SDP BiH već odavno nije multietnička, bosanskohercegovačka stranka. Može li se to promijeniti?

Nakon nedavnih događanja u Sarajevu, vrijeme je da se kažu neke sada već očigledne stvari. Tezu iz naslova ovog teksta nažalost nije teško dokazati. SDP BiH nekad je bio najjača brana nacionalistima i djelovao je u cijeloj Bosni i Hercegovini. To više nije tako.

Nastavi čitati “SDP BiH već odavno nije multietnička, bosanskohercegovačka stranka. Može li se to promijeniti?”

Dan državnosti: šta je ostalo od ZAVNOBiH-a?

Bila bi to razumljiva scena da se odigravala u prostorima Tužilaštva Bosne i Hercegovine. Ovako je sadržavala sve temelje nadrealizma “diktat misli, bez kontrole razuma, izvan svake estetske ili moralne preokupacije”.  

Restoran u Luxemburgu, s jedne strane stola premijer Federacije BiH, optuženik za korupciju i pranje novca, nasuprot njemu osumnjičenik za širenje nacionalne, vjerske i rasne netrpeljivosti. Sjede pod nadzorom onog koji se predstavlja kao Veliki meštar u Bošnjaka, obilježavajući tobože Dan državnosti BiH. Svi agituju za patriotizam.

Nastavi čitati “Dan državnosti: šta je ostalo od ZAVNOBiH-a?”

Etički imperativ: zamjeriti se većini

Nemam hrabrosti da budem kukavica, tako nekako glasi efektna aforistička dosjetka. Biti hrabar, vrlina je koja se visoko cijeni. Hrabrost se nerijetko simbolički vezuje za testise, kolokvijalno znane kao muda. Imati muda, vječiti je ideal svake suštinske kukavice. Izraz je to koji se odomaćio kao sinonim za hrabrost, kao kreativan spoj metaforike i mudologije. Kao pojmovni oponent mudima stoji lijepa štokavska riječ pička. Kada na Balkanu imaš certifikat za muda, to je jasan znak da nisi pička.

Imati muda problematičan je izraz, makar i kao stilska figura, jer sugerira da jedino vlasnik istih može biti kuražan. (Za neupućene, izraz kuražan nema veze s onom falusoidnom ekstenzijom ponad već spomenutih muda.) Ergo, samo apstraktni mudoposjednik ima potencijal da bude hrabar. Ženama se taj potencijal odriče, osim u iznimnim situacijama kad i one imaju neki testosteronski (ili je bolje reći: testisteronski) višak, ili kakvo drugo svojstvo koje upućuje na muškost. Jer bez muškosti, jelte, nema ni hrabrosti. Drugim riječima, insuficijencija muškosti osuđena je na bezmudost.

Nastavi čitati “Etički imperativ: zamjeriti se većini”

Toplo-hladno partnerstvo

Željko Komšić, član Predsjedništva Bosne i Hercegovine, postao je teški uteg Bakiru Izetbegoviću i Stranci demokratske akcije, odnosno glavnoj struji bošnjačke politike: partnerstvo podrazumijeva bošnjačke glasove za Komšića kao hrvatskog člana državnog Predsjedništva, što Izetbegoviću vezuje ruke u pregovorima i s HDZ-om BiH i s međunarodnim političkim faktorima u vezi s izmjenama Izbornog zakona, a smisao izmjena o kojima se razgovara jest da Hrvate u Predsjedništvu zastupa netko koga su izabrali – Hrvati. Suočen s time da postaje suvišan, Komšić zaoštrava retoriku i još beskrupuloznije obmanjuje građane Bosne i Hercegovine potpuno nerealnim zamislima, nerealnim barem iz perspektive sadašnjosti i bliže budućnosti. “Nikada nećemo odustati u inzistiranju na provedbi presuda Europskog suda za ljudska prava, jer njihova implementacija vodi ka formiranju građanske države”, rekao je Komšić prošle subote na kongresu Demokratske fronte za čijeg je predsjednika ponovo izabran. “Uopće nas ne zanima sviđa li se to nekome ili ne. Nismo mi izmislili to da treba odbaciti konstitutivnost naroda i uspostaviti jednakopravnost svih građana, nego je to naložio Europski sud za ljudska prava. Oni kojima se to ne sviđa mogu se žaliti tom sudu, a ne nama koji smo dosljedni u poštivanju tih standarda na kojima se temelji svako demokratsko i civilizirano društvo i država.” I još: “Drugog puta do građanske države nema. Taj put je spor i trnovit, ali ja vjerujem da ćemo uspjeti.”

Nastavi čitati “Toplo-hladno partnerstvo”

Zlatko Lagumdžija ili kako se građansko pile lako zaplete u nacionalističku kučinu

Zlatko Lagumdžija, nekadašnji dugogodišnji predsjednik SDP-a, redovni je gost na sarajevskoj ispostavi N1 televizije. Početkom ovog mjeseca gostovao je u Pressingu kod Amira Zukića. Vjerovatno bi nam promakla ta informacija da se na adresu Prometeja nije javio jedan čitatelj sa željom da prokomentira neke aspekte Lagumdžijinog kazivanja. Ta kazivanja su važna jer pokazuju u kojoj se mjeri nedosljedni i lažljivi političari, i cijela jedna nedosljedna i lažljiva politika koju zastupaju, znaju zaplesti u vlastitu mrežu u kojoj u prvom redu stradaju elementarna korektnost i elementarni logički principi.

