Svaki put kad pomislimo da populizam ne može gore, pogriješimo.
Nadajmo se, ali ne treba biti siguran, da je ovo vrhunac ludosti koja je uzela maha kod novije generacije kvazigrađanskih populista. Kada nema sadržaja, ideja, morala, pameti ili zrna originalnosti, tada se poseže za tragičnom prošlošću, koja nije kriva što ju se ovako bijedno zloupotrebljava, prije svega u predizborne svrhe.
Nastavi čitati “Tenk kao simbol populističke praznine” →
Think Tank 2024 Korčula „School“ je došla svome kraju. Bila je to brza vožnja, a u samo dva dana raspravljalo se o mnogim temama. Kroz prizmu rodne politike, doznali smo mnogo toga. Posebno je istaknuto kako bi bilo korisno da se lijeve stranke više angažiraju na temama rodne ravnopravnosti kao odgovoru na ideološke napade i redefiniranja pristupa feminističke agende.
Nastavi čitati “Think Tank 2024 Korčula „School“: Zaključci i preporuke” →
Danas, kada je očigledno da je projekt najavljivan kao duhovno oslobađanje bosanskog muslimanskog subjekta i moralna i materijalna obnova njegovog svijeta rezultirao njegovim duhovnim, moralnim i materijalnim unižavanjem, metafora »Tunela Vidikovac«, kojom sam završio Kritiku bosanskog uma, više nije održiva: ne samo da bosanski muslimanski subjekt ulazi »sve dublje u tunel, s nepokolebljivim uvjerenjem da se odatle svijet najbolje vidi«[1], već ga bošnjačke kulturne, političke i vjerske elite trajno onesposobljavaju da vidi bilo šta. I čine to uvjeravajući ga da će zapravo tek sada progledati, na način engleskog šarlatana Johna Taylora, »očnog hirurga« koji je u 18. stoljeću u cijeloj Evropi svojim intervencijama – naravno, u najboljoj namjeri! – oslijepio i štaviše ubio stotine ljudi[2].
Nastavi čitati “Promašen projekt i izgubljen slučaj” →
Kad znanstvenici razmatraju ljudske kolonije na Mjesecu, Marsu i dalje, velika se pažnja pridaje duljini putovanja, hrani i riziku od zračenja. Nedvojbeno je da ćemo se suočiti sa surovim okruženjem u dubokom svemiru. Neki mislioci tvrde da je uređivanja genoma način da se osigura da ljudi mogu tolerirati teške uvjete dok budu kročili dalje i dublje u Sunčev sustav.
Nastavi čitati “Ako želimo nastaniti druge planete, morat ćemo koristiti uređivanje genoma i promijeniti ljudski DNK” →
Kibernetički napadi i greške u zaštiti od hakera postaju sve veći problem zbog slabe suradnje tehnoloških tvrtki i političara
U znanstvenofantastičnom filmu Transcedencija glavni glumac Johnny Depp tumači lika koji postane tehnološki svemoćan, njegov računalni kod je sveprisutan i vlada čime god na svijetu poželi. Iako se isprva učini da su mu namjere dobre i da sve čini i zbog ljubavi, stvari ipak odu ukrivo i predaleko, a tada više nema druge nego stvoriti računalni virus kako bi se ubilo digitalnog Johnny Deppa i potpuno uništilo svu umreženu računalnu tehnologiju na svijetu. U “sretnom” završetku film zaključuju scene novog postapokaliptičnog života u potpunom tehnološkom zamračenju, računala više ne služe ničemu osim možda kao stoperi za vrata, a na smetištu su skončali svi pametni telefoni, serveri, routeri, ekrani, kao i ostali uređaji iz visokotehnološke civilizacije.
Nastavi čitati “CrowdStrike i druge digitalne šupljine” →
Da bismo doista razumjeli populizam, moramo gledati dugoročno. Šezdesetih godina prošlog stoljeća populističke stranke u Europi u prosjeku su osvajale 5,4% glasova, dok im danas, nakon izbora za Europski parlament 9. lipnja, svoj glas daje više od 20% biračkog tijela.
Nastavi čitati “Odnos modernog svijeta prema vremenu je narušen, što potiče uspon krajnje desnice” →
Na proljeće 2010. godine prvi put sam posjetio Zagreb. Na zagrebačkom Hipodromu je te – pokazaće se – kišovite subote nastupala Metalika, a ja sam s trojicom prijatelja, od kojih jedan na moju veliku tugu nije više među živima, otputovao vozom u hrvatsku prestonicu da – kako bi rekla braća Hrvati – nazočim koncertu.
Nastavi čitati “Trojka i “kulturkampf”: Okretanje ka individualnim slobodama” →
Dok Britanci oblače džempere i žale se na neuobičajenu hladnoću, veći dio svijeta pati zbog previsokih temperatura. Indija je u raljama najdužeg toplinskog vala u zabilježenoj povijesti, s termometrima koji su ponegdje dostizali 50 stupnjeva. Grčka je zatvorila Akropolis u poslijepodnevnim satima prošlog tjedna jer su temperature dosegle 43 stupnja. Visoke temperature u Sahelu i zapadnoj Africi dovele su do toga da mrtvačnicama u Maliju ovog proljeća nedostaje prostora, dok su dijelovi Azije stradali u svibnju .
