Što pokreće proruske pristaše u Europi i njihove stavove o rusko-ukrajinskom sukobu?

Ruska invazija na Ukrajinu u veljači 2022. izazvala je najznačajniji vojni sukob u europskoj povijesti nakon Drugog svjetskog rata. Dok je europsko javno mnijenje pretežno proukrajinsko, značajni segmenti europskog stanovništva zauzimaju ambivalentne ili čak otvoreno proruske stavove. Budući da je javna podrška ključna za pružanje vojne i financijske pomoći Ukrajini, željeli smo razumjeti zašto neki Europljani simpatiziraju agresora.

Naša studija ukazuje da prokremljski stavovi mogu dolaziti iz četiri glavna izvora:

  • Ekonomski interesi
  • Ideologija
  • Stranačko svrstavanje
  • Dezinformacija

Analizirali smo podatke iz dvaju akademskih istraživanja s kraja 2023. godine, koja su obuhvatila gotovo 30 000 ispitanika u osamnaest europskih zemalja.

Nastavi čitati “Što pokreće proruske pristaše u Europi i njihove stavove o rusko-ukrajinskom sukobu?”

Kalvarija ili renesansa postdejtonske diplomacije BiH

Predsjedništvu BiH treba ostaviti samo ceremonijalnu ovjeru i puko imenovanje isključivo onih kandidata koji su uredno predloženi/e za šefove DKP BiH po novoj zakonskoj proceduri

Nastavi čitati “Kalvarija ili renesansa postdejtonske diplomacije BiH”

Biden i Putin, dobar sastanak u Ženevi

Po real-političkoj definiciji, susreti na vrhu najvećih svjetskih igrača izravno utiču na globalni politički pejzaž i atmosferu. U datom međunarodnom kontekstu, sastanak novog američkog predsjednika Joe Bidena sa ruskim kolegom Vladimirom Putinom u Ženevi 16. juna ove godine pripremljen je taman kako treba. Obostrano, da ne bude zabune. Sve odmjereno i bez bombastičnih nota, uz nepatvorene izraze uzajamnog uvažavanja.

Nastavi čitati “Biden i Putin, dobar sastanak u Ženevi”

Crtica o Nerki

Nota bene #1: Neka ovo ostane strogo inter nos, kao što je ovlaš i pomento u tekstu Raskol na Zapadu – 10. dio. Plus kao nedodirljiv artefakt kontra *vapaja jednog flamboajantnog agnostika. Usput, da ne čuje zlo uoči i nakon lijepog Mubarek Mjeseca Ramazana, u doba mrske pandemije C-19. Zato, ostanimo dobri i strpljivi. Pozitivno-negativni. Nastavi čitati “Crtica o Nerki”

Diplomatija u globaliziranom svijetu

Bh. imidž: Sablasna kadrovska politika i korupcija vulgaris

Piše: Nedžad S Hadžimusić

Nakon pada Berlinskog zida, uslijedio je crescendo kopernikanskih promjena u ritmu bez presedana. Taj proces fundamentalnih političkih, ekonomskih, tehnoloških i svekolikih promjena nadalje traje kao jedina konstanta u modernom svijetu. Globalizacija i planetarna ekonomska međuzavisnost neumoljivo diktiraju prilagođavanje novim pravilima igre kroz nužnu reviziju koncepta vanjskopolitičkog nastupa. Nastavi čitati “Diplomatija u globaliziranom svijetu”

Hana Imširović: Uloga Richarda Holbrooka u pregovaračkom procesu u Daytonu

Mirovne sporazume (Cutiliero, Vance-Owen, Owen-Stoltenberg) predložene sa svrhom okončavanja rata u Bosni i Hercegovini, konfrontirane strane nisu prihvatile. Ovi dokumenti i u njima iznešene zamisli nisu bili dovoljno ubjedljivi za odustajanje od rata. Cijeli proces predlaganja i odbijanja mirovnih sporazuma je ukazao na kompleksnost u oblasti međunarodnih pregovora. Uloga Richarda Holbrooka u pregovaračkom procesu je veoma značajna. Bez analiziranja sadržaja potpisanog sporazuma, zaobilazeći glorifikaciju ili osuđivanje Holbrooka i njegovog djelovanja, vrijedi priznati činjenicu da je finalni mirovni sporazum postignut dvadeset prvog novembra u Ohio-u, a da je isti potpisan četrnaestog decembra u Parizu 1995. Ovim događajima se završio najkrvaviji evropski sukob od Drugog svjetskog rata. Holbrook je imao historijski bitnu ulogu za koju su izuzetne pregovaračke vještine bile neophodne. S tim u vezi, vrlo je interesantno analizirati proces pregovora, te prepreke koje su se pojavljivale, kao i načine na koje su se one otklanjale.  Nastavi čitati “Hana Imširović: Uloga Richarda Holbrooka u pregovaračkom procesu u Daytonu”