Nastavi čitati “Zlatko Lagumdžija ili kako se građansko pile lako zaplete u nacionalističku kučinu”

Je li vrijeme da se Sarajevo pogleda u ogledalu?

Nacionalizam, nesposobnost vlasti i sramoćenje grada, ne samo u najnovijem slučaju oko Bogića Bogićevića, doveli su Sarajevo, usprkos velikom broju dobrih ljudi najboljih namjera, na rub moralnog sunovrata. Jesu li promjene moguće ili je kasno?

Svaki grad, pogotovo grad poput Sarajeva, nemoguće je opisati i odrediti na jedan način. Postoji više dimenzija i više lica Sarajeva. Postoje činjenice i događaji koji mu daju ključne karakteristike.

Nastavi čitati “Je li vrijeme da se Sarajevo pogleda u ogledalu?”

Bosanski bukvar: Konstitutivnost

Kada se kaže da su Bošnjaci, Srbi i Hrvati konstitutivni narodi u Bosni i Hercegovini, to znači da svaki od njih ravnopravno sačinjava tu državu i da imaju jednaka prava na nju na svakom njezinom dijelu, dakle da svaki dio Bosne i Hercegovine, osim što pripada svakom svom građaninu, jest i srpski i hrvatski i bošnjački. To se ogleda i u nacionalnoj zastupljenosti unutar različitih nivoa vlasti. Ta ideja nije potekla jučer niti na Dejtonskom sporazumu: ta formula utkana je u temelj bosanskohercegovačke državnosti kroz ZAVNOBiH-ovski proglas o Bosni i Hercegovini koja „nije ni srpska ni hrvatska ni muslimanska nego i srpska i hrvatska i muslimanska“. ZAVNOBiH, koji se ne može gledati izvan konteksta AVNOJ-a i činjenice da je Bosna i Hercegovina njime formirana kao federalna jedinica unutar socijalističke Jugoslavije, prožeo je principe „konstitutivnog“ i „građanskog“, pomirio građansko i etničko. Konstitutivnost je, skupa s građanskom ravnopravnošću, također utkana u temelj nezavisnosti BiH kroz referendumsko pitanje „Jeste li za suverenu i nezavisnu Bosnu i Hercegovinu, državu ravnopravnih građana, naroda BiH – Muslimana, Srba, Hrvata i pripadnika drugih naroda koji u njoj žive?“.

Nastavi čitati “Bosanski bukvar: Konstitutivnost”

Ivan Lovrenović: Misliti diferencirano, uvijek znači misliti manjinski

Intervju u povodu knjige „Putovi su, snovi li su“

Razgovarala Branimira Lazarin

Express, Zagreb, 6. 11. 2020.

U knjizi “Putovi su, snovi li su” (Fraktura, 2020.) Ivan Lovrenović okupio je svoje putopisnice, kraće i dulje bilješke uz putovanja od početka vlastitog putničkog staža, a taj broji pedesetak godina. Povijesna distanca je uzbudljiva platforma, riječ je o emotivnom itinereru i kod Lovrenovića uvijek o dubljoj potrazi za životnim tragovima kulture prostora kojim hoda. Lovrenović razmišlja putujući, čitav je život posvetio tom pozivu. Razgovaramo u povodu ove knjige, koja je, kao i svaka njegova pret­hodna, primjer lovrenovićevskoga “klju­ča” u refleksije o suvremenim temama Bosne: političkim koliko i povijesnokulturnim, bez ostatka.

Nastavi čitati “Ivan Lovrenović: Misliti diferencirano, uvijek znači misliti manjinski”

Je li Naša stranka odustala od Bosne i Hercegovine?

Na Dan državnosti BiH, stranke privržene ideji državnosti i vrijednostima ZAVNOBiH-a tradicionalno odaju počast ispred Vječne vatre u Sarajevu. Tako je bilo i ove godine. Doduše, uvijek kad se obilježava neki veliki datum, pa tako i ovaj, u prvim redovima se nađe veliki broj onih koji su negacija svega što ZAVNOBiH predstavlja; ogroman broj onih zbog kojih je Bosna i Hercegovina neuspješna država i duboko podijeljeno društvo.

Nastavi čitati “Je li Naša stranka odustala od Bosne i Hercegovine?”

Šta u Bosni i Hercegovini znači “borba za državu“?

U paranoičnim društvima neprijatelj je konstanta. Takav je slučaj i s Bosnom i Hercegovinom. U zemlji istraumiranoj strašnim ratom iz devedesetih godina prošlog stoljeća i poratnom nacionalističkom vlašću, kao i sustavnom trostrukom propagandom etnički determiniranih medija, neprijatelj uvijek vreba, poslovično nikad ne spava i premazan je svim mogućim perfidnim bojama.