Nastavi čitati “Klimatska kriza i toplinski valovi: ubojice s kojima se moramo boriti” →
(…) Ovo potvrđivanje legitimnosti triju nacionalizama nije apsolutno: ti pokreti pripadali su jednoj okončanoj epohi, pa bismo danas o njima razmišljali drukčije nego u retrospektivi na 19. stoljeće. U tu problematiku »vremenitosti« nacionalizma, značajnu za nastavak izlaganja, ulazimo analizom pojma ustavnog patriotizma, koji se u kontekstu multietničkih država često evocira kao alternativa patriotizmu što ga gaje pripadnici etnički homogenih država. Ovim dvama tipovima političkih zajednica donekle odgovaraju i dva tipa »nacionalnog osjećaja« koje anglosaksonska teorija naziva »gustim« ili »debelim« (thick) odnosno »rijetkim« ili »tankim« (thin).
Nastavi čitati “Tarik Haverić: O »gustim« i »rijetkim« nacijama” →
Ogovaranje ima lošu reputaciju – od tabloida punih nepristojnih tračeva o slavnim osobama do loše odgojenih tinejdžera u televizijskim serijama poput Gossip Girl. Međutim, iako bi ga neki otpisali kao neutemeljene glasine, ogovaranje predstavlja ključan aspekt političkog života, i načina na koji svijet funkcionira.
Nastavi čitati “Ogovaranje je dugo bilo krivo shvaćeno. Evo kako vam može pomoći na poslu i u društvenom životu” →
Meritokracija je postala vodeći društveni ideal. Političari diljem ideološkog spektra stalno se vraćaju na temu da se nagrade života – novac, moć, poslovi, upis na sveučilište – trebaju raspodijeliti prema vještini i trudu. Najčešća metafora je “jednako igralište”, na kojem se igrači mogu popeti na poziciju koja odgovara njihovim zaslugama. Konceptualno i moralno, meritokracija se predstavlja kao suprotnost sustavima poput nasljedne aristokracije, u kojoj je nečiji društveni položaj određen lutrijom rođenja. U meritokraciji, bogatstvo i privilegije su naknada za zasluge, a ne slučajna, neočekivana dobit prouzrokovana vanjskim događajima.
Nastavi čitati “Vjera u meritokraciju nije samo pogrešna, nego i štetna” →
„Tvrđava Jajce i nakon 620 godina stoji kao simbol grada i nijemi svjedok burne historije“, o kraljevskom gradu započinje razgovor Slavica Drmić, nastavnica historije u osnovnoj školi „Jajce“ iz Kruščice.
Nastavi čitati “Jajačka tvrđava – simbol otpora i čuvar nezavisnosti” →
Knjiga Jasmina Mujanovića „Bošnjaci. Nacija nakon genocida“ prevedena je na bosanski jezik i objavljena u BiH (Vrijeme, Zenica) čime je postala dostupna širem krugu čitalaca u Bosni i Hercegovini i regionu. Teme (nacionalnog) identiteta općenito a posebno bošnjačkog identiteta prilično su dobro zastupljene u recentnoj naučnoj i publicističkoj literaturi pa je samo u posljednjih nekoliko godina objavljeno više knjiga koje bošnjački (nacionalni) identitet sagledavaju iz različitih perspektiva. Tu svakako valja navesti knjige i radove Ive Lučić, Xaviera Bougarela, Dženite Sarač-Rujanac, Šaćira Filandre, Edina Hajdarpašića, Sabine Veladžić i drugih. Po vremenskom periodu kojim se primarno bavi i politološkoj perspektivi iz koje se tema posmatra knjiga Jasmina Mujanovića najbliža je studiji Šaćira Filandre „Bošnjaci nakon socijalizma. O bošnjačkom identitetu u postjugoslovenskom dobu“ objavljenoj 2012.
Nastavi čitati “Osvrt na knjigu Jasmina Mujanovića „Bošnjaci““: Dizanje i prošlosti i budućnosti u vazduh” →
U Europi se pojavio i polako ključa jedan društveni problem, koji je već prerastao i u politički. Ogromne cijene stanarina, te vrtoglavo visoke cijene nekretnina mogli bi postati ključno bojno polje europske politike. Kako piše The Guardian, stručnjaci smatraju da krajnje desne i populističke stranke počinju iskorištavati rastući bijes javnosti zbog stambene krize na našem kontinentu.
Nastavi čitati “Ili hitno rješenje europske stambene krize ili uspon krajnje desnice u Europi” →
U romanu Travnička hronika naš veliki romansijer Ivo Andrić opisuje epizodu zatvaranja čaršije i pripadajuću pojavu javne histerije, kada se u gradu, poput kakvog vagabunda, negdje iz Srbije pojavio opskurni pijanac po imenu Bekri-Mustafa, tragajući za svojom odbjeglom ženom koju je navodno oteo i sebi uzeo Mehmed-Brko, minorni ćata u službi francuskog konzula Davila.
Nastavi čitati “Javne histerije: Kolektivno Ja nacionalnog esencijalizma” →
digitalnademokracija.com