Ruska invazija na Ukrajinu poslužila je kao turobni podsjetnik da neriješena pitanja u Europi mogu uvijek iznova buknuti. S obzirom na rastuće napetosti na Balkanu, Njemačka i Francuska označile su rješavanje neriješenih problema između Srbije i Kosova kao svoj glavni prioritet za 2023.
Nastavi čitati “Srbija i Kosovo: EU namjerava riješiti napetosti izazvane ratom u Ukrajini” →
Europska komisija je preporučila da Bosna i Hercegovina – napokon – dobije status zemlje kandidata. Ovo je rijetko dobra vijest, koja dolazi nakon što je nacionalističko-populističko bratstvo još jednom pobijedilo na općim izborima.
Nastavi čitati “Kandidatski status je prilika – za nove populističke besmislice” →
Zabrinjavajući uspon krajnje desnice u Europi – to je poznata tema koju progresivni političari i liberalni mediji često ponavljaju. Nakon referenduma o Brexitu 2016. i pobjede Donalda Trumpa na američkim izborima predviđao se značajan porast podrške nacionalističkim, euroskeptičnim i netolerantnim strankama. Ipak, taj porast nikada nije zaživio.
Nastavi čitati “O opasnom usponu krajnje desnice u Europi” →
If Bosnia and Herzegovina is to survive its current political crisis, then its capital, Sarajevo, should be seriously enabled to fully regain its glory — as the centre of regional revival in the immediate aftermath of the war 1992-1995.
Nastavi čitati “The last thing Europe needs is another war on its doorstep” →
Nitko ne može prepoznati sve aspekte novog doba koje se nazire, ali pokretačke snage za koje se treba pripremiti već su očite. Ovo je vrijeme sukoba i žestokog natjecanja između velikih sila, u kojem visok stupanj vanjske ovisnosti o materijalu i proizvodima od strateške važnosti može postati smrtonosna slabost. To je svijet u kojem se globalizacija rekonfigurira, a geopolitički atlas pomiče, što više nema nikakve veze s optimizmom nakon pada Berlinskog zida. Ovaj svijet obilježava ideološka borba između demokracija i autoritarnih režima koji, kako tvrde, žele izgraditi drugačiji svjetski poredak i u kojem je stoga Europljanima, više nego ikada prije, važno da EU ojača svoju unutarnju koheziju.
Nastavi čitati “Svijet koji dolazi” →
Uoči summita Europske unije u Bruxellesu, njemački ministar gospodarstva i zamjenik kancelara Robert Habeck upozorio je da se jedinstvo oko sankcija Rusiji “počinje urušavati”. Ako je ta procjena trebala potaknuti čelnike EU-a u ključnom trenutku, čini se da je manje-više uradila svoj posao.
Nastavi čitati “Naftni embargo EU-a: povećana cijena Putinovog rata” →
Jučerašnje otvoreno prenošenje naše izborne kampanje u Brisel, gdje su se Čović, Dodik, Džaferović i Komšić (poredani po abecednom redu!) u svoje ime obraćali svojim glasačima, a ne u ime Bosne i Hercegovine jednoj ozbiljnoj administraciji, svako će tumačiti i ocjenjivati na svoj način. A ja ću iz državnog ugla gledanja (jer jedino tako vrijedi posmatrati događanja) samo kazati da je Bosna i Hercegovina doživjela novi i strašni debakl i to zbog svakog govornika ponaosob, a ne zbog ovog ili onog. U svijetu se, a najprije u Briselu, ili govori jednoglasno u ime cijele zemlje ili ne govori nikako.
Nastavi čitati “Novi strašni debakl” →
Matthew Palmer, američki diplomatski izaslanik za pregovore o izbornim pravilima i ustavnim promjenama u Bosni i Hercegovini, i Angelina Eichhorst, diplomatkinja Europske unije na istom poslu kao i Palmer, otkazali su prošlog tjedna dolazak u Sarajevo na novu rundu pregovora s predstavnicima vodećih bosanskohercegovačkih stranaka, odnosno s političkim predstavnicima Bošnjaka, Srba i Hrvata.
Nastavi čitati “Izigrani pregovori” →
Cijela priča oko non-papera Janeza Janše, koji možda jeste a možda nije poslan Europskoj Uniji, nepotrebno je gubljenje vremena i skretanje pažnje. Bosna i Hercegovina ima daleko veće probleme koje dežurni kvazipatrioti pokušavaju zataškati, zajedno s onima koje navodno smatraju protivnicima.
