranje Aja Sofije u džamiju predstavlja veliki simbolički korak ka Erdoganovom idealu – islamiziranoj jednopartijskoj državi.

Kada su Osmanlije 1453. osvojile Carigrad, crkva Svete Sofije odmah je pretvorena u džamiju. To je tada bio normalan postupak. U ratu bi pobjednik najprestižniji vjerski objekt pobijeđenog neprijatelja pretvorio u hram vlastite vjere. Španjolci su to isto učinili s džamijama u Toledu, Sevilli i Cordobi. Nastavi čitati “Predsjednička diktatura u Turskoj” →

Sitne duše u velikim partijama

Published on by Digitalna demokracija1 komentar

Da mi je neko u prošlom stoljeću rekao da ću sa sjetom pričati (i pisati) o dobrim stranama komunizma i jednopartijskom sistemu, bio bih spreman, istog trena, bez bilo kakve dvojbe, na polemiku pesnicama.

Nekada davno, preko sedam gora i nekoliko mora postojala je jedna (ne)sretna komunistička zemlja i u njoj samo jedna partija. Partija je bila dobra. Šta dobra – najbolja. Jer, bila je jedina. Nastavi čitati “Sitne duše u velikim partijama” →

Raskol na Zapadu – 8. dio

Published on by Digitalna demokracijaKomentiraj

Piše: Nedžad S. Hadžimusić

Izvod iz 7. dijela, updated: (…)Svijet je zatečen zlogukim vijestima, sablasnim prizorima i brojkama o širenju pandemije Covid-19 (koronavirusa). Sve govori da je tek otvoren novi crni pasijans zaredom u prvim decenijama trećeg milenijuma: bili Mi ili Oni, sinofili, trumpoljubi ili putinofobi, suverenisti, liberali, nadolazeći desni, odmjereni centar, marginalizirana ili tek hinjena ljevica,  jakobinci ili žirondinci, (ne)konstitutivni Budisti, Romi, Jevreji, Hrišćani, Katolici, Pravoslavni, Protestanti, Muslimani, Šiiti, Suniti, ateisti, agnostici etc – svi skupa, testirani ili još ne, u karanteni ili ne, plus-minus 65, imamo izravno i/ili kolateralno neviđenu, ultra ozbiljnu situaciju na plavoj planeti. Nastavi čitati “Raskol na Zapadu – 8. dio” →

Ima li nade za Bosnu i Hercegovinu?

Published on by Digitalna demokracija1 komentar

Već trideset godina, uz poneku dragocjenu iznimku, Bosnom i Hercegovinom dominiraju etnonacionalisti i vladaju etnonacionalne stranke. Oni naravno nisu svi isti, pogotovo ne po količini zla kojeg su proizveli, ali su iznimno štetni za složenu i kompliciranu zemlju kakva Bosna i Hercegovina nesumnjivo jeste. Nastavi čitati “Ima li nade za Bosnu i Hercegovinu?” →

Nema malih nacista

Published on by Digitalna demokracijaKomentiraj

Piše: Daša Drndić

Za većinu, za poslušne i šutljive, za one koji stoje po strani, za bystandere, život postaje spakiran kovčežić koji se ne otvara, mala prtljaga tutnuta pod krevet, prtljaga koja nikamo ne odlazi, u kojoj sve je uredno posloženo – dani, suze, smrti i sitne radosti, iz koje se širi miris pljesni. Kod onih koji stoje po strani nikad se ne zna što misle, za koga navijaju, jer oni samo stoje i gledaju što se oko njih zbiva kao da ništa ne vide, kao da se ništa ne zbiva. Oni žive onako kako svaki i svačiji zakon nalaže, a to im, kad ratovi završe, dobro dođe. Bystandera ima mnogo, oni su većina. Nastavi čitati “Nema malih nacista” →