Nastavi čitati “Šta u Bosni i Hercegovini znači “borba za državu“?”

Član Predsjedništva BiH radi protiv ustava i interesa svoje zemlje

Željko Komšić, kontroverzni član Predsjedništva BiH, komentirao je ovih dana posjet svog kolege Milorada Dodika Zagrebu. Osim što je standardno i odveć predvidljivo tužakao Dodika, nediplomatski je i uvredljivo napao predsjednika Republike Hrvatske Zorana Milanovića, što nikako nije u interesu Bosne i Hercegovine. Dugogodišnja praksa kazuje da je iluzorno od Komšića očekivati odgovorne i razborite istupe, mudre i smislene inicijative, kao uostalom niti od druga dva člana Predsjedništva BiH, ali zrnce zdravog razuma i razumijevanja interesa BiH uvijek treba prizivati, makar se to činilo naivnim. 

Nastavi čitati “Član Predsjedništva BiH radi protiv ustava i interesa svoje zemlje”

Crtica o slobodi

Slobodan Milošević je iskusio nešto čudno, njemu do tada neizrecivo i neprispodobivo. Prožimao ga je potpuno novi osjećaj, neko nepoznato stanje uma, euforični nemir koji ga je poticao na radikalnu promjenu. U tom trenutku on još uvijek ne razumije da je to njegova zatomljena samosvijest.

Nastavi čitati “Crtica o slobodi”

Srednjovjekovna Bosna ili Mahmutćehajićev islamski Makondo

U subotu sam izišao na najčitaniji bosanskohercegovački medijski portal, Klix.ba, kako bih ritualno prelistao dnevne vijesti. Među prvim člancima koje sam uočio na rečenoj internet prezentaciji bio je članak kojeg potpisuje izvjesni N. V., a koji je naslovljen „Asocijacija mladih SDA: Tražimo da 29. august bude državni praznik – Dan Povelje Kulina bana“. U uvodu teksta autor navodi da je u trenutku njegovog objavljivanja u toku svečana sjednica Povjereništva Asocijacije mladih SDA, kojoj prisustvuje i predsjedavajući Predsjedništva BiH Šefik Džaferović, povodom godišnjice potpisivanja Povelje Kulina bana u hotelu „Zenica“. Tekst dalje prenosi zaključak sjednice u tri tačke, zaključak koji je do te mjere dosadan da ga neću ovdje citirati ni parafrazirati. Sam naslov teksta sadrži i više nego dovoljno informacija o ovom političko-historijskom happeningu u režiji mladih lavova državotvorne stranke– grohotnog smijeha vrijedne antonomasije. Međutim, Klixov subotnji članak, u moru publikacija koje trideset godina fetišiziraju bosansko srednjovjekovlje, ponukao me da napišem tekst kojeg upravo čitate, a u kojem ću dokazati da bošnjačka mitologizacija bosanske srednjovjekovne države, u svom izvornom i od establišmenta podržanom obliku, najprije predstavlja izraz jednog religijskog pokreta, a da je njegov primarni teolog i proponent, iako ne jedini, Rusmir Mahmutćehajić.

Nastavi čitati “Srednjovjekovna Bosna ili Mahmutćehajićev islamski Makondo”

Bosanskohercegovački Hrvati u začaranom krugu HDZ-a i demografske katastrofe

Jedan moj prijatelj, koji je inače jedan od važnih javnih intelektualaca pa je moguće da ste ovu misao već negdje čuli, voli reći: ako želiš pomoći jednoj zajednici, primjerice nacionalnoj, nipošto nemoj osnovati stranku koja štiti ekskluzivno prava te zajednice. I to u razgovoru potkrepljujemo zgodnim primjerima: dok su Hrvati živjeli u Socijalističkoj Republici Bosni i Hercegovini unutar Jugoslavije, u toj „tamnici naroda“ u kojoj nije smjela postojati stranka koja posebno njih štiti i o njima posebno brine, u BiH je živjelo gotovo 800.000 Hrvata. Onda se pojavila stranka koja je te ljude uzela u posebnu brigu i zaštitu i rezultat je da se broj prepolovio, s tendencijom daljnjeg opadanja kome se ne nazire zaustavljanje. Nastavi čitati “Bosanskohercegovački Hrvati u začaranom krugu HDZ-a i demografske katastrofe”

Ogledalce, ogledalce…

Međuentitetske granice/linije razgraničenja još nemaju granične punktove (ako ne računamo upečatljive vjerske objekte blizu linija razgraničenja). Najnovije inicijative i postupci gradonačelnika Sarajeva, načelnika Novog Grada i Istočnog Sarajeva će trenutno nevidljive zidove pretvoriti u crno-bijele zidove definitivnog razdvajanja ove napaćene zemlje. Percepcija crno-bijelo, nažalost, ovisi isključivo od mjesta i entitetske strane sa kojih posmatrate stvarnost. Nastavi čitati “Ogledalce, ogledalce…”