Šanse da bilo koja ozbiljna adresa u EU podrži suludu ideju raspada Bosne i Hercegovine ravna je nuli. Sama Slovenija negirala je slanje dokumenta, i tu bi priča trebala biti završena.
Nastavi čitati “Halabuka oko non-papera pokazuje jedino sramotnu nesposobnost i skretanje pažnje” →
Velike sile poput SAD-a, Rusije i Kine koriste dezinformacije kao alat geopolitičke borbe, pokušavajući oslabiti ugled i utjecaj protivnika.
Nastavi čitati “Dezinformacije kao alatka geopolitičke borbe tijekom pandemije” →
Na sam Badnjak, 24. prosinca, Velika Britanija i Europska unija konačno su postigle sporazum kojim su regulirani budući trgovinski odnosi Londona i Bruxellesa. Dogovorom, sklopljenim doslovce u zadnji čas – s obzirom na to da 31. prosinca završava prijelazni period – Britanija napušta carinsku uniju i zajedničko tržište EU-a. Trgovinski sporazum garantira da će Ujedinjeno Kraljevstvo i dalje imati povlašteni položaj u odnosu na EU – naime, neće biti carina ni kvota, što je značajno jer je u 2019. obujam trgovine između UK-a i EU-a iznosio gotovo 740 milijardi eura, a Britanija je treći najveći trgovinski partner Unije, nakon Sjedinjenih Država i Kine. Britanija se na posljetku pristala obvezati da će u svoje propise ugraditi standarde EU-a po pitanjima državnih poticaja, radnih i socijalnih prava, kao i zaštite okoliša – iako je kao ustupak Bruxellesa izborila da u slučaju spora oko implementacije propisa neće biti nadležan Sud EU-a, nego arbitražna komisija. Međutim, britanski poduzetnici zasigurno će se suočiti s povišenim troškovima i novim birokratskim procedurama, s obzirom na uvođenje graničnih kontrola. Istovremeno, za većinu britanskih građana prestaje sloboda kretanja unutar Unije. Sporazum ima ukupno gotovo 1250 stranica, no poneka pitanja, poput sigurnosnih i razmjene informacija, još uvijek nisu riješena.
Nastavi čitati “Suočavanje s grubom stvarnošću” →
Europski parlament naručio je istraživanje stavova stanovništva EU o aktualnoj krizi i odgovoru Europske unije na nju. Istraživanje je provedeno na ukupno 21.804 ispitanika krajem travnja 2020. u svim zemljama članicama EU osim Latvije, Estonije, Litve, Cipra, Malte i Luksemburga. Kompletni rezultati istraživanja bit će objavljeni početkom lipnja. Nastavi čitati “Europljani nezadovoljni razinom solidarnosti među članicama EU” →
Izvod iz 9. dijela, updated: (…) Sudeći po neumoljivim tzv. daily jump brojkama iz sata u sat, nakon startera Kine, potom Italije, Spanije i Francuske, Ujedinjeno Kraljevstvo i SAD su sada u prvom ešalonu pandemije COVID-19 (C19). Ne zna se dokle će ovaj crni, biblijski crescendo pandemije COVID-19 potrajati – prije nego se uspori i stavi pod kontrolu. Zato budimo pametni i ostanimo kod kuće, makar bili zazidani doma do daljnjeg – samo ne predugo, por favor! Nastavi čitati “Raskol na Zapadu – 10. dio” →
Piše: Haris Ćutahija
U doba globalne pandemije korone, postoji i svijetla tačka: evropski put Bosne i Hercegovine nije zapostavljen. Naime, ostao je na istom nivou na kojem je bio prije pojave korona virusa – na nivou nule. Od trenutka dobijanja Mišljenja o zahtjevu Bosne i Hercegovine za članstvo u Evropskoj uniji, u Bosni i Hercegovini se proces evropskih integracija skoro ne spominje. U fokusu javnosti nekako se uvijek nađu teme koje se zbog ubiranja jeftinog i slabo održivog, ali brzog, dnevnopolitičkog kapitala nameću kao važnije od evropskog puta. Nastavi čitati “Dvorište EU u vremenu korone” →
Mnogi političari u regiji počinju se glasno pitati – često oportunistički – koja je zapravo korist od europske budućnosti.
Piše: Ian Bancroft
„Do sada ste shvatili da europska solidarnost ne postoji“, izjavio je srbijanski predsjednik Aleksandar Vučić na konferenciji za novinare tijekom proglašenja izvanrednog stanja. Ta solidarnost je „bajka na papiru“, dodao je, a „jedina zemlja koja nam može pomoći je Kina“. Nastavi čitati “Europska solidarnost u vrijeme koronavirusa” →
digitalnademokracija.com