Nakon dva tjedna rata u Ukrajini , humanitarna kriza i stalni rizik šire eskalacije čine kraj rata hitnijim nego ikad. Ali, izgledi za uspjeh izravnih pregovora između Rusije i Ukrajine su slabi.
Nastavi čitati “Kako pregovori mogu zaustaviti rat i što se prvo mora dogoditi” →
Prije manje od dvije godine, njemačka socijaldemokratska stranka imala je tek 11% podrške i činilo se da se radi o političkoj opciji u nestanku. Savezni izbori u nedjelju bili su jako izjednačeni: SPD je na kraju tijesno pobijedio s 26% glasova, što predstavlja jedan od nevjerojatnijih političkih povrataka novijeg doba. To je također osobna potvrda za Olafa Scholza, njihovog kandidata za kancelara. Dok se SPD nalazio na trećem mjestu, iza Kršćanskih demokrata (CDU/CSU) i Zelenih, uvjerenje gospodina Scholza da bi ipak on mogao postati kancelar tretirano je kao fantazija od strane predstavnika stranke koja je na putu za nigdje. No kako su njegovi suparnici postajali sve skloniji gafovima što je kampanja odmicala, tvrdnja gospodina Scholza da predstavlja najsigurniji par ruku koji će Njemačku nakon Angele Merkel odvesti u novu eru postajala je sve uvjerljivijom.
Nastavi čitati “Njemačka nakon izbora: pregovori o novoj eri” →
Vlade republika Srbije i Kosova pripremaju se za pregovore u Bijeloj kući u Washingtonu, glavnom gradu SAD-a, koji će se održati 27. juna. Prištinski državnici pozdravili su najavu posebnog izaslanika američkog predsjednika za pregovore Kosova i Srbije Richarda Grenella o sastanku čelnika dviju zemalja u Washingtonu, dok su oni u Beogradu nešto skeptičniji prema ishodima pregovora. Nastavi čitati “Pripreme Srbije i Kosova za pregovore u Washingtonu” →
Mirovne sporazume (Cutiliero, Vance-Owen, Owen-Stoltenberg) predložene sa svrhom okončavanja rata u Bosni i Hercegovini, konfrontirane strane nisu prihvatile. Ovi dokumenti i u njima iznešene zamisli nisu bili dovoljno ubjedljivi za odustajanje od rata. Cijeli proces predlaganja i odbijanja mirovnih sporazuma je ukazao na kompleksnost u oblasti međunarodnih pregovora. Uloga Richarda Holbrooka u pregovaračkom procesu je veoma značajna. Bez analiziranja sadržaja potpisanog sporazuma, zaobilazeći glorifikaciju ili osuđivanje Holbrooka i njegovog djelovanja, vrijedi priznati činjenicu da je finalni mirovni sporazum postignut dvadeset prvog novembra u Ohio-u, a da je isti potpisan četrnaestog decembra u Parizu 1995. Ovim događajima se završio najkrvaviji evropski sukob od Drugog svjetskog rata. Holbrook je imao historijski bitnu ulogu za koju su izuzetne pregovaračke vještine bile neophodne. S tim u vezi, vrlo je interesantno analizirati proces pregovora, te prepreke koje su se pojavljivale, kao i načine na koje su se one otklanjale. Nastavi čitati “Hana Imširović: Uloga Richarda Holbrooka u pregovaračkom procesu u Daytonu” →
digitalnademokracija.com